RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w99 9/15 kapi 29-31
  • Timoteo—‘Tetai Tamaiti Tikai i te Akarongo’

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Timoteo—‘Tetai Tamaiti Tikai i te Akarongo’
  • Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1999
  • Tumu Tuatua
  • Tetai Atu Manako
  • Na Paulo i Iki
  • Kua Akatere Atu a Timoteo i te Au Apinga Patireia
  • Te Marama no Runga i to Timoteo Tu
  • E Akariro ia Koe Uaorai kia Va Mai!
  • “Taku Tamaiti Akaperepere e te Pikikaa Kore i te Atu Nei”
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova (Tuanga na te Katoatoa)—2016
  • Inangaro a Timoteo i te Tauturu i te Tangata
    Apii i Taau Tamariki
  • Te Aronga Pakari e te au Tavini Tauturu—E Akara ia Timoteo
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova (Tuanga Apii)—2018
  • Eaa te Ka Tauturu ia Tatou Kia Akono Meitaki i te Tuatua Mou?
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2003
Tetai Atu
Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1999
w99 9/15 kapi 29-31

Timoteo​—‘Tetai Tamaiti Tikai i te Akarongo’

KUA ou ua a Timoteo i te iki anga te apotetoro Kerititiano ko Paulo iaia ei oa tutaka aere. Na teianei i akamata i tetai tokorua anga tei raveia no etai 15 mataiti. Kua riro te pirianga tei akatupuia i rotopu i nga tangata e rua kia rauka ia Paulo te karanga ia Timoteo e “taku tamaiti akaperepere e te pikikaa kore i te Atu nei” e ei ‘tetai tamaiti tikai i te akarongo.’​—1 Korinetia 4:17; 1 Timoteo 1:2.

Eaa tetai tu tangata o Timoteo tei akariro ia Paulo kia akaperepere tikai iaia ra? Akapeea a Timoteo i riro ei ei oa puapinga meitaki ra? E eaa te au apiianga puapinga ta tatou ka kite mei taua tataanga akauruia ra no ta Timoteo au angaanga?

Na Paulo i Iki

Kua kiteia e Paulo taua pipi ou ra ko Timoteo i te aere anga te apotetoro ra ki Lusetera (i Turkey i teia tuatau nei) i te rua o tana tutaka anga mitinari i vaitata i te 50 T.N. Penei i te tuanga openga o te au ngauru mataiti me kare i te akamata anga o te 20 ra, e tamaiti rongo meitaki oki aia i te au taeake i Lusetera e Ikonio. (Angaanga 16:1-3) Kua tau ra tona ora anga ki tona ingoa, tona aite anga ko “Tetai Tei Akangateitei i te Atua.” Mei tona tamaiti varevare anga mairai, kua apiiia a Timoteo mei te au Tuatua Tapu ra na tona tupuna vaine ko Loi e tona metua vaine, ko Eunike. (2 Timoteo 1:5; 3:14, 15) Penei kua takave ratou i te akono anga Kerititiano i te tuatau o ta Paulo tutaka anga mua ki to ratou oire i nga mataiti e rua i mua akera. I teianei, na roto i te angaanga a te vaerua tapu, kua akakite mai tetai totou anga e eaa to Timoteo tuatau ki mua ra. (1 Timoteo 1:18) Kia rotai ma taua aratakianga ra, kua tuku a Paulo e etai o te aronga pakari ra i to ratou rima ki runga i taua tangata ou ra, na reira te akataka anga iaia no tetai angaanga taka ke, e kua iki te apotetoro ra iaia ei oa mitinari nona.​—1 Timoteo 4:14; 2 Timoteo 1:6.

I te mea ko tona metua tane e Ereni akarongo kore, kare a Timoteo i peritomeia ake. Inara, kare oki te reira i tetai umuumu anga Kerititiano. Inara, ei akakore atu i tetai turorianga no te au ngati Iuda ta ratou ka aravei atu, kua raveia e Timoteo taua raverave anga mamae ra.​—Angaanga 16:3

I akamanakoia ainei a Timoteo ei tetai ngati Iuda i mua ana? Kua taumaro etai aronga apiiia e kia tau ki ta te aronga mana rapi, “te turanga o te au anaunga akaipoipo kairoia te akatakaia ra na tona metua vaine, kare na tona metua tane.” Koia oki, “ka anau mai tetai vaine ngati Iuda i te au tamariki ngati Iuda.” Inara, kua ekoko te tata tuatua ko Shaye Cohen “me kua vai mai taua ture no te au tangata ra i taua tuatau o te anere mataiti mua o te T.N.” e me kua akonoia e te au ngati Iuda o Asia Minora ra. I muri ake i te akamanakoanga i te akapapu anga tuatua enua ra, kua taopenga aia e me ka akaipoipo te au tane Kenitara i te au vaine Iseraela, “ka akamanako anakeia te au tamariki o taua au akaipoipo anga ra ei ngati Iseraela me te noo ra te pamiri i roto i to Iseraela. Ka riro te akapapa anga i te pae o te metua vaine me tei roto i tona tuanga enua. Me ka aere ke atu tetai vaine Iseraela kia kapiti atu i tana tane Kenitara, kua akamanakoia tana tamariki ei aronga Kenitara oki.” Noatu rai eaa te tu, e mea tika kua riro nga metua kairoia o Timoteo ra ei puapinga i te angaanga tutu aereanga. Kare ona manamanata no te pae ngati Iuda me kare to te pae Kenitara, penei kua rauka iaia i te tauturu i te au tukeanga i rotopu ia ratou ra.

Kua akairo mai ta Paulo tutaka anga ki Lusetera i tetai ariu ke anga i to Timoteo oraanga ra. Ko te mareka anga o taua tangata ou ra kia aru i te aratakianga a te vaerua tapu e te taokotai akaaka anga ma te aronga pakari Kerititiano ra kua taki atu ki te au akameitakianga maata e te au ravenga tau i te tavini anga. Me i kite aia i taua tuatau ra e me kare, i raro ake i ta Paulo arataki anga kua taangaangaia a Timoteo i muri akera i te au angaanga teokaratiki puapinga maata, i te apaianga iaia kia mamao ke atu mei te kainga ki Roma, koia te oire maata o taua patireia ra.

Kua Akatere Atu a Timoteo i te Au Apinga Patireia

E tuanga tataanga anake ta tatou no ta Timoteo au angaanga i rave, inara kua mamao tana aere anga kia akatere atu i te au apinga no te Patireia. Kua taki atu to Timoteo tere mua ma Paulo raua ko Sila i te 50 T.N. iaia na roto atu ia Asia Minora ki Europa. I reira kua o atu aia ki te au angaanga tutu aere i Philipi, i Tesalonia, e Berea. I muri ake i te akariro anga te patoianga ia Paulo kia aere ki Atene, kua akarukeia mai a Timoteo raua ko Sila ki Berea kia tiaki i te au pupu pipi tei akaputuia ra ki reira. (Angaanga 16:6–​17:14) I muri iora kua tono atu a Paulo ia Timoteo ki Tesalonia kia akamaroiroi atu i te putuputuanga ou i reira. Kua akakite atura Timoteo kia Paulo i te nuti meitaki i te tupuanga o te reira i tona aravei anga ia Paulo i Korinetia ra.​—Angaanga 18:5; 1 Tesalonia 3:1-7.

Kare te au Tuatua Tapu i akakite mai eaa te roa to Timoteo noo anga ma to Korinetia ra. (2 Korinetia 1:19) Inara, penei i vaitata i te 55 T.N., kua akamanako a Paulo kia tono akaou atu iaia kia ratou no te mea kua rauka iaia tetai nuti taitaia no to ratou turanga. (1 Korinetia 4:17; 16:10) I muri iora, kua tonokia atu a Timoteo raua ko Eraseto mei Ephesia ki Makedonia. I to Paulo tata anga ki to Roma mei Korinetia atu, kua kapiti akaou atura Timoteo ma ia katoa i reira.​—Angaanga 19:22; Roma 16:21.

Kua akaruke katoa Timoteo ratou ko etai atura ma Paulo i tona aere atuanga ki Ierusalema, e kua aere kapiti atu ratou ki Toroa. Me kua aere ua atu a Timoteo ki Ierusalema kare i kiteia. Inara te taikuia ra aia i te akamata anga o te reta e toru a Paulo i tata atu mei te tapekaanga i Roma ra i vaitata i te 60-61 T.N.a (Angaanga 20:4; Philipi 1:1; Kolosa 1:1; Philemona 1) Te parani ra a Paulo kia tono atu ia Timoteo mei Roma atu ki Philipi. (Philipi 2:19) Ei muri ake i to Paulo matara anga mai i te tapekaanga, kua noo mai a Timoteo ki Ephesia i ta te apotetoro ra aratakianga.​—1 Timoteo 1:3.

I te mea kare te tutaka aere i te mea ngoie ua e te pumaana i te anere mataiti mua ra, ko to Timoteo mareka ua anga kia aere e manganui te au tutaka anga no te au putuputuanga ra e mea tau tikai kia akapaapaaia. (E akara i Te Punanga Tiaki, Aukute 15, 1996, kapi 29, i te pia.) E akamanako ua i tetai o tona nga tere ra e kia kite eaa ta teianei i akakite mai kia tatou no Timoteo ra.

Te Marama no Runga i to Timoteo Tu

Tei Roma a Timoteo ma Paulo i te tata anga te apotetoro tapekaia ra ki te au Kerititiano takinga kinoia i Philipi e te tuatua anga: “Te irinaki nei au i te Atu ra ia Iesu, e kia roa poto ake, e tono atu ei au ia Timoteo kia kotou na, kia mareka au kia kite au i te au tuatua ia kotou na. Kare oki oku e tangata mei iaia nei te tu i te ngakau, i te akono tikai i ta kotou na; te kimi nei oki te tangata ravarai i ta ratou uaorai, kare i ta Iesu Mesia. Kua kite ra kotou iaia, e mei ta te tamaiti akono anga i te metua ra, ko tana ia akono anga iaku i te angaanga i te evangelia nei.”​—Philipi 1:1, 13, 28-30; 2:19-22.

Kua akaketaketa mai taua au tuatua ra i to Timoteo manako anga no te au taeake akorongo ra. Me kua aere aia na runga i te pai kua anoanoia taua tere te aaere anga vaevae mei Roma ki Philipi no tetai 40 ra, ma tetai tapae anga poto ua i te Tai Adriatic, e mei reira ko tetai 40 ra akaou kia oki atu ki Roma. Kua papa a Timoteo no te rave katoatoa i te reira ei tavini atu i tona au taeake e te au tuaine oki.

Noatu rai e maata to Timoteo tutaka aere anga, i etai tuatau kare e meitaki ana tona ora anga. I te akara anga e maki kopu tona e kua tupu kiaia etai ‘maki putuputu ra.’ (1 Timoteo 5:23) Inara kua akauapou aia iaia uaorai no te evangeria. No reira rai a Paulo i akono ei i taua pirianga vaitata kiaia katoa ra.

I raro ake i ta te apotetoro ra apii anga e na roto i te au tupuanga kapiti kia raua, i te akara anga kua akaata mai a Timoteo i to Paulo tu. No reira, kua rauka ia Paulo kia tuatua kiaia: “Kua kite ua ra koe i taku i apii ra, taku aerenga, taku e umuumu, te akarongo tikai, te maru, te aroa, te akakoromaki, te au takinga-kino angaia mai, e te au mate, ka rokoia mai ei au i Anetioka, i Ikonio, e i Lusetera; i te tu o taua au takinga-kino i akakoromakiia e au ra.” Kua aue kapiti a Timoteo raua ko Paulo, i roto oki i tana au pure, e kua tavini atu i te pae iaia kia akatupu i te au manako no te Patireia ra.​—2 Timoteo 1:3, 4; 3:10, 11.

Kua akamaroiroi atu a Paulo ia Timoteo kia ‘kore rava e tangata e akavaavaa i tona ou anga ra.’ Penei te akakite ra teianei e e manga akama to Timoteo, e manga ekoko i te akakiteanga i tona mana taoonga. (1 Timoteo 4:12; 1 Korinetia 16:10, 11) Inara, ka rauka iaia kia tu koia anake ua, e kua rauka ia Paulo kia tono iaia ma te irinaki anga ki runga i te au apainga mitinari. (1 Tesalonia 3:1, 2) I to Paulo kite anga i te umuumuanga no te akaaere teokaratiki i roto i te putuputuanga i Ephesia ra, kua raurau atura aia ia Timoteo kia noo atu ki reira “kia ako atu koe i tetai pae, auraka ratou e apii i te tuatua ke.” (1 Timoteo 1:3) Inara, noatu i orongaia kiaia e manganui te au apainga, kua mako ua to Timoteo tu. E noatu rai tetai tu akama i roto iaia, e mataku kore ua tona ra. Ei akatauanga, kua aere atu aia ki Roma i te tauturu ia Paulo, tei timataia ra no tona akarongo. Ko te tika, kua tapekaia a Timoteo uaorai, penei no taua tumu rai.​—Ebera 13:23.

Kare e ekokoanga, e maata ta Timoteo i kite mei ia Paulo maira. Te akateitei anga ta te apotetoro i akakite no tona taeake rave angaanga kua rava ua te akakite angaia na te tika e e rua ana reta akauruia e te Atua te kiteia ra i roto i te au Tuatua Tapu Kerititiano Ereni ra. I vaitata i te 65 T.N., i to Paulo kite anga e kua vaitata tona uaorai tamate angaia, kua pati akaou atura aia ia Timoteo. (2 Timoteo 4:6, 9) Me i rauka ia Timoteo kia atoro atu ia Paulo i mua ake ka tamateiai te apotetoro ra, kare te au Tuatua Tapu i akakite mai.

E Akariro ia Koe Uaorai kia Va Mai!

E maata te ka rauka kia apiiia mai mei to Timoteo akatauanga meitaki ra. Kua puapinga maataia aia mei te taokotaianga ma Paulo, te tupuanga mei tetai tangata ou akama ua ki tetai akaaere meitaki ra. Ka rauka kia maata i te au tangata ou e te au vaine ou Kerititiano oki mei taua tu taokotai anga rai i teia tuatau nei. E me ka akariro ratou i te tavini anga ia Iehova ei angaanga na ratou, ka rauka ia ratou kia maata te angaanga tau kia raveia. (1 Korinetia 15:58) Penei ka riro ratou ei au painia, me kare ei aronga tutu aere i te au tuatau ravarai, i to ratou putuputuanga, me kare penei ka rauka ia ratou kia tavini i tetai ngai te maata ra te umuumu anga no te aronga tutu aere i te Patireia. I roto i te au ngai e manganui ko te angaanga mitinari i etai atu enua ke me kare te tavini i te opati maata o te ao nei o te Taiate Punanga Tiaki me kare tetai o tona au opati manga. E, inara, ka rauka i te au Kerititiano katoatoa kia akakite i taua vaerua mei ta Timoteo i akakite ra, na te rave tavini anga ma te ngakau katoa kia Iehova ra.

Te anoano ra ainei koe kia tupu ua atu i te pae vaerua, kia riro ei puapinga ki te akaaerenga a Iehova i tetai angaanga ua atu tana ka akamanako mai ei mea tau? Ei reira e rave mei ta Timoteo i rave ra. Ki te tu te ka rauka, e akariro ia koe uaorai kia va mai. Koai tei kite eaa te au angaanga i te tuatau ki mua no te tavini anga penei ka akatueraia mai kia koe?

[Tataanga Rikiriki i Raro]

a Kua taiku katoaia a Timoteo i roto i etai atu reta e a a Paulo.​—Roma 16:21; 2 Korinetia 1:1; 1 Tesalonia 1:1; 2 Tesalonia 1:1.

[Tutu i te kapi 31]

“Kare oki oku e tangata mei iaia nei te tu i te ngakau”

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke