Ka Ope Takiri Ainei te Makitakita?
ME I akarakara ana koe i tetai au nuti tokoiti ua ra i runga i te tivi, kua matau ia koe i te kite i te makitakita. Ko te makitakita te pupu noa ua te turu ra i te au takore anga vaitata rai i te au ra katoa i te akara anga e te akaruke ra ratou i te mataara toto i roto i teia ao. Mei ia Belfast ki Potinia, mei ia Ierusalema ki Johannesburg, te taia ia ra te aronga manuia kore.
Kare te aronga taia ia ra i matauia e to ratou aronga akakino. Ko ta ratou “kino” ua penei e te piri atura ratou ki “tetai tua.” I roto i tetai oko anga kino tikai, penei e ko taua au matenga e tamanu anga no tetai tu kino pakari i mua atu me kare e tu “tamaanga eteniki.” Te ta anga takapini tataki tai ra te rave ia nei ei akamaata i te makitakita i rotopu i te au pupu riririri.
I te akara anga te maata maira teia kino o te makitakita e te takapiniia ra. Te ngaa ra te au maro anga toto i rotopu i te kopu tangata, te iti tangata, e te au pupu eteniki me kare te akonoanga. Ka rauka ainei te makitakita i te takore rava ia? E pau ei i te reira, te anoanoia nei tatou kia marama i te au tupu anga o te roto riri, i te mea e kare tatou i anauia kia makitakita.
Te Tanuanga i te Au Ua o te Makitakita
Ko Zlata Filipovic, e tamaine Potinia mapu mei Sarajevo mai, kare i apiiia ake kia makitakita. I roto i tana puka kua tata akamanako aia no runga i te ta anga eteniki: “E ui ua ana au No teaa ra? Eaa ra? Koai ma te ka akaapaia? Kua ui au kare ra e pau anga. . . . I rotopu i toku au oa taeake tamaine, i rotopu i to matou au taeake, i roto i to matou ngutuare tangata, ko te au Terepia e te au Koroatia e te au Mutiremi. . . . Te kairo ra matou ki te meitaki, kare ki te kino. E i rotopu i te meitaki ko te au Terepia e te au Koroatia e te au Mutiremi, tei rotopu ra i te kino.”
I tetai tua ra, e manganui te aronga tei pakari ra te manako tuke ra. Kua irinaki ratou e e tumu anga meitaki to ratou kia makitakita. No teaa ra?
Te tika kore. Penei ake ko te mea akakaka maata no te makitakita ko te tika kore e te takinga kino. Mei ta te Puka Tapu e karanga ra, “e akanenevaia oki te tangata pakari i te takinga-kino.” (Koheleta 7:7) Me akakinoia te au tangata e te takinokinoia, e mea ngoie ua ia ratou i te akatupu i te makitakita ki te aronga akakino ra. E noatu e kare e tau ana, me kare “akanenevaia,” e putuputu te taime te aratakiia ra te makitakita ki runga i te katoa anga o tetai pupu.
Penei e ko te tika kore, te mea tika me kare tamanako uaia, i akatupu maata i te makitakita, kare ko te reira anake uaia. Ko tetai ko te tu akaapa.
Tu akaapa. Kua akamata mai te tu akaapa mei te manako kamakura o tetai pupu eteniki me kare o te pa enua. No te mea no te akarongo taringa ra, te peu makitakita, me kare tetai kite anga kino ki tetai me kare ki te tangata tataki tai tokorua ra, penei te oronga ra tetai au akapapu anga kore ki tetai iti tangata katoatoa ra me kare ki te pa enua ra. Me akaia ana te tu akaapa, ka rauka te reira i te akapoiri i te au tangata ki te tuatua mou. “Te makitakita ra matou i etai au tangata no te mea kare matou i kite ia ratou; e kare matou e kite atu ia ratou no te mea te riri ra matou ia ratou,” ta te tangata tata Engarani ko Charles Caleb Colton i akara ra.
I tetai tua ra, penei e na te aronga poritiki e te aronga tuatua enua, i akatupu akakoro ra i te tu akaapa anga no te akaoti anga i te tu poritiki me kare te ravenga enua. Ko Hitler tetai akaraanga maata. Te karanga ra a Georg, e mema i mua ana no te pupu o te Aronga Mapu o Hitler: “Kua apii mua mai te akakite anga Nati ia matou kia makitakita i te ngati Iuda, i muri mai ko te au Rutia, e i muri mai ko te ‘au enemi [pouroa] o te Tutara Anga.’ Ei mapu ou, kua irinaki au i tei akakiteia mai kiaku ra. I muri roa mai, kua kite mai au e kua akavareia au.” Mei ia Nati Tiamani ra e tetai ngai ke atu, kua akatika ia te tu akaapa anga o te tangata ke ra me kare ra te eteniki na te pati anga atu ki te ravenga enua, ko tetai ia tumu o te makitakita.
Te ravenga enua, ravenga iti tangata, e te tangata ke ke ra. I roto i tana puka The Cultivation of Hatred, kua akataka mai te tangata tuatua enua ra ko Peter Gay e eaa tei tupu te akamata anga te tamaki mua o teianei ao: “I roto i te tamaki anga o te au tu tiratiratu kua takore atu te ravenga enua i tetai ke katoa ra. No te aroa i tona enua e te makitakita i tona au enemi i akapapu mai i te manako mana maata o te kino ta te iva anere mataiti roaroa ra i akatupu mai.” Kua akapaapaanui te manako o te ravenga enua o Tiamani ra i te imene tamaki anga tei kiteaia e ko te “Imene o te Makitakita.” Kua akamata te aronga makitakita i Peritane e i Varani, i te au tua no runga i te au vaeau Tiamani tei kukumi ra i te au vaine e te taanga i te au pepe, i akatakaʼi a Gay. Kua akataka mai a Siegfried Sassoon, e vaeau Engarani, i te tuatua akakite anga tamaki o Peritane: “I te akara anga, kua angaia te tangata ra kia koia te oraanga o te au Tiamani ki vao.”
Mei te ravenga enua ra, ka rauka i te raveia mai te akapaapaa anga maata o te pupu eteniki me kare te iti tangata kia akatupu i te makitakita o tetai atu au pupu eteniki me kare te iti tangata ke ra. Te akakaka aere ua atura te tu kopu tangata ke i te kino i roto i te au enua Aperika e manganui ra te rave ra rai te iti tangata ke ke ra i te au mate i Europa Opunga e ia Marike Apatonga. Ko tetai atu tumu ke roa atu penei e te kairo ra ki te ravenga enua ko te akonoanga.
Akonoanga. Te manganui o te au taumaro anga marokiakia maata o te ao e tumu akonoanga ketaketa tona. I roto ia Airerani Apatokerau ra, ia Itinga Rotopu, e tetai ngai ke atu, te makitakitaia ra te au tangata no te mea te akakite ra i ta ratou akonoanga. Tere atu e rua anere mataiti i topa, kua kite ana te tangata tata Engarani ko Jonathan Swift e: “Kua rava ua ta tatou akonoanga i te maani ia tatou kia makitakita, inara kare e rava ana i te maani ia tatou kia aroa i tetai ke ra.”
I te 1933, kua akakite a Hitler ki te epitekopo o Osnabrück e: ‘Ko te ngati Iuda ra, te rave ua nei rai au i taua koreromotu ta te Akonoanga Katorika i akono no te au mataiti 1,500 ra.’ Kare tana takore anga tu makitakita akapapaia i akaapaia ana e te maata anga o te au arataki o te akonoanga Tiamani. Kua tata mai a Paul Johnson, i roto i tana puka A History of Christianity, “kua akaatea mai te Akonoanga i te au Katorika tei akakite i to ratou tikaanga e te inangaro ra kia tauia ratou, . . . inara kare ia i araiia ratou i te angaanga i roto i te are tapeka anga me kare i roto i te au puakapa tamate anga.”
Kua aere mamao atu etai au arataki o te akonoanga i te akatika i te makitakita—kua akamori ratou i te reira. I te 1936, i te akamata anga o te Tamaki a te Tangata Paniora ra, kua akaapa atu a Pope Pius XI i te aronga Repapuriki ‘e makitakita satani tikai ki te Atua’—noatu e e au orometua Katorika tetai i te tua o te Repapuriki. Tei aiteite ra, kua tuatua atu te Katinara Gomá, te akamata anga o Paniora i te tuatau o te tamaki anga a te tangata, e ‘kare te akamaru anga e rauka mai ma te kore e putoto anga tamaki.’
Kare te makitakita o te akonoanga i akaari mai i te akairo no te akaiti anga mai. I te 1992 kua akaapa te makatini Human Rights Without Frontiers i te mataara ta te aronga opita o te Akonoanga Otototi Ereni i te akakeu makitakita anga i te Au Kite o Iehova. Te akakiteia ra, i rotopu i te au akaraanga e manganui ra, i te akava anga kua akaapa tetai orometua Otototi Ereni i tetai nga Kite tokorua 14 mataiti ra. Te akaapa anga? Kua akaapa aia ia raua no te ‘tauta anga i te maani kia taui aia i tana akonoanga.’
Te Au Tupu Anga o te Makitakita
I te ao katoa, te tanuia ra te au ua o te makitakita e te tamauuia ra na roto i te tika kore, te tu akaapa anga, te ravenga enua, e te akonoanga. Te ua i te openga iora ra ko te riri, kino, tamaki, e te takore anga. Te tauturu maira te tuatua a te Puka Tapu i roto ia 1 Ioane 3:15 ia tatou kia kite i te kino no teia nei: “Ko tei makitakita i tona taeake, e ta tangata ia.” E papu tikai, te ngai e tupu ra te makitakita, te au—me te vai ua rai ia—e kinoia.
Kua tata mai a Elie Wiesel, e tangata re no te Nobel Prize e e tangata ora mai i te Orokoti: “Te angaanga a te tangata ora ra kia akakite eaa tei tupu . . . Ka akamatakite koe i te au tangata e ka tupu teia au mea, e ka tukuia mai te kino. Te tupu ra rai—te makitakita iti tangata, te kino, e te au akamori anga itoro.” Te oronga maira te akapapu anga o te tuatua enua o te 20 anere mataiti e ko te makitakita kare mei te ai rai te mate marie ra.
Ka rauka ainei te makitakita i te uritumuia mei te au ngakau o te au tangata ra? E kino ua ana ainei te makitakita, me kare e tua akapapu anga tetai? Ka akara ana tatou.