Ta Ratou “Ïa i Rave Marie”
“Teia oki te inangaro i te Atua, ko te akono i tana au akauenga.”—1 IOANE 5:3.
1. Eaa te ka tau kia tuatuaia no te maata o to te Atua ra aroa?
“KO TE ATUA TE AROA.” Pouroa te aronga te ka kite i te Atua e ka akono i tana au akauenga ka rauka ia ratou te arikianga oonu no te oonu o taua aroa ra. “Ko te aroa mou teia, kare ïa na tatou i aroa atu i te Atua, koia ra tei aroa mai ia tatou nei, e kua tono mai i tana Tamaiti ei tarangaara i ta tatou nei ara.” Ia tatou e akono ra i te akarongo i to Iesu atinga oko maata ra, te ‘noo ra tatou i roto i to te Atua aroa.’ (1 Ioane 4:8-10, 16) No reira ka rauka ia tatou te puapinga o te akameitakianga i te pae vaerua i teianei e i te akatereanga o te au mea te aere maira, ko te ora mutu kore.—Ioane 17:3; 1 Ioane 2:15, 17.
2. Akapeea te akonoanga i ta te Atua ra au akauenga i te akapuapinga anga i tona au tavini?
2 Te ki ra te tataanga Puka Tapu i te au akatauanga no te aronga tei akono ra i ta te Atua au akauenga e kua akameitaki ravaia ei tupu anga no te reira. Te kapiti ra te reira i te au kite o mua ake i te au Kerititiano, ko tetai papaki i o ratou ra ta te apotetoro ko Paulo i tata e: “I mate anake atura taua aronga ra ma te akarongo, kare rai i rauka tei tuatuaia maira, kua akara ra i taua au mea ra i te atea ke, e kua akarongo tikai, e kua āriki marie, kua aaki ua e, e tangata ke ke ratou e te tuitarere ua i teianei ao.” (Ebera 11:13) I muri akera, kua puapingaia te au tavini Kerititiano akono i te Atua ra mei “te aroa ua e te tuatua-mou, na Iesu Mesia ïa.” (Ioane 1:17) I roto katoa i etai 6,000 mataiti o te tuatua enua tangata nei, kua tutaki a Iehova i te au kite tiratiratu tei akono ra i tana au akauenga, “kare oki tana au akauenga i te mea teiaa” tikai.—1 Ioane 5:2, 3.
I te Tuatau ia Noa
3. I teea au tu ta Noa i “rave marie” ra?
3 Te tuatua ra te tataanga Puka Tapu: “No te akarongo oki to Noa, ka akakiteia mai ei aia e te Atua i te au mea kare rai i kitea maira, e rokoia iora e te mataku, i tarai ei i te pai, kia ora tona ngutuare; akaapa iora i to te ao, e riro atura oki aia ei atu i te tuatua-tika e rauka i te akarongo ra.” Ei “te tangata i ako i te tuatua-tika ra,” kua akarongo takiri a Noa i te Atua, i te akamatakiteanga i to taua ao ta ua i mua ake i te Vaipuke ra no te akavaanga tu-Atua tei aere maira. (Ebera 11:7; 2 Petero 2:5) I te patuanga i te araka, kua aru matakite marie aia i te akapapa anga orongaia maira tei tau i te Atua ra. I reira kua apai maira aia i te au manu akatakaia e te au kai katoa oki. “Kua pera oki a Noa; i te au mea katoa ta te Atua i akaue mai iaia ra, ko tana ïa i rave marie.”—Genese 6:22.
4, 5. (a) Akapeea te tupu anga ki te au tangata no tetai mana rave kino tae roa mai ki teia tuatau nei? (e) Eaa ra tatou i tau ei kia pera i te “rave marie” anga i te akono i te au akauenga tu-Atua ra?
4 Kua akakoromaki a Noa e tona ngutuare tangata i te mana rave kino o te au angera akarongo kore ra. Kua akariro te reira au tamariki a te Atua ra ei kopapa tangata to ratou e kua piri atura ki te au vaine, tupu maira to ratou anaunga ei aronga toa uritumu tei takinga kino ra i te au tangata. “Kua kino roa ra te enua i mua i te aroaro o te Atua; e kua ki te enua i te takinga kino.” Kua tuku maira e Iehova i te Tiruvi ei takore atu i taua uki rave kino ra. (Genese 6:4, 11-17; 7:1) Mei to Noa tuatau mairai kare te au angera temoni i akatikaia kia akariro ia ratou ei te tu tangata. Inara, ‘te vai nei ra te ao katoa i raro ake i te mana o taua vaerua kino ra,’ koia ko Satani te Tiaporo. (1 Ioane 5:19; Apokalupo 12:9) Na te tu totou anga, kua akaaite a Iesu i taua uki akameameaau o to Noa tuatau ra ki te uki tangata tei kopae ke ra iaia mei te akamata anga maira te kitea anga te akairo o tona “parutia” i te 1914.—Mataio 24:3, 34, 37-39, NW; Luka 17:26, 27.
5 I teia tuatau nei, mei te tuatau ia Noa ra, te tauta nei a Satani kia apai i te au tangata e to tatou paraneta katoa kia akakinoia atu. (Apokalupo 11:15-18) No reira te rapurapu nei te tu e kia akarongo tatou i te akauenga akauruia ra: “E kakau i te rakei katoa a te Atua ra, kia tika ia kotou kia patoi i te ravenga pakari a te diabolo ra.” (Ephesia 6:11) I teia tu, ka akaketaketaia tatou na te apiianga i te Tuatua a te Atua e te akonoanga i te reira i to tatou oraanga. Pera katoa oki, tei ia tatou ta Iehova akaaerenga utuutu maira, ma tona aronga akatainuia o te “tavini akono meitaki e te pakari” ma tona aronga pakari aroa ra, ei tiaki marie ia tatou i te mataara tau no tatou kia aere. E angaanga tutu aere ta tatou i te ao katoa kia rave kia oti. (Mataio 24:14, 45-47) Mei ia Noa rai, tei akono matakite ra i te au akauenga tu-Atua, kia pera katoa tatou i te “rave marie” anga.
Ko Mose—Tei Maru Maata i te Tangata Ravarai
6, 7. (a) Eaa te ikianga puapinga ta Mose i rave? (e) Eaa te akaraanga maroiroi ta Mose i akaruke mai no tatou?
6 E akamanako ana i tetai atu tangata akarongo—koia a Mose. E rauka ua iaia te rekareka anga i tetai oraanga ei iaia uaorai tona tika i roto i te au tu apinganui o Aiphiti ra. Inara kua iki aia kia “rave katoa i te mate i te kapiti anga i te au tangata o te Atua, i te rave i te navenave poto ua o te tuatua kino ra.” Ei tavini i raro ake i ta Iehova akaue anga, kua “akono marie ra oki aia i te tutaki ra ei oko [e] i maroiroi rava atura aia i te akara anga atu iaia, i tei kore e kitea kia akara ra.”—Ebera 11:23-28.
7 Ia Numero 12:3, ka tatau tatou e: “E maru maata to taua tangata ra to Mose, i to te tangata ravarai o te ao katoa nei.” Ei tuke anga, kua rave a Pharao o Aiphiti mei tei akaparau maata i to te tangata ravarai. I ta Iehova ra akaue anga ia Mose raua ko Aarona kia akakite i tana akavaanga ki runga ia Pharao, eaa ta raua ra i rave? Te akakiteia maira kia tatou: “Kua pera oki a Mose raua ko Aarona: i ta Iehova i akaue mai ia raua ra, ko ta raua ïa i rave.” (Exodo 7:4-7) Mei teaa ra te akaraanga akamaroiroi no tatou tei akakite nei i ta te Atua au akavaanga i teia tuatau nei!
8. Akapeea te umuumu anga i to Iseraela ra kia rave “pera atu rai ratou,” e akapeea te rekarekaanga tei tupu ra i te akaaiteiteia i te tuatau vaitata ki mua?
8 I akono ainei to Iseraela i te turu tiratiratu ia Mose? I muri ake i ta Iehova ra tuku anga ki runga ia Aiphiti e iva o nga mate tai ngauru ra, kua oronga aia kia Iseraela i te au akauenga taka meitaki no runga i te akonoanga i te Pasa ra. “Tupou iora te au tangata ki raro ma te akamori. E aere atura te tamariki a Iseraela, rave atura i ta Iehova i tuatua mai kia Mose raua ko Aarona ra; pera atura ratou.” (Exodo 12:27, 28) I te turuaipo o taua ra akatakaia ra, ia Nisana 14, 1513 M.T.N., kua ta atura te angera a te Atua i te au tama mua katoatoa o to Aiphiti ra mari ra kua kapeia te au ngutuare o to Iseraela ra. Eaa ra i akaoraiaʼi te au tama mua o Iseraela ra? No te mea kua kitea e ratou te paruru anga i raro ake i te toto o te punua mamoe Pasa ra, tei paraiia ra ki runga ake i to ratou au ngutupa. Kua rave marie ratou i ta Iehova i akaue kia Mose raua ko Aarona ra. Ae, “kua pera atu rai ratou.” (Exodo 12:50, 51) I te Tai Muramura ra, kua rave katoa a Iehova i tetai atu temeio i te akaoraanga i tona au tangata akarongo ra ma te akapouanga ia Pharao ratou ko tana vaeau mana ra. Mei teaa ra te akapaapaa anga a to Iseraela ra! Mei te reira katoa i teia tuatau nei, e manganui o tei akono i ta Iehova ra au akauenga te ka rekareka kia riro ei aronga kite mata i tona akatika angaia ia Aramakito ra.—Exodo 15:1, 2; Apokalupo 15:3, 4.
9. Eaa te au angaanga i teia tuatau nei te akaataia maira e to Iseraela i te raveanga kia “akapera rai ratou,” i te akono anga i te tapenakara ra?
9 I ta Iehova akaue anga i to Iseraela kia rave i te koi apinga tauturu e kia akatu i te tapenakara i te metepara ra, kua oronga maoraora ua te au tangata ra ma ta ratou turu anga katoa. I reira, noatu ko te akataka anga meangiti ua, kua aru a Mose ratou ko tona aronga rave angaanga puareinga roa ra i te au parani no te akatu anga i ta Iehova i oronga atura. “Oti rava akera taua angaanga puakapa ra, i te Are uipaanga ra: kua rave oki te tamariki a Iseraela i te au mea ravarai ta Iehova i akaue mai kia Mose; kua akapera rai ratou.” Mei te reira katoa, i te akatapuanga i te kau taunga ra, kua “akapera atura oki a Mose: te au mea ravarai ta Iehova i akaue mai kiaia ra, ko tana ïa i rave.” (Exodo 39:32; 40:16) I teia au tuatau nei, tei ia tatou nei te tika kia oronga ma te ngakau katoa i te turu anga i te angaanga tutu aere ma te au porokarama no te akatotoanga i te Patireia. Tei ia tatou te tika meitaki i reira kia taokotai atu i te “rave marie” anga i te reira.
A Iosua—E Maroiroi e te Ririnui Maata
10, 11. (a) Na teea i akapapa ia Iosua no te autu anga? (e) Akapeea tatou i te akaririnui angaia kia akono i te au timataanga o teia tuatau nei?
10 I ta Mose akaue anga ia Iosua kia taki atu ia Iseraela ki roto i te enua taputouia ra, penei i roto anake te Tuatua tataia a Iehova tei akauruia ra i nga puka e rima a Mose, e tai me kare e rua taramo, e te puka a Iobu ra. Kua akaue a Mose ia Iosua kia akaputu i te au tangata me itae atu ratou ki te Enua Taputouia ra e “ka tatau ei koe i teianei ture ki mua i to Iseraela katoa ra, kia kite ratou.” (Deuteronomi 31:10-12) Pera katoa oki, kua akaue a Iehova uaorai ia Iosua: “Auraka teianei buka ture kia taka ke atu i roto i to vaa; kia akamaara tikai ra koe i te reira i te po e te ao, kia akono koe e kia rave i tei tata katoaia i roto ra: ei reira e meitaki ei toou aerenga, e ei reira koe e manuia roaʼi.”—Iosua 1:8.
11 Na te tatauanga i te au ra tataki tai i te “buka” a Iehova i akapapa ia Iosua kia akono i te au timataanga i te tuatau ki mua, mei te tatauanga i te Tuatua a Iehova, koia te Puka Tapu, te akaririnui nei i Tona Au Kite i teia tuatau kia akono i te au timataanga o teia “tuatau openga” kino nei. (2 Timoteo 3:1) Ia tatou e koropiniia nei e tetai ao ta ua, e tuku katoa tatou i te akamaroiroi anga a te Atua kia Iosua ra: “Kia matutu e kia maroiroi roa, auraka e mataku, auraka oki e ngarangara, tei vaitata katoao oki to Atua ko Iehova ia koe i to au aerenga katoa ra.” (Iosua 1:9) I muri ake i te autuanga ki rungao ia Kanaana, kua tutaki apinganuiia te au kopu o Iseraela i to ratou nooanga ki roto i to ratou enua akatuangaia ra. “Ko ta Iehova i akaue mai ia Mose ra, ko ta te tamariki a Iseraela ïa i rave.” (Iosua 14:5) E tutaki aiteite mei te reira te tiaki maira ia tatou katoatoa i teia tuatau tei tatau i te Tuatua a te Atua e te akono i te reira i to tatou oraanga, ma te “rave marie” anga i te reira.
Au Ariki—Tiratiratu e te Akarongo Kore
12. (a) Eaa te akauenga tei orongaia ki te au ariki i Iseraela ra? (e) Eaa te tupu anga no tei kore te au ariki i akono?
12 Akapeea te au ariki o Iseraela ra? Kua tuku a Iehova i teia umuumu anga ki runga i te ariki: “E kia noo aia ki runga i te terono o tona ra basileia, ei reira aia e tataʼi i teianei ture nana uaorai ki roto i tetai buka, no roto i te buka ture, e vaoo i te kau taunga ra i te ngati Levi ra: E ei iaia uaorai taua ture ra vaoo ei, e ka tatau oki aia e ope ua atu tona au rā i te ora anga nei; kia apii aia e kia mataku i tona Atua ra ia Iehova, e kia akono i te au tuatua ravarai o teianei ture, e teianei au akonoanga, kia raveia.” (Deuteronomi 17:18, 19) I akono ainei te au ariki o Iseraela i taua akauenga ra? No te maata anga, kua topa kino roa ratou, no reira kua mamae ratou i te au mate i totouia mai ia Deuteronomi 28:15-68. I te openga, kua akapueurikiriki keia to Iseraela “mei tetai openga mai o te enua ra e tae ua atu ki tetai ra.”
13. Akapeea tatou e puapingaiaʼi, mei ia Davida rai, na te akaarianga i te anoano no te Tuatua a Iehova ra?
13 Inara, ko Davida—koia te ariki tangata tiratiratu mua i Iseraela—kua akaari aia i te tu akamori meitaki roa ia Iehova. Kua akapapu aia i te tu ‘ei punua liona i Iuda,’ i te akaataanga mai ia Iesu Karaiti, koia ‘te Liona o te kopu o Iuda, te Tumu ia o Davida.’ (Genese 49:8, 9; Apokalupo 5:5) No ea mai te ririnui o Davida ra? E ariki anga oonu tona no te Tuatua tataia a Iehova e kua akono aia i te reira. Ia Salamo 19, “e imene na Davida,” ka tatau tatou: “Ko te ture a Iehova kare e apa.” I muri ake i te taikuanga i te tuatua akakite, te akonoanga, te akauenga, te tuatua tau a Iehova, kua tuatua katoa mai a Davida: “E apinga anoano maataia ïa i to te auro, i te auro maata ra e te memeitaki, e venereka ïa i to te meli i te topatapata anga no roto i te melikerio. Na te reira oki i apii mai i to tavini; tei te akono i te reira te tutaki maata.” (Salamo 19:7-11) Me e tutakianga maata to te tatauanga i te Tuatua a Iehova e te tamanakoanga oonu i te reira i te 3,000 mataiti kua topa, mei teaa ra te maata atu o teia i teia tuatau nei!—Salamo 1:1-3; 13:6; 119:72, 97, 111.
14. Na roto i teea tu te akaari anga a to Solomona aerenga i te umuumu anga kia maata atu i te kite ua?
14 Inara, kare i rave e kia rauka ua mai te kite. E mea meitaki katoa oki no te au tavini o te Atua ra kia rave kia tau ki taua kite ra, kia akono i te reira kia tau ki te anoano tu-Atua—ae, kia “rave marie” i te reira. Ka rauka te akatutu anga i teia i te tu o te tamaiti a Davida koia a Solomona, ta Iehova i iki “ei noo ki runga i te terono o te basileia o Iehova i runga ia Iseraela nei.” Kua rauka mai ia Solomona te akatika anga kia patu i te iero, na te taangaanga i te au parani akapapaia tei rauka mai ia Davida “no ko mai ia i te vaerua ra.” (1 Paraleipomeno 28:5, 11-13) Akapeea ra e raukaʼi ia Solomona i te rave teia angaanga maata? Na te pauanga i tetai pure, kua oronga atura Iehova i te pakari e te kite kiaia. Ma teia, e na te akonoanga kia tau ki te au parani tu-Atua tei orongaia maira, kua rauka ia Solomona i te patu i taua are manea meitaki ra, tei riro ra kia ki i te kaka o Iehova. (2 Paraleipomeno 7:2, 3) Inara, i muri akera, kua topa a Solomona. I roto i teea tu? Kua akakite mai te ture a Iehova no te ariki i Iseraela: “Auraka oki aia e akamaata i te vaine nana, kia kore e tatipake tona ngakau.” (Deuteronomi 17:17) Inara kua riro mai ia Solomona “e itu anere ana vaine, e ui ariki anake, e toru anere i te vaine tavini, . . . kua akaanga keia iora tona ngakau e te au vaine nana ki te au atua ke.” I tona au mataiti i muri akera, kua tapae ke a Solomona mei te “rave marie” anga i tei akaueia maira.—1 Ariki 11:3, 4; Nehemia 13:26.
15. Akapeea a Iosia i te “rave marie” anga?
15 E tokoiti ua te au ariki akarongo meitaki i Iuda ra, te mea openga i o ratou ko Iosia. I te mataiti 648 M.T.N., kua akamata aia i te takore atu i te akamori itoro ki vao i te enua e kia akatikatika i te iero o Iehova ra. I reira i kiteiaʼi e te taunga maata ra “te buka ture a Iehova i te rima o Mose ra.” Eaa ta Iosia i rave i te reira? “Aere atura te ariki ki runga i te are o Iehova, e te au tangata katoa o Iuda, e to Ierusalema, e te kau taunga, e te au ngati Levi, e te tangata ravarai, mei tei maata e tae ua atu ki tei iti; kua tatau iora aia ki roto i to ratou taringa i te au tuatua ravarai i roto i taua buka koreromotu, i kitea i roto i te are o Iehova ra. Te tu ua ra te ariki i tona turanga ra, kua papau iora i te koreromotu i mua i te aroaro o Iehova, e aru ia Iehova, e e akono i tana au akauenga, e tana au tuatua-akakite, e tana au akonoanga, ma te ngakau katoa, e ma te vaerua katoa, i te akono tika anga i te au tuatua i te koreromotu, i tataia i roto i taua buka nei.” (2 Paraleipomeno 34:14, 30, 31) Ae, ko ta Iosia “ïa i rave marie.” Ei tupu anga no tona aerenga tiratiratu, kua akakoreia ta Iehova ra akavaanga ki runga ia Iuda akarongo kore ra e tae roa mai ki te tuatau o tana nga tamaroa mako kore ra.
Akono Anga kia Tau i te Tuatua a te Atua
16, 17. (a) I teea au tu te tau ra tatou kia aru i te au takainga vaevae o Iesu? (e) Ko teea au tavini tiratiratu o te Atua te tau ra ei au akatauanga no tatou?
16 To te au tangata ravarai tei ora ana, ko te akaraanga meitaki rava no te tamanakoanga oonu i te Tuatua a te Atua e te akono anga kia tau i te reira ko te Atu ko Iesu Karaiti ia. Kua riro te Tuatua a te Atua mei te kai rai kiaia. (Ioane 4:34) Kua akakite atura aia ki te aronga akarongo mai kiaia ra e: “Kare e tika ta te Tamaiti kia rave aia anake uaorai, ko tana ra i kite i te Metua i te rave anga; ko te au mea katoa tana e rave ra, koia katoa ta te Tamaiti e rave.” (Ioane 5:19, 30; 7:28; 8:28, 42) Ko ta Iesu “ïa i rave marie,” te akakiteanga e: “I eke mai nei oki au mei te rangi mai, e akono i to tei tono mai iaku nei anoano, auraka i toku uaorai anoano.” (Ioane 6:38) Ko tatou te aronga akatapuia ei Au Kite no Iehova te akaueia ra kia “rave marie” ia na te aruanga i te au takainga vaevae o Iesu ra.—Luka 9:23; 14:27; 1 Petero 2:21.
17 Te raveanga i te anoano o te Atua ko te mea teitei ia i roto i to Iesu manako. Kua kite meitaki aia i te Tuatua a te Atua ra e no reira kua papa meitaki no te oronga i te au pauanga Tuatua Tapu. (Mataio 4:1-11; 12:24-31) Na te tamanako marie anga ki te Tuatua a te Atua ra, ka riro katoa tatou “kia apa kore . . . ma te tau tikai i te au angaanga memeitaki katoa ra.” (2 Timoteo 3:16, 17) E aru katoa tatou i te akaraanga a te au tavini tiratiratu o Iehova i te au tuatau i taito ra e i te au tuatau i muri mai nei e i runga ravao i ta to tatou Pu, koia Iesu Karaiti, tei tuatua ra: “Kia kite ra to te ao e, te anoano nei au i te Metua; e te akono nei au i ta te Metua i akaue mai iaku ra.” (Ioane 14:31) Kia akaari katoa oki tatou i to tatou anoano no te Atua ra te tamouanga i te “rave marie” anga ia.—Mareko 12:29-31.
18. Eaa te ka tau kia akakeu “ei aronga rave [tatou] i te tuatua,” e eaa te ka uriuri manakoia i muri ake nei?
18 Ia tatou e tamanako oonu ra ki runga i te aerenga akarongo o te au tavini o te Atua i te au tuatau Puka Tapu ra, kare ainei tatou e akamaroiroiia kia rave i te tavini tiratiratu i te tuatau ta openga o te akatereanga rave kino o Satani nei? (Roma 15:4-6) Ka tau tikai kia akakeuia “ei aronga rave oki [tatou] i te tuatua nei” i tona tu ki tikai, mei ta te atikara te aru mai nei ka uriuri manako.—Iakobo 1:22.
Maara Ainei ia Koe?
◻ Eaa te aiteanga tau o “te aroa i te Atua” no tatou nei?
◻ Eaa ta tatou i kite no te au akaraanga ia Noa, ia Mose, e Iosua oki?
◻ Eaa te maata o te akono anga te au ariki i Iseraela ra i te “tuatua” a te Atua?
◻ Akapeea a Iesu i tau ei ei Akatauanga meitaki no tatou i te “rave marie” anga?
[Au Tutu i te kapi 15]
Kua “rave marie” a Noa, a Mose, e Iosua oki