RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w96 8/1 kapi 4-7
  • E Manakonakoanga Meitaki Atu to te Meta

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • E Manakonakoanga Meitaki Atu to te Meta
  • Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1996
  • Tumu Tuatua
  • Tetai Atu Manako
  • Te Meta i Roto i te Au Tuatua Tapu Epera
  • Te Akakeu Anga Ereni
  • Te Manako o te Au Kerititiano Mua no te Meta
  • Te Au Akamata Anga Tikai o te Apiianga
  • Ka Ora Ainei te Meta i te Matenga?
    Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1990
  • Oraanga i Muri Ake i te Matenga—Eaa ta te Pipiria Tuatua?
    Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1999
  • Eaa te Pakari i Toou Irinaki Anga i te Tuakaouanga?
    Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1998
  • Eaa te Soul?
    Pauia te au Uianga Pipiria
Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1996
w96 8/1 kapi 4-7

E Manakonakoanga Meitaki Atu to te Meta

KARE te au vaeau Roma i tapapa ana i teia. I to ratou oro pu anga ki roto i te punanga maunga o Masada, te punanga ketaketa openga o te au vaeau meameaau o te ngati Iuda, kua akapapa ratou ia ratou uaorai no te kaitamaki i to ratou au enemi, no te kapiki anga a te au tumutoa, no te au aue anga a te au vaine e te au tamariki. Mari ra ko te au pakapakakina anga reu ai vera ua ta ratou i rongo. Ia ratou e akara aere ra i te punanga tei ka ra i te ai, kua kite mai te au Roma i te tika anga kino ra: kua mate takere to ratou au enemi​—e 960 au tangata! Ma te akatere meitakiia, kua tamate te au tumutoa ngati Iuda i to ratou uaorai kopu tangata, e oti i tetai e tetai. Kua tamate te tangata openga iaia uaorai.a Na teaa i arataki ia ratou ki teia tamate anga maata ma te kino e te tamate anga uaorai?

Kia tau kia Josephus te tangata tata tuatua enua e ora ra i te reira taime, ko tetai tika puapinga koia oki ko te irinaki anga i roto i te meta mate kore. Ko Eleazar Ben Jair, te arataki o te Aronga Maroiroi i Masada, i te akamata anga kua tauta aia i te akamaroiroi i tona au tangata e e mea ngateitei maata atu te tamate anga uaorai i te mate anga me kore i te tuikaa ra i te rima o te au Roma. Te kite anga ia ratou i te imiimi anga, kua akakite aia i tetai tuatua anga oraora no runga i te meta. Kua akakite aia kia ratou e e mea tapupu ua anga te kopapa, e areauri no te meta. “Inara me, akamataraia te teiaa tei kika ra i te reira ki raro i te enua e tei akatautauia ra,” i nana ei, “ka oki te meta ki tona uaorai ngai, i reira i te tika anga tikai ka kite te reira i tetai mana akameitakiia e tetai maroiroi kotinga koreia tikai, te vai ua anga ma te kitea koreia e te mata tangata mei te Atua Uaorai.”

Eaa tei tupu? Kua ripoti a Josephus e i muri ake i to Eleazar tuatua maata anga mei teia te tu, “kua akaoti poto ua tona aronga katoatoa iaia e ma te tu oraora akatere koreia kua viviki ratou i te rave i te angaanga.” Kua tuatua a Josephus e: “Mei te mea atura kua uruia ratou kua oro viviki atu ratou, te apiapi anga te katoatoa kia viviki atu i te tangata i te pae mai, . . . no te tu patoi kore tikai o tetai anoano tei mou ra ia ratou kia tamate i ta ratou au vaine, ta ratou au tamariki e ratou uaorai.”

Te riro ra teia akara anga rikarika ei akatutu e mei teaa tikai te oonu ta te irinaki anga o te meta mate kore ka rave no te taui i te manako anga tangata ua nei no te mate. Kua apiiia te aronga irinaki kia kite i te mate, kare ei enemi kino rava atu no te tangata ra, mari ra ei arataa ua nei tei akamatara ra i te meta kia rekareka i tetai ora anga teitei atu. Inara eaa te Aronga Maroiroi ngati Iuda i irinaki ei i teia? E manganui tei tamanako i ta ratou au tataanga tapu, te au Tuatua Tapu Epera, te apii ra e e vaerua kite ua to te tangata i roto iaia, e meta tei aere atura no te ora ua atu i muri ake i te matenga. E tika ainei te reira?

Te Meta i Roto i te Au Tuatua Tapu Epera

Na roto i tetai tuatua poto ua, kare. I roto i te puka mua tikai o te Pipiria, ko Genese, kua akakiteia mai kia tatou e kare te meta i tetai mea tei ia koe ra, e mea te reira ko koe ra. Ka tatau tatou i te anga angaia a Adamu, te tangata mua ra: “Riro mai ra te tangata ra ei meta ora.” (Genese 2:7, NW) Te tuatua Epera tei taangaangaia i konei no te meta, ko neʹphesh, te tuatuaia ra e tere atu i te 700 taime i roto i te au Tuatua Tapu Epera, kare okotai taime i akakiteia te manako o tetai tuanga vaerua, takake, mea ke o te tangata. Tei tuke ra, e mea ka amiriia, e mea papu, e mea kopapa te meta.

E akara i te au irava tei taikuia ka aru mai i roto i taau uaorai Pipiria, no te mea ka kiteaia te tuatua Epera neʹphesh i roto ia ratou takitai. Te akaari taka meitaki maira ratou i te meta e ka aro atu te reira i te tumatetenga, te kino, e pera katoa ka opuia (Deuteronomi 24:7; Akava 9:17; 1 Samuela 19:11); ka amiri i te au mea (Iobu 6:7); ka tapekaia ki roto i te au auri (Salamo 105:18); ka kaki i te kai, ka takinoia na te akakore anga kai, e ka matapoiriia no te matepongi e te matevai; e ka mamae i tetai maki akakai me kore te raukanga ngata i te moe no te mamae o te mii ra. (Deuteronomi 12:20; Salamo 35:13; 69:10; 106:15; 107:9; 119:28) Mei tera te tu, no te mea ko toou meta ra ko koe rai ia, ko koe uaorai tikai, ka kite toou meta i tetai ua atu mea taau ka kite.b

Ko te aite anga ainei, i reira, e ka mate rai te meta? Ae. Tei mamao maira mei te tu mate kore, kua tuatuaia te au meta tangata i roto i te au Tuatua Tapu Epera e kua “tipu keia,” me kore tamateia, no te rave tarevake, ka paia kinoia, ka taiaia, ka takoreia, e ka aeae ungaungaia. (Exodo 31:14; Deuteronomi 19:6; 22:26; Salamo 7:2) “Ko te meta e rave i te ara ra​—ko te ka mate ia,” i karangaʼi a Ezekiela 18:4. (NW) Ma te taka meitaki, ko te mate te openga matauia o te au meta tangata ra, i te mea e e ara ana tatou katoatoa. (Salamo 51:5) Kua akakiteia ki te tangata mua, ko Adamu, e te utunga o te ara ko te mate​—kare e aere atu ki te ngai vaerua e te mate kore. (Genese 2:17) E i tona ara anga, kua akakiteia te utunga: “E one-pueu oki koe, e ka riro akaou rai koe ei one-pueu.” (Genese 3:19) I te mate anga a Adamu raua ko Eva, kua riro ngoie ua mai raua ki ta te Pipiria i tuatua putuputu ra e ko te ‘au meta mate’ me kore te ‘au tangata mate.’​—Numero 5:2; 6:6 NW.

No reira rai The Encyclopedia Americana i karangaʼi no te meta i roto i te au Tuatua Tapu Epera: “Te manako anga Koreromotu Taito o te tangata koia oki ko tetai tu taokotai, kare i tetai taokotai anga o te meta e te kopapa.” Kua tuatua katoa te reira: “Te nefesh . . . kare rava ia i tamanakoia e te angaanga takake ra mei te kopapa.”

No reira, eaa ta te au ngati Iuda i irinaki no runga i te mate ra? Ma te tuatua ngoie uaia, kua irinaki ratou ko te mate tetai tua o te ora. Te akakite maira a Salamo 146:4 i te ka tupu me akaruke te vaerua, me kore te ao ora, i tetai tangata: “Te riro nei oki tona vaerua, te oki nei aia ki tona ra one; kore rava atura tana i akakoro i taua rā ra.”c Ma te aiteite, kua tata te Ariki ko Solomona “kare ra a te aronga i mate ra e tuatua i kitea.”​—Koheleta 9:5.

Eaa, i reira, te au ngati Iuda e manganui o te anere mataiti mua, mei te Aronga Maroiroi o Masada, i papu roaʼi i te tu mate kore o te meta?

Te Akakeu Anga Ereni

Kua rauka mai teia manako i te au ngati Iuda, kare no roto mai i te Pipiria, mari ra no ko mai i te au Ereni. I rotopu i te itu e te rima anere mataiti M.T.N., te akara anga kua aere teia manako mei te au rave anga akonoanga Ereni tuke ra ki te apiianga Ereni. Te manako o tetai oraanga a muri ake te ngai e raukaʼi i te au meta kino ra te tutaki anga mamae tikai kua reka maataia no tetai tuatau roa, e kua akatumuia teia manako e kua totoa. Kua taumaro ope kore te aronga apiipii no runga i te tu tikai o te meta. Kua karanga a Homer e kua neke viviki atu te meta i te taime o te mate anga, te akatupuanga i tetai tangitangi anga mei te rango meri rai, te tangitangi anga o te manu rere, me kore te tangitangi anga putakaiti. Kua karanga a Epicurus e e apinga teiaa tikai te meta e no reira, e kopapa maata ia.d

Inara penei te tangata taumaro roa atu o te meta mate kore ko te tangata Ereni apiipii ko Plato, o te a anere mataiti M.T.N. Kua akaari mai tana akatutu anga i te matenga o tona puapii, ko Socrates, i te au manako mei to te aronga o te Aronga Maroiroi o Masada e au anere mataiti i muri mai. Mei ta te tangata apiipii ko Oscar Cullmann i tuatua, “kua akaari mai a Plato e akapeea a Socrates i te aere anga ki tona mate na roto i te tu au tikai e te maru. Te mate anga o Socrates e mate anga manea te reira. Kare e apinga e kiteia nei i konei no tetai mate anga kino. Kare a Socrates i mataku ana i te mate, i te mea tikai e kua akamatara te reira ia tatou mei te kopapa. . . . Ko te mate te oa maata o te meta. I tana apii anga ei; e no reira, na roto i te rotai anga umere ki tana apiianga, kua mate aia.”

I te akara anga i te tuatau o te Maccabees, i te rua anere mataiti i mua ake ia Karaiti, i akamataʼi te au ngati Iuda i te aru i teia apiianga mei te au Ereni. I te anere mataiti mua T.N., kua akakite mai a Josephus kia tatou no te au Pharisea e te au Essene​—e au pupu akonoanga ngati Iuda ririnui—​tei turu ra i teia apiianga. Penei ko etai au pee tei atuia i te reira tuatau kua akaata i taua irinaki anga rai.

Akapeea, i reira, a Iesu Karaiti? Kua apii katoa ainei aia e tana au pipi i teia manako mei ko mai i te akonoanga Ereni?

Te Manako o te Au Kerititiano Mua no te Meta

Kare te au Kerititiano anere mataiti mua i akamanako ana i te meta mei ta te au Ereni ra i manako. Ka tamanako ana, ei akaraanga, te matenga o te oa o Iesu ko Lazaro. Naringa e meta mate kore to Lazaro tei neke atura ki tetai ngai ke, ma te matara ra e te mataora, i te taime o te matenga, kare ainei te papaanga ia Ioane pene 11 e tatau ra ma te tuke tikai? Papu e kua akakite rai a Iesu ki tana au pipi me te ora ua ra a Lazaro e te meitaki ua ra e te kite ua ra i te rangi; ma te tuke ra, tei rotai ki te au Tuatua Tapu Epera kua akakite aia kia ratou e te moe ua ra a Lazaro, ma te kite kore ra. (Ioa 11 Irava 11) Papu e kua rekareka rai a Iesu naringa e te rekareka ra tona oa i tetai ora anga ou ma te umere ra; mari ra, ka kite tatou iaia e aue ra i te ngai tangata no tona matenga. (Ioa 11 Irava 35) Papu, e naringa tei te rangi to Lazaro meta, te noo maru ua anga ma te tu mate kore, kare rava a Iesu ma te tu kino ra e akaoki mai iaia kia noo no tetai au mataiti ua i roto i te “areauri” o tetai kopapa tangata apa ua ra i rotopu i te au tangata maki e te mate ua ra.

Kua oki mai ainei a Lazaro mei te matenga ma te au tua purapura o tona au a ra umere ra ei vaerua akamataraia, ma te kopapa kore ra? Kare, kare aia i pera ana. Ka tuatua te aronga irinaki i te meta mate kore e kua tupu teia no te mea kua riro te kite anga o te tangata ra ei mea umere roa no te akakite ra. Inara te autu kore ra te reira taumaro anga i te akapapu; mei te mea ra, kare e kua akakite atu rai a Lazaro ki tana aronga i akaperepere ra i te reira​—e kua rauka iaia tetai kite anga tei umere roa i te akatutu? Mari ra, kare a Lazaro apinga i akakite ana no runga i tetai ua atu kite anga tana i rauka i tona mate anga. Ka akamanako ana i te reira​—kua muteki ua no runga i te tumu manako okotai tei riro ra ei apinga manako maataia atu e te tangata i tetai atu mea: e mei teaa te tu o te mate anga! Ka rauka te reira muteki anga i te akatakaia i roto i te okotai anake tu. Kare e apinga no te akakite. Te moe ua ra tei mate ra, ma te kite kore.

No reira, te akakite ainei te Pipiria i te mate ei oa no te meta, ei rave anga ua o te aerenga i rotopu i te au tuanga o te vai ua anga? Kare! Ki te au Kerititiano mou mei te apotetoro Paulo, kare te mate i te oa; ko te “enemi openga ra” te reira. (1 Korinetia 15:26) Te kite ra te au Kerititiano i te mate, kare ei mea natura, mari ra ei mea rikarika, ei mea natura kore, no te mea e tupu anga tikai ia o te ara e te meameaau anga i te Atua. (Roma 5:12; 6:23) Kare rava te reira i te tuanga o te akakoroanga mua o te Atua no te tangata nei.

Inara, kare te au Kerititiano mou i vai ua ma te kore e manakonakoanga me tae mai te matenga o te meta. Ko te tuakaouanga o Lazaro tetai o te au papaanga Pipiria e manganui tei akaari pu ua mai i te manakonakoanga tika o te Tuatua Tapu no te au meta mate ra​—te tuakaouanga. Te apii maira te Pipiria no runga i nga tu tuakaouanga tuke e rua. No te maata anga o te manganui o te au tangata tei moe ra i roto i te vaarua, noatu e tuatua tika me kore e tuatua tika kore, te vaira te manakonakoanga o te tuakaouanga ki te ora mutu kore i te Parataito i te enua nei. (Luka 23:43; Ioane 5:28, 29; Angaanga 24:15) No tetai pupu meangiti ta Iesu i tuatua ra ei “anana iti” nana, te vaira tetai tuakaouanga ki te ora mate kore ei au peretana vaerua i te rangi. Ko teia ra, tei kapiti mai i te au apotetoro a Karaiti, ka tutara ma Iesu Karaiti ki rungao i te au tangata e ka akaoki ia ratou ki te tu apa kore ra.​—Luka 12:32; 1 Korinetia 15:53, 54; Apokalupo 20:6.

Eaa, i reira, tatou ka kite ei i te au akonoanga o Kerititome e apii ra, kare te tuakaouanga, mari ra te tu mate kore o te meta tangata? Ka tamanako ana i te pau anga tei orongaia e te tangata apiipii akonoanga ko Werner Jaeger i roto i The Harvard Theological Review i te mataiti 1959 i topa: “Te tika puapinga roa atu i roto i te tuatua enua o te apiianga Kerititiano koia ko te metua o te apiianga akonoanga Kerititiano, ko Origen, e tangata apii irinaki anga Plato i te apii o Alexandria. Kua patu kapiti atu aia ki te apiianga Kerititiano te akanoo anga apiianga maata katoa o te meta, tana i apai ra mei ko mai ia Plato.” No reira kua rave tikai te akonoanga i ta te au ngati Iuda i rave e au anere mataiti i mua atu ana! Kua akaruke ratou i te au apiianga Pipiria no te rave i te apiianga Ereni.

Te Au Akamata Anga Tikai o te Apiianga

I teianei penei ka ui etai pae, ma te paruru ra i te apiianga o te tu mate kore o te meta, Eaa i reira taua apiianga rai i apiiia, i te au tu ke ke, e te au akonoanga e manganui o teianei ao? Te oronga ra te au Tuatua Tapu i tetai tumu tau meitaki i maata roaʼi teia apiianga i roto i te au ngai akonoanga o teianei ao.

Te akakite maira te Pipiria kia tatou e “te vai ua nei rai to te ao ravarai i raro ake i taua vaerua kino ra” e te akataka tikai ra ia Satani e ko “te ariki o teianei ao.” (1 Ioane 5:19; Ioane 12:31) E tikai, kare te au akonoanga a to teianei ao i paruruia mei te mana akakeu o Satani. Tei tuke ra, kua akatupu maata atu ratou i te manamanata e te putoto anga o te ao o teia tuatau. E no runga i te manako o te meta, te akara anga kua akaata ratou i te manako tikai o Satani. Akapeea?

Ka maara ana i te pikikaa mua tei akakiteia ra. Kua akakite te Atua kia Adamu raua ko Eva e ka tupu te mate me ara raua iaia. Inara kua akapapu a Satani ia Eva e: “Kare rava korua e mate.” (Genese 3:4) E tikai, mate atura a Adamu raua ko Eva; kua oki atu raua ki te one pueu mei ta te Atua i karanga ra. Kare rava a Satani, te “metua oki no te pikikaa,” i akaruke ana i tana pikikaa anga mua. (Ioane 8:44) I te au akonoanga e manganui tei aere ke ra mei te apiianga Pipiria me kore tei kopae tikai ra i te reira, te tupu ra rai taua manako: ‘Kare rava koe e mate. Penei ka mate toou kopapa, inara ka ora ua atu toou meta, e tuatau ua atu​—mei te Atua ra!’ Tei kiteia ra, kua akakite katoa a Satani kia Eva e ka riro mai aia “mei te Atua ra te tu”!​—Genese 3:5.

Mei teaa atura i te meitaki maata atu kia rauka te manakonakoanga tei akatumuia, kare ki runga i te au pikikaa me kore te au apiianga tangata, mari ra ki runga i te tuatua mou. E mei teaa atura i te meitaki maata atu kia papu e te vai kite kore ua ra ta tatou aronga akaperepereia tei mate i roto i te vaarua i te mea e kia manata e teiea ngai etai au meta mate kore te ngai i aere ei! Teia moe anga a te aronga mate kare e anoanoia kia tamataku me kore kia akataitaia ia tatou. Mei tera te tu, penei ka rauka ia tatou i te akamanako i te aronga mate i roto i tetai ngai akaangaroi anga meitaki. Eaa i meitaki ei? No te mea te akapapu maira te Pipiria ia tatou e ko te aronga mate ta Iehova i inangaro ra te ora ra ratou na tetai manako anga takake ra. (Luka 20:38) Te ora ua ra ratou i roto i tona manako. E manako anga pumaana anga oonu tikai te reira no te mea kare ona kotinga ki tona manako anga. Te aruaru ra aia i te akaoki mai i te au mirioni ua atu e manganui o te au tangata akaperepereia ki te ora e e oronga i te tuatau kia ratou no te ora atu e tuatau ua atu ki runga i tetai enua parataito.​—Akaaite ia Iobu 14:14, 15.

Ka tae mai te ra kaka o te tuakaouanga, no te mea ka akatupu katoatoaia te au taputou anga a Iehova. (Isaia 55:10, 11) Ka akamanako ana i teia totou te ka tupu kare e roa: “Inara ka ora tei mate ra, ka tu akaou mai to ratou au kopapa. Te aronga tei moe ra i te enua ka ara mai e ka aoa ma te rekareka; ko ta kotou au e au ia o te marama kaka ra, e ka apai mai te enua i te aronga tei mate no tetai tuatau roa kia anau akaouia.” (Isaia 26:19, The New English Bible) No reira te aronga mate te moe ra i roto i te vaarua te meitaki ua ra ratou mei tetai pepe ra i roto i te vairanga o tona mama. Kare e roa atu ana ka ‘anauia,’ mai ratou ma te akaoraia mai ki runga i tetai enua parataito!

Eaa atu ia manakonakoanga tei meitaki atu i te reira?

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

a E rua vaine e te rima tamariki tei ripotiia tei ora mai i te ngai pipini anga. Kua akakite te nga vaine i ta raua i kite no to ratou au tangata Roma tei opu ra ia ratou.

b E tika, mei te au tuatua e manganui tei maata tikai tona taangaanga angaia, te tuatua neʹphesh e aka katoa tona au tu aiteanga. Ei akaraanga, ka rauka te reira i te tuatuaia e ko te tangata o roto roa, i te au manako ngakau oonu tikai. (1 Samuela 18:1) Ka rauka katoa te reira i te tuatuaia no te oraanga ta tetai ka rekareka ra ei meta.​—1 Ariki 17:21-23.

c Te tuatua Epera no te “vaerua,” ruʹach, te aiteanga “ao” me kore “matangi.” No runga i te au tangata, kare te reira e tuatua ra no tetai mea vaerua kite ua mari ra, mei ta The New International Dictionary of New Testament Theology i tuatua, no “te ao ora o te tangata tataki tai.”

d Kare koia te mea openga tei manako i teia au manako tuke ua ake rai. I te akamata anga o teia anere mataiti, kua karanga tikai tetai taineti e kua paunu aia i te au meta o tetai au tangata na te apai ke anga i to ratou teiaa i muri viviki ua ake i te matenga mei to ratou teiaa i mua viviki ua ake i te matenga.

[Tutu i te kapi 7]

Kua irinaki te Aronga Maroiroi ngati Iuda i Masada e ka akamatara te mate i to ratou au meta

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke