Tuanga Taia—Akapeea te Pipiria te Taeanga Mai kia Tatou
I ROTO i tetai are toa meangiti, te angaanga meitaki ra tetai tangata nenei e tana au mapu tane tereniia i ta ratou pereti rakau, te tuku meitaki anga i te au aenga pepa ma ki runga ake i te taipe. Ia ratou e rave maira i te reira, kua akara ratou i te tataanga tei neneiia. I runga i te au taura tei tapekaia mei tetai paruru ki tetai paruru, kua akatautau ratou i te au kapi aatuia kia maro.
Ma te viviki, kua tukituki maataia mai te ngutupa. Ma te mataku, kua vai te tangata nenei i te ngutupa, e kua oro pu ua mai te au vaeau mou pupui ki roto. Kua akamata ratou i te kimi i te puka tei ture roaia atu—koia te Pipiria i roto i te reo o te au tangata noa nei!
Kua tureti roa to ratou aerenga mai. Ma te akamatakiteia i te tumatetenga, kua oro takere te tangata uri reo e tona tauturu ki te are toa, kua koi i te au putunga kapi, e te oro atura i teianei ki te Kauvai Rhine. Tera ua kua akaora raua tetai tuanga o ta raua angaanga.
Te tangata uri reo ko William Tyndale, te tautaanga i te nenei i tana “Koreromotu Ou” reo Engarani i Cologne, Tiamani, i te 1525. Kua riro tei tupu kiaia ei mea matau tikaiia. Vaitata i te au 1,900 mataiti tei aereia mai mei te oti anga te tataanga o te Pipiria, e manganui te au tane e te au vaine tei akatopa i te au mea ravarai no te uri e te tua i te Tuatua na te Atua. Te puapinga nei rai tatou mei ta ratou angaanga. Eaa ta ratou i rave? Akapeea te au Pipiria ta tatou e mou nei i to tatou rima te taeanga mai kia tatou?
Te Kopianga e te Urianga Pipiria Mua
E mou ua ana rai te au tavini mou o te Atua i tana Tuatua ma te ngateitei tikai. Te akatika ra te New Catholic Encyclopedia e: “Mei to ratou au tupuna ngati Iuda rai, e apinga puapinga tikai te tatauanga o te au Puka Tapu ki te au Kerititiano mua. Te aruanga i te akaraanga o Iesu (Mt 4.4; 5.18; Lk 24.44; Jn 5.39), e reka ana te au Apotetoro i te akamatauanga i te K[oreromotu] T[aito] tei anoanoia ra te tatauanga meitaki e te apiianga roa, e kua raurau i teia i tana au pipi (Rom 15.4; 2 Tim 3.15-17).”
Tei tupu, kua anoanoia kia maaniia te au kopi o te Pipiria. I te au tuatau i mua ake i te au Kerititiano, te maata anga o teia angaanga kua raveia e te au ‘tangata kite i te kopi’ karape tei mataku ra i te au tarevake. (Ezera 7:6, 11, 12) Na te tautaanga kia raveia ma te apa kore, te akanoo ra ratou i tetai turanga teitei no te au tangata kopi Pipiria ravarai a muri ake.
Inara, i te tuatau o te a anere mataiti M.T.N., kua tupu tetai akaaoanga. Kua inangaro a Alexander Maata i te au tangata ravarai o teianei ao kia apiiia i te peu Ereni. Na tana au autu anga i akapapu i te Ereni matauia, me kore Koine, ei reo pini ua ake i te tua Itinga Rotopu. Tei tupu, e manganui te au ngati Iuda tei maata mai te koreanga e kite i te tatau i te reo Epera e no reira kare i rauka i te tatau i te au Tuatua Tapu. No reira, mei te 280 M.T.N., kua akaputu mai tetai pupu aronga apii reo Epera ki Alexandria, i Aiphiti, no te uri i te Pipiria Epera ki roto i te reo Koine tei matauia. Kua kiteaia mai ta ratou urianga e ko te Septuagint, te aiteanga e “Itu Ngauru” i te reo Ratino, te akakiteanga tikai i te numero o te aronga uri reo tei o atu. Kua oti te reira i te 150 M.T.N.
I to Iesu tuatau, te taangaangaia ra rai te reo Epera i Paretaina. Inara ko te reo Koine tei tupu maata ki reira e te toenga atu o te au tuanga ngai mamao o Roma. No reira, kua taangaanga te au Kerititiano tata Pipiria i teia tu reo Ereni tei matauia e raukaʼi i te itae i te au tangata e manganui te ka rauka o te au pa enua. Pera katoa, kua taiku va ua ratou mei te Septuagint e kua taangaanga i tona au tuatua e manganui.
Mei te mea e au mitinari maroiroi te au Kerititiano mua, kua viviki ua ratou i te kite i te taangaanga i te Septuagint no te akapapu e ko Iesu te Mesia tei tiakiia no tetai tuatau roa. Kua riro teia ei akariri i te au ngati Iuda e kua akakeu ia ratou kia tata i tetai au urianga ou i te reo Ereni, tei akatakaia no te akakore i te au maro anga a te au Kerititiano na te akara akaouanga i ta ratou tataanga akapapuanga akaperepereia. Ei akaraanga, ia Isaia 7:14 kua taangaanga te Septuagint i tetai tuatua Ereni te aiteanga “paretenia,” te tuatua totou anga no te metua vaine o te Mesia. Kua taangaanga te au urianga ou i tetai tuatua Ereni ke, te aiteanga “vaine mapu.” Te Septuagint tei taangaanga uaia e te au Kerititiano kua akakeu i te au ngati Iuda i te openga kia akaruke takiri i ta ratou tu rave anga e kia akatupu maata i te oki anga ki te reo Epera. Tei puapinga, kua riro teia rave anga ei akameitakianga ki te urianga Pipiria a muri ake no te mea kua tauturu te reira i te akono i te reo Epera kia ora.
Te Au Papuritia Mua o te Puka Kerititiano
Kua rave te au Kerititiano maroiroi mua i te akatupu maata i te au kopi e manganui o te Pipiria ta ratou ka rauka, tei kopi rima katoatoaia. Kua akamata katoa ratou i te taangaanga i te voriumu tataanga taito, tei rauka ra te au kapi mei tetai puka rai o teia tuatau, i te mea e ka taangaanga i te au pokai tuatua. I te pae i te rauka maata atu anga kia kitea vivikiia te au irava, e maata atu i te okotai voriumu ka o ki roto i te voriumu tataanga taito i te ka akapapaia i roto i te pokai tuatua okotai—ei akaraanga, pouroa te au Tuatua Tapu Ereni pera katoa te Pipiria katoa.
Kua oti te papaanga o te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano i te 98 T.N. ma te au puka a te apotetoro openga tei ora ra, ko Ioane. Te vaira tetai potonga o tetai kopi o ta Ioane Evangeria, tei kapikiia ko ta Rylands Raupo 457 (P52), tei tae ki muri roa ki te 125 T.N. Mei te akamata anga o te 150 ki te 170 T.N., kua tata a Tatian, e tangata apiiia e Justin Martyr, i te Diatessaron, e papaanga kapiti o te oraanga o Iesu tei akapapaia mei taua au Evangeria e a tei kitea i roto i ta tatou au Pipiria i teianei.b Kua akakite mai teia e kua manako aia i taua au Evangeria anake ua ei mea tika tikai e kua tua takereia ratou. Mei te 170 T.N., kua tataia te akapapaanga mua tei kiteaia o te au puka “Koreromotu Ou,” tei kapikiia ko te Muratorian Fragment. Te akapapa ra te reira i te au puka o te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano.
No te totoa o te au irinakinga Kerititiano kare i roa kua akatupu i tetai anoano maata no te au urianga o te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano pera katoa te au Tuatua Tapu Epera. I te openga ra kua raveia te au urianga e manganui i te au reo mei te Amenia, te Kopotiki, te Tiotia, e te Suria. I te maata anga o te taime kua anoanoia kia kimiia mai te au ara reta no te reira akakoroanga. Ei akaraanga, kua karangaia a Ulfilas, e epitekopo a anere mataiti o te Akonoanga Roma, e nana i akamata i te tataanga Goth ei uri i te Pipiria. Inara kua akaruke aia i te au puka o Ariki ki vao no te mea kua manako aia e ka akamaroiroi te reira i te au inangaro o te au tangata Goth kia tamaki. Inara, kare teia rave anga i arai ana i te au tangata Goth “Aka-Kerititianoia” mei te keiaanga ia Roma i te 410 T.N.!
Te Au Pipiria Ratino e te Slavic
I taua taime, kua puapinga mai te Ratino, e kua mama mai te au urianga Ratino Taito e manganui. Inara e tukeke ratou i te tu e te tika o te tataanga. No reira i te 382 T.N., kua tuku a Pope Damasus i tona tekeretere, ko Jerome, kia akapapa i tetai Pipiria Ratino tei akamanaia.
Kua akamata a Jerome na te akara akaou anga i te au urianga Ratino o te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano. Inara, no te au Tuatua Tapu Epera, kua inangaro aia i te uri mei te reo Epera mua. No reira, i te 386 T.N., kua neke aia ki Betelehema no te apii i te reo Epera e te kimi i te tauturu o tetai rapi. No teia, kua akakeu aia i te taumaro anga maata i roto i te au akapupu anga akonoanga. Ko etai pae, kapiti mai a Augustine e tai o raua taime ko Jerome, kua irinaki aia i te Septuagint ei mea akauruia, e kua akaapa ratou ia Jerome no tei “aere ki te au ngati Iuda.” Te aere ua atu anga ki mua, kua akaoti a Jerome i tana tataanga i te 400 T.N. Na te piri vaitata anga ki te tumu o te au reo mua e te au papaanga e na te tukuanga ia ratou ki roto i te reo o teia tuatau, kua tapapa atu a Jerome i te au ravenga urianga o teia tuatau ki te tauatini mataiti. Kua kiteia mai tana tataanga e ko te Vulgate, me kore te Urianga Matauia, e kua puapinga te au tangata mei te reira i te au anere mataiti i aereia mai.
I te tua itinga o Kerititome e manganui te ka rauka rai i te tatau i te Septuagint e te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano. Inara, i muri akera, te Slavic Taito, tei akamata ra i te au reo Slavic o teia tuatau, kua riro mai ei reo maata i te tua tokerau itinga o Europa. I te 863 T.N., e rua nga tangata teina tuakana tuatua Ereni, ko Cyril e Methodius, tei aere ki Moravia, tei Tieki Repapuriki i teianei. Kua akamata raua i te uri i te Pipiria ki roto i te reo Slavic Taito. Ei rave i te reira, kua kimi raua i te au ara reta Glagolitic, tei tupauia i muri akera e te ara reta Cyrillic, no te ingoa o Cyril. Ko te tumu teia o te au tataanga Rutia, Ukarania, Terepia, e te Purukaria o teia tuatau. Kua vai te Pipiria Slavic ki te au tangata o te reira ngai no te au uki i muri mai. Kare i roa, ra, i te au reo e taui ra, kua riro mai te reira ei mea marama koreia ki te tangata ua nei.
Ora te Pipiria Epera
I te reira tuatau, mei te ono ki te ngauru anere mataiti mua T.N., kua akatupu tetai pupu ngati Iuda tei kitea ko te Matorete i tetai au ravenga kopianga mako no te akono i te tataanga Tuatua Tapu Epera. Kua aere roa atu ratou ki te tareanga i te au raini katoatoa pera katoa te reta tataki tai, te kiteanga i te au ngai tukeke i roto i te au tataanga, te tauta katoatoa anga i te akono i tetai tataanga tika tikai. Kare to ratou tauta anga i puapinga kore ana. Ei taiku i tetai akaraanga, te akaaite anga o te au tataanga Matorete ki te au Pokai Tuatua Tai Mate, tei tataia i te 250 M.T.N. e te 50 T.N., te akaari maira kare e taui anga apiianga i roto i te tere atu i te 1,000 mataiti.c
I Europa e aiteite ua te au Tuatau Rotopu e te au Tuatau Poiri. E meangiti ua te tataanga e te apiianga i rotopu i te au tangata. I muri akera, pera katoa te maata anga o te au orometua, kare e kite i te tatau i te reo Ratino akonoanga e te maata anga o te taime kare e kite i te tatau i to ratou uaorai reo. Ko te taime katoa teia i Europa i te akaputu anga mai te au ngati Iuda ki roto i te au keto. I tetai ngai no teia tamamao anga, i akonoiaʼi teia apiipiianga reo Epera Pipiria. Inara, no te tu papakitai e te irinaki kore, kare te kite o te au ngati Iuda i rauka ua ana i vao ake i te keto. I Europa opunga, te topa katoa ra te kite o te reo Ereni. Kua kino roa atu te turanga i te akangateitei anga te Akonoanga Opunga i ta Jerome Vulgate Ratino. Kua manakoia te reira e ko te urianga akamana uaia, noatu i te openga o te tuatau Matorete, te riro maira te reo Ratino ei reo mate. No reira, i tetai anoano kia kiteia te Pipiria e akamata marie maira i te tupu, kua akatupuia te akanoo anga no te taumaro anga maata.
Aravei te Urianga Pipiria i te Patoi Anga
I te 1079, kua oronga a Pope Gregory VII i te mea mua o te au akaueanga akonoanga rotopu e manganui te araianga i te tataanga e i etai taime pera katoa te rauka anga te au urianga reo ke ke. Kua tapu aia i te tika anga kia raveia te Pure Tutia i te reo Slavic no te mea ka anoano te reira i te au tuanga o te Tuatua Tapu kia uriia. Tei tuke tikai ki te turanga o te au Kerititiano mua, kua tata aia: “Kua mareka te Atua Mana Katoatoa e kia riro te tuatua tapu ei mea muna i tetai au ngai.” Ma teia ei turanga opita o te akonoanga, kua manakoia te aronga akamaata i te tatauanga Pipiria ei apinga kino tikai.
Noatu te turanga tau kore, kua tupu ua atu te kopianga e te urianga o te Pipiria ki roto i te au reo tei matauia. Kua tua muna aereia te au urianga i te au reo e manganui i Europa. E au mea kopi rima katoatoaia teia, i te mea kare te neneianga taipe apai aere i maaniia i Europa kia tae roa ki te au mataiti rotopu o te 1400. Inara no te oko maata o te au kopi e e meangiti ua te vaira, ka mataora tetai tangata me rauka tetai tuanga anake ua nana uaorai o tetai puka o te Pipiria me kore tetai manga kapi ua. Kua tamou ngakau etai pae i te au tuanga maata, pera katoa te katoa anga o te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano!
Inara, kare i roa, kua tupu te au akakeuanga o te au akatere anga totoa no te taui anga i te akonoanga. Kua akakeuia teia i tetai tuanga e te kite anga akaouia o te puapinga o te Tuatua na te Atua i te oraanga o te au ra. Eaa ta teia au akatere anga e te tupu anga o te neneianga ka akatupu ki te Pipiria? E eaa tei tupu kia William Tyndale e tana urianga, tei taikuia i te akamata anga? Na roto i te au itiu ka aru mai ka aru tatou i teia tua umere e tae ua mai ki to tatou uaorai tuatau nei.
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a Tuanga 2 e te 3 tei roto i te au itiu o Tepetema 15 e Okotopa 15.
b Te puka Te Tangata Maata Rava Atu Tei Ora Ana, tei neneiia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., e akaraanga o teia tuatau no te tu rotai o te au Evangeria e a.
c E akara i te Insight on the Scriptures, Voriumu 2, kapi 315, tei neneiia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Tutu i te kapi 8, 9]
Te Au Ra Puapinga i te Tataanga o te Pipiria
(No runga i teia, akara i te puka)
MUA AKE I TE TUATAU NOA (M.T.N.)
Oti te au Tuatua Tapu Epera c. 443 M.T.N.
400 M.T.N.
Alexander Maata (d. 323 M.T.N.)
300 M.T.N.
Akamata te Septuagint c. 280 M.T.N.
200 M.T.N.
100 M.T.N. Maata Anga o te au Pokai Tuatua Tai Mate c. 100 M.T.N. ki te 68 T.N.
TUATAU NOA (T.N.)
Takoreia a Ierusalema 70 T.N.
Oti te au Tuatua Tapu Ereni 98 T.N.
100 T.N.
Ta Rylands Raupo o Ioane (b. 125 T.N.)
200 T.N.
300 T.N.
400 T.N. Ta Jerome Vulgate Ratino c. 400 T.N.
500 T.N.
600 T.N.
Akapapaia te Tataanga Matorete
700 T.N.
800 T.N.
Cyril i Moravia 863 T.N.
900 T.N.
1000 T.N.
Akaueanga patoi i te Pipiria reo ke 1079 T.N.
1100 T.N.
1200 T.N.
1300 T.N.
[Tutu i te kapi 9]
Taangaanga te au Kerititiano mua i te voriumu tataanga taito
[Tutu i te kapi 10]
Aere a Jerome ki Betelehema no te apii i te reo Epera