Aaere ma te Akarongo, Kare ma te Kite Mata!
“Te aaere nei tatou ma te akarongo, kare ma te kite mata.”—2 KORINETIA 5:7, NW.
1. Eaa te akaari maira e kua aaere te apotetoro ko Paulo ma te akarongo, kare ma te kite mata?
TE MATAITI e 55 T.N. Tetai tangata ko Saula tona ingoa i taua taime ra, e tangata takinga kino i te au Kerititiano, kua pou rai iaia tetai 20 mataiti mei tona ariki anga i te akonoanga Kerititiano. Kare roa aia i akatika i te aerenga o te tuatau kia akameangiti mai me kore kia akaapikepike i tona akarongo i roto i te Atua. Noatu kare aia i kite ana i te au mea tikai o te rangi ki tona mata kopapa, kareka ra e ngaueue kore tona akarongo. I te tata anga ki te au Kerititiano akatainuia, tei rauka te manakonakoanga i te rangi, kua karanga atura te apotetoro ko Paulo e: “Te aaere nei tatou ma te akarongo, kare ma te kite mata.”—2 Korinetia 5:7, NW.
2, 3. (a) Akapeea tatou i te akaari anga e te aaere nei tatou ma te akarongo? (e) Eaa te aiteanga e kia aaere ma te kite mata?
2 Kia aaere ma te akarongo ka umuumuia te irinakianga pu tikai i roto i to te Atua tu kite i te akatere i to tatou oraanga. Kia irinaki papu tikai tatou e kua kite aia eaa te mea puapinga roa atu no tatou. (Salamo 119:66) Ia tatou e rave ra i tetai au ikianga i roto i te oraanga e te taangaanga i te reira, ka akamanako tatou i te “au mea kare tatou e kite ana.” (Ebera 11:1, The New English Bible) Te kapiti maira teia i te “rangi ou e te enua ou” tei taputouia mai. (2 Petero 3:13) Kareka te aaere ma te kite mata, i tetai tua, ko te aiteanga ka aruaru tatou i tetai tu oraanga te akaaere anakeia ra e te au mea ta tatou e kite ra ki to tatou manako pae kopapa. E mea kino tikai teia no te mea ka arataki atu te reira ki te kopae takiri anga tatou i to te Atua anoano.—Salamo 81:12; Koheleta 11:9.
3 Noatu me no te “anana iti” tatou, ma te kapikianga i te rangi, me kore no te “mamoe ke atu,” ma te manakonakoanga i te enua nei, e mea tau kia tamou ngakau tatou tataki tai i te akoanga e kia aaere ma te akarongo, kare ma te kite mata. (Luka 12:32; Ioane 10:16) Ka akara ana tatou e akapeea te akoanga akauruia e aru mai nei i te paruru anga ia tatou kia kore e tuku ua atu ki ta te “navenave poto ua o te [“ara,” NW],” mei te puereere o te noinoi apinga materia, e mei te akangaropoina anga i te openga o teia akatereanga o te au mea nei. Ka akara matatio katoa tatou i te au kino o te aaere anga ma te kite mata.—Ebera 11:25.
Patoi Anga i ‘te Navenave Poto ua o te Ara’
4. Eaa te ikianga ta Mose i rave, e no teaa ra?
4 E akamanako ua ana i te tu oraanga ka rauka, ia Mose, e tamaiti na Amerama. Utuutuia i roto i te uanga ariki o Aiphiti i mua ana, e tikaanga to Mose kia rauka te mana akatere, te apinga nui, e te mana akakeu. Ka rauka ua ia Mose kia manako e: ‘Kua apii meitakiia au i roto i te pakari akangateiteiia o Aiphiti, e e mana maata tikai taku tuatua e te angaanga. Me akapiri vaitata ua au ki te ngutuare ariki, ka rauka iaku i te taangaanga i toku turanga kia puapingaia toku au taeake Epera e takinga kinoia ra!’ (Angaanga 7:22) Inara, kua iki a Mose kia “rave katoa i te mate i te kapiti anga i te au tangata o te Atua.” No teaa ra? Eaa tei akakeu ia Mose kia kopae i te au mea katoa ta Aiphiti e oronga maira? Te pau maira te Pipiria: “No te akarongo i akaruke ei [a Mose] ia Aiphiti, kare i mataku i te riri o te ariki ra: i maroiroi rava atura aia i te akara anga atu iaia, i tei kore e kitea kia akara ra.” (Ebera 11:24-27) Kua riro to Mose akarongo i roto i ta Iehova tutaki mou no te tuatua tika ei tauturu iaia kia patoi i te ara e te raveanga tamou e to te reira navenave poto ua.
5. Akapeea ta Mose akaraanga i te akamaroiroi anga ia tatou?
5 E aro putuputu katoa ana tatou i te anoano kia rave i tetai au ikianga ngata no runga i te au maroanga mei teia: ‘Ka tau ainei kia akaruke au i tetai au angaanga me kore i tetai au tu kare e rotai tikai ana ki te au kaveinga Pipiria? Ka tau ainei kia ariki au i te angaanga te ka rauka mai penei te au puapinga materia inara ka riro ei arai i toku tereanga ki mua i te pae vaerua?’ Te akamaroiroi maira ta Mose akaraanga ia tatou auraka kia rave i te au ikianga te akaata maira i te tu pakari kore o teianei ao; mari ra, e mea tau kia taangaanga tatou i te akarongo i roto i te pakari o “tei kore e kitea kia akara ra”—ko te Atua ko Iehova. Mei ia Mose, kia akaperepere maata roa atu tatou i to Iehova pirianga taeake i tetai ua atu apinga ta teianei ao ka oronga mai.
6, 7. (a) Akapeea a Esau i te akaari anga e kua inangaro aia i te aaere ma te kite mata? (e) Eaa te akaraanga akamatakiteanga ta tatou e kite atura i roto ia Esau?
6 E akaaite ana i te tuke i rotopu ia Mose raua ko Esau, tetai tamaiti a te pateriareka ko Isaaka. Kua inangaro a Esau i te akamerengoanga viviki ua. (Genese 25:30-34) “Kare e ariki ana i te au mea tapu ra,” kua oake atura a Esau i tona tikaanga ei tama mua ei ‘oko no te kaikaianga okotai ua nei.’ (Ebera 12:16, NW) Kare aia i oki i te akamanako eaa ta tana ikianga kia oko i tona taoonga mataiapo ka akatupu ki tona pirianga kia Iehova me kore eaa te ka tupu ki tona uanga no tana i rave. Kua ngere aia i te manakonakoanga pae vaerua. Kua topiri a Esau i tona mata ki te au taputou akaperepere maata a te Atua, te manako anga i te reira ei mea puapinga kore ua. Kua aaere aia ma te kite mata, kare ma te akarongo.
7 Te oronga maira a Esau i tetai akaraanga ei akamatakiteanga no tatou i teia tuatau. (1 Korinetia 10:11) Me aro atu tatou i te au ikianga, noatu te maata me kore te meangiti, auraka roa tatou e vare i te tuatua pikikaa a to Satani ao, tei karanga mai e e rave koe i taau e inangaro ra i teianei tikai. E mea tau kia ui kia tatou uaorai e: ‘Te kitea maira ainei te au tu paruparu mei to Esau rai i roto i te au ikianga taku e rave ra? Ka riro ainei te aruaru anga i taku e inangaro ra i teianei i te tuku i te au mea pae vaerua ki muri? Te takino ra ainei taku au ikianga i toku pirianga taeake ki te Atua e toku tutaki no te tuatau ki mua? Eaa te tu akaraanga taku e akanoo nei no etai ke?’ Me te akaata maira ta tatou au ikianga i te arikianga rekareka no te au mea tapu, ka akameitaki mai a Iehova ia tatou.—Maseli 10:22.
Kopae Anga i te Puereere o te Noinoi Apinga Materia
8. Eaa te akamatakiteanga tei rauka i te au Kerititiano i Laodikea, e no teaa te reira i tau ei no tatou?
8 I roto i te eeuanga ki te apotetoro ko Ioane vaitata atu ki te openga o te anere mataiti mua, kua tuku atu a Iesu Karaiti ko tei akakakaia i tetai karere ki te putuputuanga i Laodikea, i Asia Minora. E karere akamatakite no te noinoi apinga materia. Noatu kua apinga nuiia i te pae materia, inara kua pangikarapu te au Kerititiano i Laodikea i te pae vaerua. Kare i aaere ua atu ma te akarongo, kua akatika ra ratou i te au apinga materia kia akapoiri i to ratou manakonakoanga pae vaerua. (Apokalupo 3:14-18) Mei te reira rai te akakeuanga o te noinoi apinga materia i teia tuatau nei. Ka akaparuparu te reira i to tatou akarongo i te akakeu anga ia tatou kia akamutu i te ‘oro anga ma te tamou marie i te taemoemoanga’ no te ora. (Ebera 12:1, NW) Me kare tatou e matakite, ka riro te “au mea e navenave ei ra” i te takore i te au angaanga pae vaerua e tae ua atu ki te turanga e “pokia atura” ratou.—Luka 8:14.
9. Akapeea te tu mareka ua e te ariki rekareka no te kai pae vaerua i te paruru anga ia tatou?
9 Ko te taviri ki te paruruanga pae vaerua koia oki ko te tu mareka ua kare ra ko te taangaanga pu ua i to teianei ao e te akaapinga nui anga ia tatou uaorai i te pae materia. (1 Korinetia 7:31, NW; 1 Timoteo 6:6-8) Me aaere tatou ma te akarongo kare ma te kite mata, ka kitea ia tatou te rekareka i roto i te parataito pae vaerua i teianei. Ia tatou e kai ra i te kai pae vaerua meitaki, kare ainei tatou e akakeuia ana kia ‘imene i te rekareka ngakau ra’? (Isaia 65:13, 14) Pera katoa, te rekareka ra tatou i to tatou taokotaianga ma te aronga e akaari maira i te ua o te vaerua o te Atua. (Galatia 5:22, 23) E mea puapinga tikai kia rauka ia tatou te merengoanga e te marekaanga i roto i ta Iehova e oronga maira i te pae vaerua!
10. Eaa te au uianga te ka tau tatou kia ui kia tatou uaorai?
10 Tetai au uianga ka tau tatou kia ui kia tatou uaorai koia oki: ‘Mei teaa ra te puapinga maata o te au apinga materia i roto i toku oraanga? Te taangaanga ra ainei au i taku au apinga materia no tetai oraanga tamataoraanga me no te akatupu anga i te akamorianga mou? Eaa te apai maira i te merengoanga maata roa atu kiaku? Ko te apii Pipiria ainei e te kapitianga tau i ko i te au uipaanga Kerititiano, me ko te aere ke anga i te au openga epetoma mei te au apainga Kerititiano? Te akataka ra ainei au i tetai au openga epetoma no te tarekareka kare ra e taangaanga ana i taua taime ra no te angaanga orometua e tetai au angaanga tei piri atu ki te akamorianga?’ Ko te aiteanga i te aaere ma te akarongo koia oki kia angaanga maroiroi tatou i roto i te angaanga Patireia, ma te irinaki pu tikai i roto i ta Iehova au taputou.—1 Korinetia 15:58.
Akara Tamou ua Rai i te Openga
11. Akapeea te aaere anga ma te akarongo i te tauturu anga ia tatou kia akara tamou ua rai i te openga?
11 Ka riro te aaere ma te akarongo ei tauturu ia tatou i te patoi atu i te au manako tangata ua e e mamao te openga me kore kare te reira e tae mai. Kare i aite mei te aronga ekoko tei taitoito i te totou Pipiria, te kite nei ra tatou e te akatupu nei te au tupuanga o te ao i ta te Tuatua a te Atua i totou mai no to tatou nei tuatau. (2 Petero 3:3, 4) Ei akaraanga, kare ainei te tu e te akonoanga o te tangata ravarai e oronga maira i te akapapuanga e te noo nei tatou i roto i “te au rā openga”? (2 Timoteo 3:1-5) Te kite nei tatou ki te mata o te akarongo, e kare te au tupuanga o te ao i teianei i te tuatua enua ua e ripiti nei iaia uaorai. Mari ra, te akanoo ra te reira i “te akairo o [to Karaiti] ra parutia e te openga o te akatereanga o te au mea nei.”—Mataio 24:1-14, NW.
12. Akapeea te au tuatua a Iesu tei rekotiia i roto ia Luka 21:20, 21 i te akatupu angaia i te anere mataiti mua?
12 E akamanako ana i tetai tupuanga i te anere mataiti mua o to tatou Tuatau Noa nei tei aiteite ki to tatou tuatau. Iaia i te enua nei, kua akamatakite a Iesu i tana au pipi e: “Kia akara ra kotou ia Ierusalema i te takako angaia e te au nuku, kua vaitata rava tona pou i reira, kia kite mai kotou. Te aronga e noo i Iudea ra, ka oro ratou ki te maunga i reira; e to roto i te oire ra, ka aere ïa ki vao; e auraka to te au ngai katoa ra e tomo akaou ki roto i te oire.” (Luka 21:20, 21) No te akatupuanga o teia totou, kua takakoia a Ierusalema e te nuku vaeau o Roma i raro ake i te aratakianga a Cestius Gallus i te 66 T.N. Inara kua akaruke poitirere ua te au nuku, i te oronga anga i te akairo e i te tuatau no te au Kerititiano i reira ‘kia oro ki te maunga.’ I te 70 T.N., kua oki akaou mai te au nuku o Roma, kua tamaki atu i te oire o Ierusalema e kua takore atu i tona iero. Kua ripoti mai a Josephus e kua tere atu i te mirioni ngati Iuda tei mate, e e 97,000 tei apainaia ei tuikaa. Kua raveia te akavaanga tu-Atua ki rungao i te akatereanga o te au mea nei o te ngati Iuda. Te aronga tei aaere ma te akarongo e kua akarongo ki te akamatakiteanga a Iesu kua ora atu i te tumatetenga.
13, 14. (a) Eaa ra te au tupuanga e vai maira i mua? (e) No teaa tatou ka vai matakite ua ai ki te akatupuanga o te totou Pipiria?
13 Te vaitata nei rai tetai apinga mei te reira i te tupu i to tatou nei tuatau. Ka o mai tetai au tuanga o roto i te Taokotaianga Enua ki te raveanga o te akavaanga tu-Atua. Mei te au nuku rai o Roma i te anere mataiti mua i akakoroia ei akamou i te Pax Romana (Au o Roma), kua akakoroia rai te Taokotaianga Enua o teia tuatau kia riro ei apinga akatupu i te au. Noatu kua tauta te au nuku o Roma i te akapapu i te turanga meitaki ua i roto i te ao tei kiteaia i te reira tuatau, kua riro mai ko ratou tikai tei akapou ia Ierusalema. Pera katoa i teia tuatau, te akakite maira te totou Pipiria e ka manako te au mana vaeau i roto i te Taokotaianga Enua i te akonoanga ei tuanga tamanamanata e ka takore i te Ierusalema o teia tuatau—ia Kerititome—e pera katoa te toenga o Babulonia Maata. (Apokalupo 17:12-17) Ae, te vaitata roa mai nei te akapouanga o te patireia akonoanga pikikaa katoa.
14 Ka riro te akapouanga o te akonoanga pikikaa ei akairo no te akamataanga o te mate maata. I roto te tuanga openga o te mate maata, ka akapouia te au tuanga toe o te akatereanga o te au mea nei. (Mataio 24:29, 30, NW; Apokalupo 16:14, 16) Ka riro te aaere ma te akarongo ei akamatakite ia tatou no runga i te akatupuanga o te totou Pipiria. Kare tatou e vare i te manako atu e ko tetai rima rave tangata mei te Taokotaianga Enua ta te Atua ravenga no te apai mai i te au e te tinamou. No reira, kare ainei e tau kia akaari mai to tatou tu oraanga i to tatou irinakianga e “kua vaitata te rā maata o Iehova”?—Zephania 1:14.
Te Aaere ma te Kite Mata—Mei Teaa Tikai te Kino?
15. Noatu kua kite ana ratou i ta te Atua au akameitakianga, eaa ra te puereere tei topa atu te iti tangata Iseraela ki roto?
15 Te akatutu maira te au tupuanga kia Iseraela i taito i te kino o te akatika i te aaere anga ma te kite mata kia akaparuparu i to tatou akarongo. Noatu te kite anga i te au mate ngauru tei taakama i te au atua pikikaa o Aiphiti e i te kite anga i te akaoraanga umere roa na roto i te Tai Muramura, kua maani te ngati Iseraela ma te akarongo kore i tetai punua puakatoro auro e kua akamori atura i te reira. Kua rokoia ratou e te mareka kore e kua akaroiroi i te tiaki anga ia Mose, ko tei ‘tavare, e kare rai i aere mai ki raro mei runga mai i taua maunga ra.’ (Exodo 32:1-4) Kua akakeuia ratou e to ratou tu akakoromaki kore kia akamori i tetai itoro e kitea atura e te mata natura. Kua riro ta ratou aaere anga ma te kite mata ei akariri ia Iehova e kua arataki atu ki te tamateangaia o “taua au tangata ra e toru katoa paa tausani.” (Exodo 32:25-29) E mea tangi tikai no tetai tangata akamori ia Iehova i teia tuatau kia maani i te au ikianga e akaari maira i te tu irinaki kore i roto ia Iehova e te ngere i te manako papu tikai i roto i tona tu kite i te akatupu i tana au taputou!
16. Akapeea ra te ngati Iseraela i te tamanamanata angaia e te akaraanga o vao ua?
16 Kua tamanamanata te akaraanga o vao ua i te ngati Iseraela na roto i tetai au mataara tau kore. Kua riro te aaere ma te kite mata ei akarutetetete ia ratou i te mataku i to ratou au enemi. (Numero 13:28, 32; Deuteronomi 1:28) Kua akakeu te reira ia ratou kia akaao atu i te mana orongaia mai e te Atua kia Mose e te akaapa atu no runga i te tu o to ratou oraanga. Kua arataki atu teia tu ngere i te akarongo ki to ratou inangaro maata atu anga ia Aiphiti tei akatereia e te temoni ki te Enua Taputouia. (Numero 14:1-4; Salamo 106:24) Mei teaa ra to Iehova mamae iaia e kite ra i te tu akangateitei kore maata ta tona iti tangata e akaari ra no to ratou Ariki kitea koreia!
17. Eaa tei akakeu i te ngati Iseraela kia kopae i te aratakianga a Iehova i to Samuela tuatau?
17 I te tuatau o te peroveta ko Samuela, kua mou akaou te iti tangata akaperepereia o Iseraela ki roto i te puereere o te aaere anga ma te kite mata. Kua akamata te tangata i te inangaro i tetai ariki te ka kite atu ratou. Noatu kua akaari mai a Iehova e koia to ratou Ariki, kare teia i rava ua i te akakeu ia ratou kia aaere ma te akarongo. (1 Samuela 8:4-9) Ki to ratou uaorai kino, kua kopae neneva ua atu ratou i te aratakianga apa kore a Iehova, i te inangaro anga kia riro mei te au iti tangata takapini aere.—1 Samuela 8:19, 20.
18. Eaa te au apiianga ka kitea mai ia tatou no runga i te au kino o te aaere anga ma te kite mata?
18 Ei au tavini no Iehova i teia tuatau, te akaperepere nei tatou i to tatou pirianga meitaki ma te Atua. Te inangaro nei tatou i te apii e te taangaanga i roto i to tatou oraanga i te au apiianga mei te au tupuanga i topa ki muri. (Roma 15:4) I te aaere anga te ngati Iseraela ma te kite mata, kua ngaropoina ia ratou e ko te Atua te akatere ra ia ratou na roto ia Mose. Me kare tatou e matakite, ka ngaropoina katoa ia tatou e ko te Atua ko Iehova e te Mose Maata atu, ko Iesu Karaiti, te akatere nei i te putuputuanga Kerititiano i teia tuatau. (Apokalupo 1:12-16) Kia matakite tatou auraka kia ariki i te manako tangata no te tuanga o to Iehova akaaerenga i te enua nei. Me akapera tatou ka arataki atu te reira ki te tu akaapaapa e te ngere i te arikianga rekareka no to Iehova au komono e pera katoa no te kai pae vaerua e oronga maira “te tavini akono meitaki e te pakari.”—Mataio 24:45, NW.
Kia Papu i te Aaere ma te Akarongo
19, 20. Eaa ta tatou i akapapu i te rave, e no teaa ra?
19 “E kukumianga ta tatou,” e tuatua maira te Pipiria, “kare ki te toto e te kiko ra, mari ra ki te au kavamani, ki te au tutara o teianei ao o teia poiri, ki te au vaerua ririnui kino i te au ngai o te rangi.” (Ephesia 6:12, NW) Ko te Tiaporo ko Satani to tatou enemi maata. Tona akakoroanga koia oki kia takore i to tatou akarongo i roto ia Iehova. Kare aia e kopae i tetai ua atu tu akanauruanga penei te ka akaturori ia tatou mei ta tatou ikianga kia tavini i te Atua. (1 Petero 5:8) Eaa ra te ka paruru ia tatou mei te akaraanga ua o vao no ta Satani akatereanga? Na te aaere ma te akarongo, kare ma te kite mata! Na te irinaki e te manako papu tikai i roto i ta Iehova au taputou e paruru ia tatou auraka kia tupu te ‘kino ki to tatou akarongo.’ (1 Timoteo 1:19) E mea tau rai, i reira, kia akakoro tikai tatou i te aaere ma te akarongo, ma te manako papu tikai i roto i ta Iehova akameitakianga. E kia pure tamou atu rai tatou e penei kia ora atu tatou i teianei au mea katoa e vaitata mai nei i te tupu i te tuatau ki mua.—Luka 21:36.
20 Ia tatou e aaere ra ma te akarongo, kare ma te kite mata, e akaraanga meitaki tikai to tatou. “I mate katoa oki te Mesia uaorai no kotou,” e akakite maira te Pipiria, “e kua vaoo oki i te akaraanga na kotou, kia aru kotou i tona takainga vaevae.” (1 Petero 2:21) Ka uriuri te atikara e aru mai nei e akapeea tatou me aaere mei tana rai i aaere ei.
Maara Ainei ia Koe?
• Eaa taau i mou mai mei te akaraanga a Mose raua ko Esau no runga i te aaere anga ma te akarongo, kare ma te kite mata?
• Eaa ra te taviri ki te kopae anga atu i te noinoi apinga materia?
• Akapeea te aaere anga ma te akarongo i te tauturu anga ia tatou kia kopae i te manako e e mamao te openga?
• No teaa te aaere anga ma te kite mata i riro ei ei mea kino?
[Tutu i te kapi 17]
Kua aaere a Mose ma te akarongo
[Tutu i te kapi 18]
Te tapu putuputu ra ainei te tarekareka ia koe mei te au angaanga teokaratiki?
[Tutu i te kapi 20]
Akapeea ra te akarongo marie anga ki te Tuatua a te Atua i te paruru anga ia koe?