Na Peko ti Kuâ Fini Ayeke?
‘Beku ayeke même teti keke, tongana a fâ keke ni na sese, a lingbi ko mbeni . . . Tongana zo akui, fade lo kiri na fini mbeni?’—MOÏSE, MBENI PROPHÈTE TI GIRIRI.
1-3. Tongana nyen azo mingi agi dengo bê tongana mbeni zo so ala ndoye mingi akui?
NA MBENI da ti leke na ti bata akuâ na Gbata ti New York, akamarade na sewa atambela na molongo na gbele caisse ti kuâ so yanga ni azi. Ala ba kuâ ni, ti mbeni molenge-koli ti ngu 17. A yeke ngangu teti akamarade ti lo ti ekole ti hinga lo. Yorö so amu na lo asala si kua-li ti lo atï; na kobela ni asala si lo nge ngengo. So ayeke biani kamarade ti ala? Gi ambeni nze kozoni, lo si singo na atene, ahundango tene, ngangu, na fini! Mama ti kuâ ni, so vundu ahon ndo ti lo, atara ti wara beku nga na dengo bê na yâ tene so peut- être molenge ti lo angbâ na fini. Fani mingi, na ngu-le, lo tene peko ti ye so afa na lo: “Thomas ayeke na ngia mingi ahon fadeso. Nzapa aye si Thomas aduti na lo na yayu.”
2 Yongoro kâ, ndulu na akilomètre 11 000, na Jamnagar na Inde, amolenge ota ti mbeni wadengo buze ti ngu 58 amu maboko ti tene azia kuâ ti babâ ti ala na ndo ti zongo akuâ. Na ndapelele na gbe ti lâ so asu mingi, yaya ti amolenge ni ato nda ti kapa ti zongo kuâ ni na ziango wâ na agbâ ti keke nga na tukungo na ndo tele ti babâ ti lo so ayeke na fini mbeni pepe yombo so aleke ni na adukane nde nde. Atene ti Brahmane ahon ndo ti totongo ti wâ ni, lo diko fani mingi peko ti atene ti nzoni-kue na yanga ti Sanskrit na tenengo: “Zia âme so akui la oko pepe angbâ ti sala ngangu ti ga oko na tâ ye ti nda ni.”
3 Na ngoi so aita ota so ayeke ba zongo kuâ ni, zo oko oko ahunda na yâ bê ti lo: ‘Mbi mä na bê so fini ayeke na peko ti kuâ?’ Teti afa ye na ala na ambage nde nde ti sese, ala yeke na akiringo tene nde nde. Ngambe ni amä na bê so fade babâ ti ala so ala ndoye mingi akiri ti duti na fini na yâ ndo ti kota ahon. Use molenge ni amä na bê so akinda ayeke tongana azo so alango, ala hinga ye oko pepe. Yaya ni atara gi ti yeda na ye so ayeke biani kuâ, teti lo ba so zo oko alingbi pepe ti hinga mbilimbili ye so asi na e tongana e kui.
Hundango Tene Oko, Akiringo Tene Mingi
4. Hundango tene wa azo agi nda ni gba teti ngu mingi?
4 Na peko ti kuâ fini ayeke? ayeke mbeni hundango tene so agi bê ti azo kue teti angu saki mingi. Hans Küng, mbeni wandara ti aCatholique, atene: “Tene so agbu yanga ti awandara ti alege ti vorongo.” Na yâ angoi kue so ahon, azo na yâ akodoro nde nde kue abi bê na ndo tene ni, na akiringo tene so afa ayeke mingi.
5-8. Alege ti vorongo nde nde afa nyen na ndo fini na peko ti kuâ?
5 Azo mingi so atene ala yeke aChrétien amä na bê na yayu nga na enfer ti wâ. Na mbage, aHindou amä na bê na kiringo na fini ti zo na yâ mbeni ye nde na peko ti kuâ ti lo. Na salango tene na ndo bibe ti aMusulman, Amir Mouawiyah, mbeni zo so asala kusala na mbeni ndokua ti Islam, atene: “E mä na bê so fade mbeni lâ ti fango ngbanga ayeke duti na peko ti kuâ, tongana e gue na gbele Nzapa, Allah, so ayeke ande tongana guengo na gbele ngbanga.” A lingbi na tene ti mabe ti Islam, na lâ ni kâ Allah ayeke zia na kilo fini ti zo oko oko na ato lo na paradis wala na enfer ti wâ.
6 Na Sri Lanka, aBouddhiste nga na aCatholique azi ayanga-da na afenêtre kota tongana kuâ asi na yâ da ti ala. Aza mbeni lampe ti mafuta, na a zia si gere ti caisse ti kuâ ni aluti na gbele yanga-da. Ala mä na bê so asalango ye tongaso asala si yingo, wala âme ti kuâ ni asigigi hio na yâ da ni.
7 Ronald M. Berndt ti Da Senda-gi ti Australie ti Do atene a-Aborigène amä na bê so “azo ayeke na mbeni yingo so a lingbi pepe ti futi ni.” Ambeni kete mara ti Afrika amä na bê so na peko ti kuâ asenge zo aga atoro, na ngoi so akota zo ayeke ga ayingo ti akotara, so fade a yekia ala na a hunda ye na ala tongana amokonzi ti kodoro ni so lë aba pepe.
8 Na ambeni kodoro, atene ti mabe na ndo ye so azo atene ayeke a-âme ti akinda ayeke mbeni bungbi ti angobo ti salango ye ti ndo ni na lege ti aChrétien ti yanga. Na tapande, na popo ti aCatholique na aProtestant mingi ti Afrika ti Do, a yeke kanga lakue lë ti atatara tongana mbeni zo akui, tongaso si azo alingbi pepe ti ba ni na ti ba yingo ti zo so akui. Na pekoni, lango 40 na peko ti kuâ ti songo ni, sewa na akamarade asala matanga ti guengo ti âme ni na yayu.
Mbeni Tene so Amu Ndo Kue
9, 10. Mingi ti alege ti vorongo amä tele na ndo kota tene ti mabe wa?
9 Atene, so akiri ni na hundango tene na ndo ye so asi tongana e kui, legeoko tongana angobo ti salango ye na atene ti mabe so azo amu na ala ayeke nga nde nde. Ye oko, mingi ti alege ti vorongo ayeda na mbeni kota tene oko: Mbeni ye na yâ zo, mbeni âme, yingo, wala toro, alingbi pepe ti kui, na a yeke ngbâ na fini na peko ti kuâ.
10 A lingbi ti tene so mabe na âme so alingbi ti kui pepe amu ndo kue na yâ alege ti vorongo na asecte saki mingi ti Chrétienté. A yeke nga mbeni kota tene ti mabe na yâ Judaïsme. Na yâ Hindouisme tene ti mabe so ayeke tâ gunda ti fango ye ti kiringo na fini ti zo na yâ mbeni tele nde na peko ti kuâ ti lo. A-Musulman amä na bê so âme ni aba gigi legeoko na tele ni me a ngbâ na fini na peko ti so tele akui. Ambeni lege ti vorongo nde, animisme ti Afrika, Shinto, na même Bouddhisme, afa aye nde nde na ndo oko tene so.
11. Tongana nyen ambeni wandara aba tene so atene âme alingbi ti kui pepe?
11 Nde na bango ndo so, ti ambeni, fini so ahinga ndo ayeke hunzi na lâ ti kuâ. Ti ala, a yeke na lege ni pepe ti tene fini so ayeke na bibe na hingango ndo angbâ na yâ mbeni âme so ayeke zo pepe, so ayeke tongana yingo, nde na tele ni. Miguel de Unamuno, wasungo mbeti nga wandara ti Espagne ti siècle 20, asû na mbeti: “Ti mä na bê na âme so alingbi ti kui pepe ayeke ti ye si âme ni alingbi kui pepe, me ti ye ni na mbeni ngangu so asala si yengo ye so adoro nzoni fango nda ti ye na a hon ndo ni.” Na popo ti ala so ake ti mä na bê so azo ayeke na âme so alingbi ti kui pepe, awara akota wasenda-ndara ti giriri tongana Aristote na Épicure, wanganga Hippocrate, David Hume wasenda-ndara ti Écosse, Averroès wandara ti a-Arabe, na kozo gbele-gbia ti Inde na peko ti lipanda, Jawaharlal Nehru.
12, 13. Akota hundango tene wa alondo na ndo fango ye ti âme so alingbi ti kui pepe?
12 Hundango tene ni ayeke, E yeke biani na mbeni âme so alingbi ti kui pepe? Tongana âme alingbi biani ti kui, tongana nyen mara ti fango ye ti wataka tongaso alingbi ti duti kota mbage ti mingi ti alege ti vorongo ti laso? Tene ni alondo na ndo wa? Na tongana âme azia biani ti duti na fini na lâ ti kuâ, beku wa alingbi ti duti teti akinda?
13 E lingbi ti wara akiringo tene, so ayeke tâ tene na amu ngia na bê, na mara ti ahundango tene tongaso? Biani! Na yâ alembeti so ayeke ga, a yeke kiri tene na ahundango tene so nga na ambeni. Kozoni, zia e ba tongana nyen kota tene ti mabe ti âme so alingbi pepe ti kui aba gigi.