Lege ti gi nda ti ye
GBIA SALOMON ‘agi nda ti tënë, na lo leke aproverbe mingi na lege ni.’ Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so lo bi bê ti lo ti sû na mbeti atënë ti tâ tënë “mbilimbili”. (Zo-ti. 12:11, 12). Luc ‘agi nda ti ye kue mbilimbili’, a londo na tongo nda ni, ti fa na molongo peko ti aye so asi na yâ fini ti Christ (Luc 1:3). Awakua ti Nzapa so use kue ayeke gi lani nda ti ye.
Gingo nda ti ye ayeke nyen? A yeke gingo asango nzoni na ndo mbeni mbilimbili tënë. A ndu dikongo ye, na a hunda ti sala kusala na akpengba-ndia ti mandango ye. A lingbi nga ti ndu hundango tënë na azo.
Aye wa ahunda ti gi nda ni? Bâ ambeni tapande. Mandango ye wala dikongo Bible ti mo mveni alingbi ti sigigi na ahundango tënë so ayeke kota na lê ti mo. Mbeni zo so mo fa tënë na lo alingbi ti hunda mbeni tënë so mo ye ti hinga mbeni mbilimbili sango na ndo ni ti kiri tënë na lo. Peut-être a hunda na mo ti sala mbeni devoir.
Zia e bâ na tapande salango devoir. Na lê ti mo, ye so a mû na mo alingbi ti bâ tënë so andu aye mingi. Tongana nyen mo lingbi ti tingbi ni na ye so andu azo ti ndo so mo yeke dä? Zia ambeni pendere tënë na yâ ni na gingo nda ti ye. Tongana mo zia na yâ ni ambeni wungo ti aye wala mbeni tapande oko so alingbi na tënë ni nga so andu fini ti azo so ayeke mä mo, mbeni tënë so akpa kozoni mbeni senge ye alingbi ti zi lê ti azo, na même ti pusu ala ti sala ye. A leke peut-être mbeti so mo yeke sala kusala na ndo ni teti azo na ndo sese kue, me a lingbi mo gboto yâ ni, mo mû tapande na mo tingbi atënë ni na mbeni kongregation oko wala zo oko. A lingbi mo to nda ni tongana nyen?
Kozoni si mo to nda ti gi nda ti ye ni, bi bê na azo so ayeke mä mo ande. Ala hinga nyen kozoni awe? Na fadeso, a lingbi ala hinga nyen? Na pekoni, gi ti hinga ye so mo zia na gbele mo ti si dä. A yeke ti fa nda ti tënë? ti ga na zo ti yeda na mbeni tënë? ti ke ye wala ti pusu zo ti sala ye? Ti fa nda ti ye ahunda ti mû ambeni sango na ndo ni ti sala si ye ni aga polele. Atâa so zo alingbi ti gbu nda ti agere ti tënë ni, a lingbi peut-être mo fa anzene nzene tënë na ndo ngoi wa wala tongana nyen ti sala ye so a sala tënë ni. Ti ga na zo ti yeda na mbeni tënë ahunda ti mû anda ti tënë so afa ngbanga ti nyen mbeni ye ayeke tongaso. Ye so ahunda ti fa aye so ayeda na tënë ni. Ti ke ye ahunda ti hinga ye so ague oko na tënë ni nga ye so ague nde na ni, nga ti gi nzoni nda ti aye so a mû ti fa so a yeke tâ tënë. Biani, e yeke gi pëpe gi angangu tënë, me nga alege ti fa aye na nzobe. Ti pusu zo ti sala ye ahunda ti ndu bê. A ye ti tene ti mû na azo so ayeke mä tënë ti mo wâ ti sala ye nga ti kono nzara ti ala ti sala ye alingbi na ye so a yeke tene. Atapande ti aye so asi biani na yâ fini ti azo so asala mara ti ye tongaso, atâa na gbele kpale, alingbi ti mû maboko ti ndu bê.
Mo yeke fadeso ndulu awe ti to nda ni? Ade si. Bâ nzoni asango oke mo yeke na bezoin ni. A yeke kota ye ti bâ tënë ti ngoi. Tongana mo yeke fa ande asango na ambeni zo nde, fade a yeke hunda na mo ngoi oke ti sala ni? Penze-ngbonga 5 wala 45? A diko awe wungo ti ngoi ni, tongana ti mbeni bungbi ti kongregation, wala a fa mbilimbili wungo ni pëpe, tongana ti mandango Bible wala ti vizite ti a-ancien ti kpengba aita?
Na nda ni, agbakuru wa ti gingo nda ti ye mo yeke na ni? Nde na ye so mo yeke na ni na da, ambeni ayeke dä na ndo ti batango ambeti ti Da ti Royaume ti mo? Aita so asala na Jéhovah teti ngu mingi ayeke ndulu ti zia lege na mo ti sala kusala na agbakuru ti ala ti gingo nda ti ye? Mbeni da ti batango ambeti ayeke dä teti azo ti gbata so mo yeke dä, so na yâ ni a lingbi ti sala kusala na ambeni buku tongana a hunda tongaso?
Salango kusala na gbakuru ti e ti kota ahon kue: Bible
Tongana a hunda ti tene mo gi ti hinga nda ti mbeni versê, to nda ni na Bible mveni.
Gi nda ti atënë so angoro ni. Hunda tele ti mo: ‘Versê so abâ zo wa? Aversê so angoro ni afa nyen na ndo aye so asala si zo ni atene tënë ni? Wala ala fa nyen na ndo bango ndo ti azo so tënë ni abâ ala?’ Fani mingi, anzene nzene tënë tongaso alingbi ti mû maboko na e ti gbu nda ti versê ni, na ala lingbi nga ti mû wâ na mbeni diskur so na yâ ni mo lingbi ti sala kusala na ala.
Na tapande, fani mingi a fa peko ti aHébreu 4:12 ti fa ngangu so Tënë ti Nzapa ayeke na ni ti ndu bê ti azo na ti sala ngangu na ndo fini ti ala. Aye so angoro ni asala si e kiri e bâ nzoni ahon ti kozo tongana nyen a lingbi ti duti tongaso. A sala tënë na ndo aye so asi na Israël na ngoi ti ngu 40 so lo sala na yando kozoni si lo lï na sese so Jéhovah amû zendo ni na Abraham (aHéb. 3:7–4:13). “Tënë ti Nzapa,” zendo ti lo ti ga na ala na yâ mbeni ndo ti hungo tele so ague legeoko na mbele ti lo na Abraham, akui pëpe; a ngbâ lani na fini na a yeke gue ti ga tâ tënë. Azo ti Israël ayeke na anda ti tënë kue ti fa na gigi so ala mä na bê na ni. Ye oko, na ngoi so Jéhovah amû ala na Egypte ti gue na ala na Hoto ti Sinaï nga na Sese ti Zendo, fani mingi ala fa na gigi so ala yeke na mabe pëpe. Tongaso, salango ye ti ala na gbele lege so Nzapa asala ye alingbi na tënë ti lo afa na gigi polele ye so ayeke na yâ bê ti ala. Legeoko nga laso, tënë ti zendo ti Nzapa afa na gigi polele ye so ayeke na yâ bê ti azo.
Bâ aversê so atokua mo na ambeni nde. Ambeni Bible ayeke na aversê so atokua zo na ambeni versê nde. Bible ti mo ayeke na ni? Tongana a yeke tongaso, a lingbi ti mû maboko na mo. Bâ mbeni tapande na yâ Les Saintes Écritures—Traduction du monde nouveau. Kozo mbeti ti Pierre 3:6 afa Sara tongana mbeni tapande so a lingbi awali Chrétien amû pekoni. Ti mû ngangu na tënë so, versê so atokua zo na Genèse 18:12. Na yâ ni, a fa na gigi so Sara asala tënë ti Abraham tongana seigneur “na yâ lo mveni.” Tongaso, mango yanga ti lo alondo na bê. Na ndo ti mara ti abango nda ti ye tongaso, aversê so atokua zo na ambeni versê nde alingbi ti fa na mo gango tâ tënë ti mbeni prophétie ti Bible wala ti mbeni mbage ti mbele ti Ndia. Me hinga so a zia ambeni versê so ti fa pëpe nda ti atënë tongaso. Ala lingbi gi ti fa ambeni bibe so ague oko na ni, wala asango na ndo mbaï ti fini ti zo wala kodoro ni.
Gi nda ti ye na lege ti concordance ti Bible. Concordance ti Bible ayeke mbeni bungbi ti atënë kue ti Bible so a leke ni alingbi na molongo ti agere-mbeti. A lingbi ti mû maboko na mo ti wara aversê so andu tënë so mo yeke gi ye na ndo ni. Na ngoi so mo yeke bâ atënë so, mo yeke wara ande anzene nzene tënë so amû maboko mingi. Fade mo yeke bâ ambeni ye so ayeke fa na mo polele “tapande” ti tâ tënë so a fa na yâ Tënë ti Nzapa (2 Tim. 1:13). Traduction du monde nouveau ayeke na mbeni kete “Index des mots bibliques.” Buku Concordance complète ayeke na atënë mingi ahon so. Tongana a yeke na yanga ti kodoro ti mo, fade a yeke gue na mo na aversê kue so a yeke wara na yâ ni akota tënë oko oko kue ti Bible.
Mandango ti sala kusala na ambeni gbakuru nde ti gingo nda ti ye
Na lembeti 33, na li ti tënë “Gbakuru ti gingo nda ti ye wa mo yeke na ni na popo ti ala so ge?”, a fa mbeni wungo ti agbakuru nde ti gingo nda ti ye so “ngbâa be-ta-zo na ti ndara” amû na e (Mat. 24:45-47, NW ). Mingi ti ala ayeke na lembeti so afa molongo ti aye so ayeke na yâ ni, nga mingi ti ala ayeke na index na pekoni, so nda ni ayeke ti mû maboko na mo ti wara ambilimbili sango. Na hunzingo ti ngu oko oko, a yeke sigigi na index ti atënë so a bâ na yâ Tour ti Ba Ndo nga na Réveillez-vous! na yâ ngu ni kue.
Ti hinga nzoni mingi mara ti asango so ayeke na yâ ambeti ti mandango na Bible so alingbi ti sala si mo wara hio ye so mo yeke gi. Na tapande, bâ so mo ye ti hinga ye na ndo prophétie, kota tënë ti mabe, tambela ti Chrétien wala salango ye alingbi na akpengba-ndia ti Bible. Fade Tour ti Ba Ndo ayeke duti peut-être na ye so mo yeke gi. Réveillez-vous! ayeke sala tënë ti aye so asi ade ti ninga pëpe, akpale ti ngoi ti e, tënë ti vorongo, senda-ye nga azo ti akodoro nde nde. Tënë na ndo tondo oko oko ti aÉvangile na lege ti molongo ti singo ti aye ayeke na yâ Koli so ahon tanga ti azo kue. Gingo nda ti aversê oko oko ti abuku ti Bible ayeke na yâ ambeti tongana La Révélation: le grand dénouement est proche!, Bi Bê na Prophétie ti Daniel! nga na buku so ayeke na ambage use: Prophétie ti Isaïe, Lumière Teti Azo Kue. Na yâ Comment raisonner à partir des Écritures, mo yeke wara ande anzoni kiringo tënë na ahundango tënë ngbangbo mingi na ndo Bible, so azo ayeke hunda na fango tënë. Ti hinga nzoni mingi ye na ndo ti ambeni vorongo, afango ye ti ala na mbaï ti ala, bâ L’humanité à la recherche de Dieu. Tondo na anzene nzene tënë ti mbaï ti laso ti aTémoin ti Jéhovah ayeke na yâ Les Témoins de Jéhovah: Prédicateurs du Royaume de Dieu. Ti wara tondo na ndo maïngo ti fango nzo tënë na ndo sese kue so ade ti ninga pëpe, bâ ndangba numéro ti Tour ti Ba Ndo ti kozo lango ti janvier. Étude perspicace des Écritures ayeke mbeni kota bakari nga buku so akarte ti ando so Bible asala tënë ni ayeke dä mingi. Tongana mo ye ti wara anzene nzene tënë na ndo azo, ando, aye, ayanga ti kodoro wala aye so asi na yâ mbaï so ague oko na Bible, buku so ayeke nzoni ye ti kusala.
“Index des publications de la Société Watch Tower.” Index so, so asigigi na yanga ti kodoro ahon 20, ayeke gue ande na mo ti wara asango na yâ mara ti ambeti ti e nde nde. Na yâ ni a yeke wara na mbeni mbage molongo ti ali ti tënë, nga na mbeni mbage nde molongo ti aversê. Ti sala kusala na molongo ti ali ti tënë, gi ti wara mbeni tënë so ayeke mbage ti li ti tënë so mo ye ti gi nda ni. Ti sala kusala na molongo ti aversê, gi ti wara na yâ ni mbeni so mo ye ti hinga nda ni nzoni mingi. Tongana a sigigi na mbeni ye na yanga ti kodoro ti mo na ndo tënë so wala versê so na yâ angu so Index ni andu ni, fade mo yeke wara mbeni molongo ti atënë so atokua mo na ambeni mbeti ti bâ. Sala kusala na molongo so ayeke na tongo nda ti Index ni ti hinga nda ti andulu tënë teti a-iri ti ambeti so a fa ni. (Na tapande, na lege ti ye so, mo yeke hinga so w99 1/3 15 asala tënë ti Tour ti Ba Ndo ti ngu 1999, kozo lango ti mars, lembeti 15.) Akota li ti tënë tongana “Ministère du champ, rapports” na “Biographie de Témoins de Jéhovah ” alingbi ti mû maboko ti leke adiskur teti kongregation so ayeke pusu zo ti sala ye.
Teti so gingo nda ti ye alingbi ti gboto lê ti mo kue, sala hange si mo hon nde pëpe. Ngbâ gi na ndo ti ye so mo zia na gbele mo, ti gi ye so a hunda ndali ti diskur ni. Tongana Index atokua mo na mbeni mbeti, gue na lembeti so a fa ni, na pekoni sala kusala na akete li ti tënë nga na akozo tënë ti aparagraphe ti fa lege na mo ti si na ye so alingbi na abezoin ti mo. Tongana mo yeke gi nda ti mbeni mbilimbili versê, kozoni kue gi ti wara versê ni na ndo lembeti so a tokua mo dä. Na pekoni gi nda ti atënë so angoro ni.
“Watchtower Library” na ndo ti CD. Tongana mo lingbi ti sala kusala na mbeni ordinateur, mo lingbi ti wara ye ti nzoni na salango kusala na Watchtower Library na ndo ti CD, so gbâ ti ambeti ti e ayeke dä. Ye ti gingo na nda ti ye so akpengba pëpe ayeke mû lege na mo ti gi mbeni tënë, bungbi ti atënë wala mbeni versê na yâ ambeti kue so ayeke na yâ Watchtower Library. Atâa tongana gbakuru ti gingo nda ti ye so ayeke na yanga ti kodoro ti mo pëpe, mo lingbi ti wara nzoni na lege ni na yanga ti kodoro so a tene na yâ ti akodoro mingi, so mo hinga ni nzoni.
Ambeni ndo ti batango ambeti ti aChrétien
Na yâ use mbeti so lo sû na gbe ti yingo na Timothée, Paul ahunda na maseka so ti ga na lo na Rome “ambeti so angongbi, mbilimbili ala so a sala na poro ti nyama.” (2 Tim. 4:13, NW ). Paul abâ na nene ni ambeni mbeti na lo bata ni. Mo lingbi ti sala legeoko tongaso. Mo yeke bata Tour ti Ba Ndo, Réveillez-vous! na Kusala ti Royaume ti mo, même na pekoni so a bâ ni awe na abungbi ti kongregation? Tongana a yeke tongaso, mo lingbi ti sala kusala na ala tongana agbakuru ti gingo nda ti ye, legeoko na ambeni mbeti nde ti aChrétien so mo wara awe. Mingi ti akongregation ayeke na ndo ti batango mbeni bungbi ti ambeti ti aChrétien na Da ti Royaume. Aye so ayeke teti nzoni ti azo ti kongregation ni kue, ti tene ala sala kusala na ni na ngoi so ala yeke na Da ti Royaume.
Bata ambeti teti mo mveni
Duti ndulu ti bata anzoni article so mo lingbi ti sala na kusala tongana mo yeke sala tënë na mo yeke fa ye na azo. Tongana mo wara na yâ mbeti-sango mbeni sango, wungo ti aye wala tapande so mo lingbi ti sala na kusala na fango tënë ti mo, fâ ni mo bata wala sû asango ni na mbeti. Zia na ndo ni lango ni, iri ti mbeti ni na peut-être zo so asû ni wala asigigi na ni. Na ngoi ti abungbi ti kongregation, sû na mbeti afango nda ti tënë na atapande so alingbi ti mû maboko na mo ti fa nda ti tâ tënë na ambeni zo nde. Mo bi bê ti mo lâ oko awe na mbeni pendere tapande me mo wara lege pëpe ti sala kusala na ni fade fade? Sû ni na mbeti, na bata ni na mbeni ndo. Na pekoni so mo ninga na Ekole ti Kusala ti aChrétien, mo leke awe mbeni wungo ti adevoir. Ahon ti bi na ngonda aye so mo sû na mbeti teti adevoir so, bata ni. Ye so mo gi nda ni alingbi ti mû maboko na mo mbeni lâ.
Sala lisoro na azo
E lingbi ti wara gbâ ti asango na mbage ti azo. Na ngoi so Luc ayeke bungbi tondo ti Évangile ti lo, lo bungbi biani asango mingi na lege ti hundango tënë na azo so abâ ye ni na lê (Luc 1:1-4). Peut-être mbeni mba ti mo Chrétien alingbi ti ga na lumière na ndo mbeni tënë so mo sala kue ti gi nda ni. A-Ephésien 4:8, 11-16 (NW ) atene so Christ asala kusala na “amatabisi ti azo” ti mû maboko na e ti kono na yâ “tâ hingango ye na ndo Molenge ti Nzapa.” Ti hunda tënë na azo so aninga na yâ kusala ti Nzapa alingbi ti mû na mo ambeni tënë ti sala na kusala. Ti sala lisoro na azo alingbi nga ti fa na gigi ye so ala bi bê ti ala dä, na a lingbi ti mû maboko na mo ti leke devoir so alingbi biani na azo.
Bâ yâ ti aye so mo wara
Kozo ti te karako, a yeke nzoni a zi lê ni na yâ ti poro ni si. A yeke legeoko tongaso na aye so mo wara na peko ti gingo nda ti ye ti mo. Kozoni si mo sala kusala na ni, a yeke nzoni mo zi ye so ayeke ti ngele ngangu na tele ti so ayeke senge.
Tongana mo yeke sala kusala ande na asango ni na yâ mbeni diskur, hunda tele ti mo: ‘Tënë so mbi ye ti sala na kusala amû biani ngangu na kode so mbi yeke fa na tënë ni? Wala, atâa so ye ni anzere, a ye ti gboto lê yongoro na tënë so a lingbi mbi fa?’ Tongana mo ye ti sala kusala na aye so asi ade ti ninga pëpe wala ye so andu ambage ti senda-ye wala ti senda-kaïngo kobela so ayeke gbian lakue, bâ si asango ni ayeke fini ni. Hinga nga so a kiri a bâ yâ ti ambeni tënë na yâ angbele mbeti ti e, tongaso bâ mbilimbili ye so a sigigi na ni ade ti ninga pëpe na ndo tënë ni.
A lingbi mo sala hange mbilimbili tongana mo soro ti bungbi asango ti azo ti gigi. Girisa lâ oko pëpe so Tënë ti Nzapa ayeke tâ tënë (Jean 17:17). Jésus ayeke na kota kusala na yâ gango tâ tënë ti ye so Nzapa aleke ti sala. Tongaso, aColossien 2:3 atene: “Lo so A honde mosoro kue ti ndara na hingango ye na yâ Lo.” Na bibe so na li, bâ yâ ti aye so mo wara na peko ti gingo nda ti ye ti mo. Tongana mo yeke gi ye na yâ ambeti ti azo ti gigi, hunda tele ti mo: ‘Mbeti ni akono yâ ti tënë ni, asala tënë senge senge wala abâ ndo ayo pëpe? A sû ni na bibe ti kion wala gi ti wara nginza? Ambeni mbeti nde so azo mingi ane ni ayeda na ni? Ahon ye kue, a gue legeoko na tâ tënë ti Bible?’
A-Proverbe 2:1-5 awa e ti ngbâ lakue ti gi hingango ye, gbungo nda ti ye na bango nda ti ye “legeoko tongana zo agi argent, na . . tongana mosoro so a honde.” Ye so aga na ngangu kua nga adeba nzoni mingi. Gingo nda ti ye ahunda ti sala ngangu, me na lege ni mo yeke wara ande abibe ti Nzapa na ndo atënë ni, mo yeke leke yâ ti abibe so ayeke na lege ni pëpe nga mo yeke kiri ti gbu tâ tënë ngangu mingi. Fade a yeke kiri ti mû ngangu nga wâ na afango ye ti mo, na tongaso a sala si a ga mbeni nzerengo ye ti fa na zo, nga mbeni pendere ye ti mä.