Dengi Mê na Tene so Yingo Atene
“Tongana i gue na koti, wala na gati, fade mê ti i amä yanga na peko ti i, so atene, So ayeke lege ni, i tambela dä.”—ESAÏE 30:21.
1, 2. Tongana nyen Jéhovah amu asango na azo na yâ mbaï kue?
ZOA ti Porto Rico ayeke ndo so awara didi-singa ti kota ahon atanga ni kue, so alingbi ti mä hio asango so alondo na mbeni ndo nde yongoro na yâ ndagigi. Teti angu mingi, awasenda-ye ayeke na beku ti wara atokua so alondo na azo so ayeke na mbeni ndo nde na ndagigi, na salango kusala na kota gbakuru so. Me ade ti wara lâ oko pepe mara ti atokua tongaso. Ye oko, nde na so, ambeni tokua ayeke dä so ayeke polele, so alondo yongoro na ndo ti azo, so zo oko oko na popo ti e alingbi ti wara ni na ngoi kue, na a hunda pepe ti sala kusala na akpengba gbakuru. Atokua so alondo na mbeni Lingu so ayeke na nduzu mingi ahon fini kue so azo alingbi ti tene ayeke na gigi ti sese. Zo wa ayeke Lingu ti mara ti asango tongaso, na azo wa ayeke wara ni? Atokua so atene nyen?
2 A wara na yâ ti Bible tondo ti ambeni ngoi so mê ti azo amä atokua so alondo na Nzapa. Na ambeni ngoi, a yeke azo ti yingo so asala kusala tongana awatokua ti Nzapa si amu atokua so. (Genèse 22:11, 15; Zacharie 4:4, 5; Luc 1:26-28) Fani ota, azo amä tâ go ti Jéhovah mveni. (Matthieu 3:17; 17:5; Jean 12:28, 29) Nzapa asala nga tene na lege ti aprophète ti mitele, so mingi ti ala asû na mbeti ye so lo pusu ala ti tene. Laso, e yeke na Bible, so na yâ ni a wara tondo so asû na mbeti ti mingi ti asango so, nga afango ye ti Jésus na adisciple ti lo. (aHébreu 1:1, 2) Jéhovah angbâ biani ti mu asango na azo ti mitele so lo leke ala.
3. Nda ti atokua ti Nzapa ayeke nyen, na a ku nyen na mbage ti e?
3 Atokua kue so a sala na gbe ti ngangu ti Nzapa afa ye mingi pepe na ndo tâ ndagigi so angoro e. Ala luti mingi na ndo atene so ayeke kota ahon, so asala ye na ndo fini ti e laso nga ti kekereke. (Psaume 19:7-11; 1 Timothée 4:8) Jéhovah asala kusala na atokua so ti fa na e ye so bê ti lo aye na ti fa lege na e. Ala yeke mbeni oko lege so atene ti prophète Isaïe ayeke ga tâ tene: “Tongana i gue na koti, wala na gati, fade mê ti i amä yanga na peko ti i, so atene, So ayeke lege ni, i tambela dä.” (Esaïe 30:21) Jéhovah agbu e na ngangu pepe ti mä “yanga” wala tene ti lo. A yeke ti e ti mu peko ti fango lege ti Nzapa na ti tambela na ndo lege ti lo. A yeke ndali ni si Mbeti ti Nzapa awa e ti dengi mê ti e ti mä atene so alondo na Jéhovah. Na yâ buku ti Apocalypse, wango ti “mä ye so Yingo atene” asigigi fani mbasambala.—Apocalypse 2:7, 11, 17, 29; 3:6, 13, 22.
4. A yeke na lege ni laso ti ku ti tene Nzapa asala tene polele na yayu?
4 Laso, Jéhovah ayeke sala tene na e pepe polele na lege ti mbeni go so alondo na yayu. Atä na ngoi so a sû na Bible, mungo asango tongaso na lege ti kpene asi fani mingi pepe. Ngoi na ngoi asiècle mingi akangbi popo ti ala. Na yâ mbaï kue, fani mingi Jéhovah asala kusala na ambeni lege so ayeke polele pepe ti sala tene na azo ti lo. A yeke tongaso teti e laso. Zia e ba alege ota so Jéhovah amu ti sala tene na e laso.
“Ambeti Kue Alondo na Yanga ti Nzapa”
5. Kota gbakuru ti Jéhovah ti salango tene laso ayeke nyen, na e lingbi ti wara nzoni na lege ni tongana nyen?
5 Kota gbakuru ti salango tene na popo ti Nzapa na azo ayeke Bible. A sala ni na gbe ti yingo ti Nzapa, na aye kue so ayeke na yâ ni alingbi ti duti nzoni teti e. (2 Timothée 3:16, NW) Bible asi singo na atapande ti atâ zo so asala kusala na ngangu ti soro ye so bê ti ala aye na yâ mungo desizion ti mä yanga ti Jéhovah wala pepe. Mara ti atapande tongaso adabe e na nda ni so a yeke kota ye mingi ti mä ye so yingo ti Nzapa atene. (1 aCorinthien 10:11) A wara nga na yâ Bible tâ ndara, na mungo na e wango teti angoi so e yeke si na gbele akota desizion ti mu na yâ fini. A yeke tongana Nzapa ayeke na peko ti e, na lo tene na yâ mê ti e atene so: “So ayeke lege ni, i tambela dä.”
6. Ngbanga ti nyen Bible ayeke kota mingi ahon tanga ti abuku kue?
6 Ti mä ye so yingo atene na lege ti alembeti ti Bible, a lingbi e diko ni lakue. Bible ayeke gi pepe mbeni buku so a sû ni nzoni, na so azo mingi ahinga ni, mbeni buku senge na popo ti ala mingi so ayeke laso. A sû Bible na gbe ti yingo ti Nzapa na a wara abibe ti lo na yâ ni. A-Hébreu 4:12 (NW) atene: “Tene ti Nzapa ayeke na fini nga na ngangu, a za ahon épée kue ti yanga use na a lï juska akangbi âme na yingo, na a kangbi akutu na mafuta ti ala, na lo lingbi ti hinga bibe nga na bingo bê ti zo.” Na ngoi so e yeke diko Bible, atene ti yâ ni ayeke lï na yâ gunda ti abibe na ti aye so apusu e ti sala ye tongana mbeni épée, na fango na gigi tongana nyen fini ti e ague legeoko na ye so bê ti Nzapa aye.
7. Ngbanga ti nyen dikongo Bible ayeke kota ye, na a wa e ti sala ni fani oke?
7 “Bibe nga na bingo bê ti zo” alingbi ti gbian tongana ngoi ayeke hon na aye so asi na e na yâ fini asala ye na ndo e, ala so ayeke nzoni nga ala so ayeke ngangu. Tongana e diko lakue pepe Tene ti Nzapa, abibe, abango ndo, na atene ti bê ti e ayeke gue mbeni pepe legeoko na akpengba-ndia ti Nzapa. Tongaso, Bible agboto mê ti e: “I ngbâ ti gi ti ba wala i yeke na yâ mabe, i ngbâ ti fa na gigi ye so i yeke biani.” (2 aCorinthien 13:5, NW) Tongana e ye ti ngbâ ti mä ye so yingo atene, a lingbi e bata wango ti diko Tene ti Nzapa lâ na lâ.—Psaume 1:2.
8. Atene wa ti bazengele Paul amu maboko na e ti ba tele ti e mveni na ndo tene ti dikongo Bible?
8 Mbeni kota dango bê teti awadikongo Bible ayeke so: Mu ngoi so alingbi ti gbu nda ti ye so mo yeke diko! Na yâ ngangu ti sala ye alingbi na wango ti diko Bible lâ oko oko, e yeke gi pepe ti diko na loro achapitre mingi na e gbu pepe nda ti ye so e diko. Atä so dikongo Bible lakue ayeke kota ye, a lingbi ye so apusu e ti sala ni ayeke pepe gi ti mu peko ti mbeni kapa; a lingbi e yeke na tâ nzala ti manda ye na ndo Jéhovah nga na aye so lo leke ti sala. Na ndo ye so, e lingbi peut-être ti sala kusala na atene ti bazengele Paul so ti ba tele ti e mveni. Na sungo mbeti na afon lo Chrétien, lo tene: “Mbi kuku na likuni ti mbi na gbele Babâ, Mbi sambela Lo ti mu na i . . . si Christ aduti na bê ti i na lege ti mabe; si na yâ ndoye, i ga tongana keke so gere ni alï na sese, na i kpengba dä, tongaso i lingbi hinga legeoko na azo kue ti be-vulu, ye so ayeke kota ti lë ni, yongo ni, yongo ni na nduzu, na yongo ni na gbe ti sese, na i lingbi hinga ndoye ti Christ so ahon hingango ye kue, si i lingbi si na singo ni kue ti Nzapa.”—aEphésien 3:14, 16-19.
9. Tongana nyen e lingbi ti lë na ti kono nzala ti e ti manda ye na mbage ti Jéhovah?
9 Tâ tene, ambeni na popo ti e, na yâ salango ye ti ala ti lakue, awara ngia pepe na yâ dikongo ye, na ngoi so ambeni nde ayeke akota wadikongo ye. Ye oko, atä dutingo ti e mveni ayeke tongana nyen, e lingbi ti gi ti lë na ti kono nzala ti e ti manda ye na mbage ti Jéhovah. Bazengele Pierre afa so a lingbi e duti na kota nzala teti hingango ye ti Bible, na lo yeda so peut-être a lingbi akono mara ti nzala tongaso. Lo sû na mbeti: “Tongana amolenge so adü ala fade fade, i gi ti duti na nzala mingi ti dulait ti nzoni so ayeke ti tene ni, tongaso si na lege ti lo i maï teti salut.” (1 Pierre 2:2, NW) Ti fa lege na e mveni ayeke kota ye tongana e ye ti “gi ti duti na nzala mingi” teti mandango Bible. Legeoko tongana e lingbi ti lë mbeni nzala teti mbeni fini kobe na peko ti tarango ni fani mingi, bango ndo ti e na mbage ti dikongo na mandango ye alingbi ti gbian ti ga nzoni tongana e fa lege na e mveni ti mu lakue peko ti mbeni kapa.
‘Kobe na Tâ Ngoi Ni’
10. Azo wa ayeke na yâ ti bungbi ti “ngba ti be-ta-zo na ti ndara,” na tongana nyen Jéhovah ayeke sala kusala na ala laso?
10 Jésus afa na gigi na Matthieu 24:45-47 (NW) mbeni lege so Jéhovah asala na kusala ti sala tene na e laso. Na yâ ni lo sala tene ti kongrégation ti aChrétien so asa yingo na ndo ti ala, “ngba ti be-ta-zo na ti ndara,” so a hiri lo na kusala ti mu kobe ti yingo ‘na tâ ngoi ni.’ Tongana a mu ala oko oko, ala so ayeke na yâ ti bungbi so ayeke “aboi” ti Jésus. Azo so, legeoko na “azo mingi so asi singo” ti “ambeni ngasangbaga,” ayeke wara wango na fango lege. (Apocalypse 7:9; Jean 10:16) Kota mbage ti kobe so amu na tâ ngoi ni aga na lege ti ambeti, tongana Tour ti Ba Ndo, Réveillez-vous!, nga na ambeni mbeti nde. A kiri amu ambeni kobe ti yingo na lege ti adiskur na adémonstration na akota bungbi, nga na abungbi ti kongrégation.
11. Tongana nyen e yeke fa so e yeda na tene so yingo aye ti fa na lege ti “ngba ti be-ta-zo na ti ndara”?
11 A leke asango so “ngba ti be-ta-zo na ti ndara” amu ti kpengba mabe ti e na ti fa lege na angangu ti e ti gbu nda ti ye. (aHébreu 5:14) Wango tongaso alingbi ti ndu aye mingi si a mu lege na zo oko oko ti sala kusala na ni teti lo mveni. Ngoi na ngoi, e wara nga wango so andu ambilimbili mbage ti tambela ti e. A lingbi e duti na bango ndo wa tongana e yeke dengi mê biani na ye so yingo ayeke tene na lege ti bungbi ti ngba ni? Bazengele Paul akiri tene na ni: “I mä tene ti ala so afa lege na i, na i yeda na tene ti yanga ti ala.” (aHébreu 13:17) Tâ tene, azo kue so ayeke na yâ ye so ayeke mbilimbili-kue pepe. Ye oko, Jéhovah awara ngia na salango kusala na awakua ti lo azo, atä so ala yeke mbilimbili-kue pepe, ti fa lege na e na ngoi ti lâ ti nda ni.
Fango Lege ti Yingo-ti-hinga ti E
12, 13. (a) Mbeni lingu nde ti fango lege wa Jéhovah amu na e? (b) Nzoni ngangu wa yingo-ti-hinga alingbi ti sala na ndo azo so même ayeke pepe na tâ hingango ye ti Tene ti Nzapa?
12 Jéhovah amu na e mbeni lingu nde ti fa lege, a yeke yingo-ti-hinga ti e. Lo leke zo na mbeni bibe ti hinga mbilimbili na sioni. A yeke ye so ayeke na yâ tele ti lo. Na yâ mbeti ti lo na azo ti Rome, bazengele Paul afa nda ni: “Tongana aGentil so ayeke na Ndia pepe asala ye ti Ndia na bê ti ala, kamême ala yeke na Ndia ni pepe, ndia ti ala ayeke na yâ ala mveni; ala so afa na gigi kusala ti ndia so a sala na mbeti na bê ti ala awe, na yingo-ti-hinga ti ala asala tene ti témoin na ala nga; bibe ti ala afa na ala sioye ti ala wala nzoye ti ala.”—aRomain 2:14, 15.
13 Azo mingi so ahinga Jéhovah pepe alingbi, na mbeni lege, ti ga na abibe na akusala ti ala ti lingbi na akpengba-ndia ti Nzapa ti hinga mbilimbili na sioni. A yeke tongana ala yeke mä mbeni kete lego na yâ ala so ayeke fa na ala nzoni lege. Tongana ye so ayeke tâ tene teti ala so ayeke pepe na tâ hingango ye ti Tene ti Nzapa, a lingbi lego so ayeke na yâ zo asala tene mingi ahon teti atâ Chrétien! Biani, yingo-ti-hinga ti mbeni Chrétien so aga nzoni ahon na lege ti tâ hingango ye ti Tene ti Nzapa nga so asala kusala legeoko na yingo ti nzoni-kue ti Jéhovah alingbi ti fa lege nzoni.—aRomain 9:1.
14. Tongana nyen mbeni yingo-ti-hinga so Bible afa lege na ni alingbi ti mu maboko na e ti mu peko ti fango lege ti yingo ti Jéhovah?
14 Mbeni nzoni yingo-ti-hinga, so Bible afa lege na ni, alingbi ti dabe e na lege so yingo aye e tambela dä. Ambeni ngoi ayeke si so Mbeti ti Nzapa wala ambeti so aluti na ndo Bible asala tene polele pepe na ndo mbeni mbilimbili ye so asi na e. Ye oko, yingo-ti-hinga ti e alingbi ti gboto mê ti e ti sala hange na mbeni ye so alingbi ti sala sioni. Na yâ mara ti aye tongaso, kengo ti mä fango lege ti yingo-ti-hinga ti e ayeke biani tongana kengo ti mä ye so yingo ti Jéhovah atene. Na mbeni mbage, na mandango ti zia bê na ndo yingo-ti-hinga ti e ti Chrétien so afa lege na ni, e lingbi ti mu adesizion ti ndara même tongana mbeni mbilimbili fango lege ayeke na yâ mbeti pepe. Ye oko, a yeke kota ye ti dabe so tongana mbeni kpengba-ndia, mbeni kpengba-tene, wala ndia so alondo na Nzapa ayeke dä pepe, a yeke duti na lege ni pepe ti hunda na ngangu na afon e Chrétien ti yeda na bango ye ti yingo-ti-hinga ti e na ndo atene so andu gi zo mveni.—aRomain 14:1-4; aGalate 6:5.
15, 16. Ye wa alingbi ti sala si yingo-ti-hinga ti e asala kusala nzoni pepe, na tongana nyen e lingbi ti kanga lege na ni ti si?
15 Mbeni yingo-ti-hinga so ayeke na sioni oko pepe nga so Bible afa lege na ni, ayeke mbeni nzo matabisi ti Nzapa. (Jacques 1:17) Me a lingbi e bata matabisi so yongoro na angangu so abuba ye tongana e ye si asala kusala mbilimbili tongana wango ti batango tele. Tongana e mu peko ti ye so azo kue asala, na angobo ti salango ye so ague nde na alege ti Nzapa, a lingbi ti sala si yingo-ti-hinga ti e asala kusala nzoni pepe na a pusu e pepe ti gue na mbage ti mbilimbili lege. E lingbi pepe ti ba yâ ti atene na lege ni na e lingbi même ti handa tele ti e mveni na mango na bê so mbeni sioni kusala ayeke biani nzoni.—Ba Jean 16:2.
16 Tongana e ngbâ ti ke ti mä agbotongo mê ti yingo-ti-hinga ti e, fade lego ti lo ayeke woko yeke yeke juska bibe ti e ahinga mbeni pepe songo ti ye. Wasungo psaume asala tene ti mara ti azo tongaso tongana lo tene: “Bê ti ala ayeke na mafuta mingi.” (Psaume 119:70) Ambeni zo so ake ti mä afango lege ti yingo-ti-hinga ti ala aglisa ngangu ti gbu li na lege ni. Akpengba-ndia ti Nzapa ayeke fa lege na ala mbeni pepe, na ala lingbi pepe ti mu anzoni desizion. Ti kpe mara ti ye tongaso, a lingbi e duti ndulu ti yeda na afango lege ti yingo-ti-hinga ti e ti Chrétien, même tongana a ba so atene ni ayeke kete ye.—Luc 16:10.
Ngia na Azo so Adengi Mê na Amä Yanga
17. Tongana e dengi mê na ‘tene so ayeke na peko ti e’ na e bata yingo-ti-hinga ti e so e fa lege na ni, fade e yeke wara deba nzoni tongana nyen?
17 Tongana e zia na sese mbeni tapande ti mango ‘tene so ayeke na peko ti e,’ so a mu na lege ti Mbeti ti Nzapa nga na ngba ti be-ta-zo na ti ndara, na tongana e bata adango bê ti yingo-ti-hinga ti e so Bible afa lege na ni, fade Jéhovah amu na e deba nzoni na lege ti yingo ti lo. Fade yingo ti nzoni-kue nga aleke nzoni ahon ngangu ti e ti wara ye so Jéhovah atene na e na ti gbu nda ni.
18, 19. Tongana nyen fango lege ti Jéhovah alingbi ti ga na e nzoni na yâ kusala nga na fini ti e mveni?
18 Fade yingo ti Jéhovah ayeke mu nga ngangu na e ti luti na gbele akpale na ndara nga na kpengba-be. Legeoko tongana ti so a si na abazengele, yingo ti Nzapa alingbi ti pusu angangu ti bibe ti e na ti mu maboko na e lakue ti sala ye na ti sala tene alingbi na akpengba-ndia ti Bible. (Matthieu 10:18-20; Jean 14:26; Kusala 4:5-8, 13, 31; 15:28) Yingo ti Jéhovah so abungbi na angangu ti e mveni ayeke mu lege na e ti sala ye nzoni tongana e yeke mu akota desizion na yâ fini ti e, na mungo na e kpengba-be ti gue juska na nda ti adesizion so. Na tapande, peut-être mo yeke ba tene ti gbiango tambela ti mo na ti leke ngoi mingi ahon teti aye ti yingo. Wala mo yeke na gbele akota ye ti soro so ayeke gbian fini ti mo, tongana sorongo mbeni koli wala wali teti mariage, bango nzoni tene ti mbeni fini kusala so a hiri mo ti sala, wala vongo mbeni da. A hon ti tene e zia abibe ti e ti azo ti duti gi oko ye so na lege ni e mu adesizion, a lingbi e dengi mê na ye so yingo ti Nzapa ayeke na ni ti tene, na e sala ye alingbi na fango lege ti lo.
19 E ba na nene ni biani anzoni dango bê na wango so e wara na mbage ti afon e Chrétien, so andu nga a-ancien. Ye oko, a lingbi e ku lakue pepe ti tene ambeni zo nde aga na tene na gbele e. Tongana e hinga lege ti ndara so a lingbi amu, na aye wa a lingbi e gbian na yâ bango ndo na salango ye ti e ti nzere na Nzapa, zia e sala ni. Jésus atene: “Tongana i hinga ye so, ngia ayeke na i tongana i sala ye so.”—Jean 13:17.
20. Deba nzoni wa ayeke ga na ndo ala so adengi mê na ‘tene so ayeke na peko ti ala’?
20 A yeke polele, ti hinga tongana nyen ti nzere na Nzapa, aChrétien ahunda pepe ti mä mbeni tâ go so alondo na yayu, wala ala hunda pepe ti tene mbeni ange aga aba ala. A hiri deba nzoni na ndo ala na lege so ala yeke na Tene ti Nzapa so asû na mbeti nga fango lege ti ndoye na lege ti bungbi ti ala so asa yingo na ndo ti ala na ndo sese. Tongana ala mä nzoni ‘tene so ayeke na peko ti ala’ na ala mu peko ti fango lege ti yingo-ti-hinga ti ala so Bible afa lege na ni, fade ala sala ye nzoni na yâ ye so bê ti Nzapa aye. Tongaso ala yeke ba ande gango tâ tene ti zendo ti bazengele Jean: “Zo so asala ye so bê ti Nzapa aye, lo ngbâ lakue lakue.”—1 Jean 2:17, NW.
Mbeni Kete Dango Bê
• Ngbanga ti nyen Jéhovah ayeke sala tene na azo so lo leke ala?
• Tongana nyen e lingbi ti wara nzoni na mbeni kapa ti dikongo Bible lakue?
• Tongana nyen a lingbi e kiri tene na fango lege ti bungbi ti ngba ni?
• Ngbanga ti nyen a lingbi e ke pepe ti mä afango lege ti yingo-ti-hinga ti e so Bible afa lege na ni?
[Foto na lembeti 24]
Zo ahunda pepe ti wara akpengba gbakuru si lo wara atokua so alondo na Nzapa
[Lingu ti foto]
Na nzobe ti Arecibo Observatory/David Parker/Science Photo Library
[Foto na lembeti 26]
Jéhovah asala tene na e na lege ti Bible na ti “ngba ti be-ta-zo na ti ndara”