Salut Teti Ala so Asoro Lumière
“L’Eternel ayeke Lumière ti mbi na Salut ti mbi; Fade mbi kpe mbito ti zo nyen?”—PSAUME 27:1.
1. Aye wa so amu fini Jéhovah aleke?
JÉHOVAH ayeke Lingu ti lumière ti lâ so amu lege na fini ti duti na ndo sese. (Genèse 1:2, 14) Lo yeke nga Wasalango lumière ti yingo, so ayeke lungula bingo ti sese ti Satan so ayeke mu kui. (Esaïe 60:2; 2 aCorinthien 4:6; aEphésien 5:8-11; 6:12) Ala so asoro lumière alingbi ti tene legeoko na wasungo psaume: “L’Eternel ayeke Lumière ti mbi na Salut ti mbi; Fade mbi kpe mbito ti zo nyen?” (Psaume 27:1a) Ye oko, tongana ti so a si na ngoi ti Jésus, ala so asoro bingo alingbi gi ti ku ti wara ngbanga so ayeke sioni.—Jean 1:9-11; 3:19-21, 36.
2. Na ngoi ti giriri, ye nyen asi na ala so ake lumière ti Jéhovah nga na ala so amä tene ti lo?
2 Na ngoi ti Isaïe, mingi ti azo so ate mbele na Jéhovah ake lumière. Ye ti pekoni ayeke so Isaïe aba na lê ti lo futingo ti royaume ti mara ti Israël na mbage ti banga. Nga ti si na ngu 607 K.N.E, a futi Jérusalem na temple ti lo na a gue na azo ti Juda na ngba. Ye oko, aye so amu ngangu na ala so amä tene ti Jéhovah ti luti na gbele kengo tene ti mabe ti ngoi ni so. Na ndo ye so ayeke si na ngu 607 K.N.E, Jéhovah amu zendo so ala so amä yanga ti lo ayeke sö ande fini ti ala. (Jérémie 21:8, 9) Laso, e so e ndoye lumière e lingbi ti manda ye mingi na ndo ye so asi la ni kâ.—aEphésien 5:5.
Ngia ti Ala so Ayeke na yâ Lumière
3. Laso, ziango bê wa e lingbi ti duti na ni, “mara ti mbilimbili” wa e ndoye, na ‘kodoro ti ngangu’ so “mara” ni ayeke na ni ayeke nyen?
3 “Kodoro ti e ayeke ngangu; fade Lo [Nzapa] sala si salut aga gbagba ti bira na ngangu ti kodoro ni. Lungula yanga ti kodoro si mara ti mbilimbili so abata mabe alingbi lï na yâ ni.” (Esaïe 26:1, 2) So ayeke atene ti mungo ngia ti azo so azia bê na Jéhovah. A-Juif be-ta-zo na ngoi ti Isaïe ayeke ba la ni Jéhovah tongana oko tâ Lingu ti batango tele, me ala yeke ba pepe anzapa ti wataka ti azo ti mara ti ala. Laso, e yeke na oko ziango bê so. Na ndo ni, e ndoye “mara ti mbilimbili” ti Jéhovah, so ayeke “Israël ti Nzapa.” (aGalate 6:16; Matthieu 21:43) Jéhovah nga andoye mara so ngbanga ti so lo duti be-ta-zo. Na lege ti deba nzoni ti Lo, Israël ti Nzapa ayeke na mbeni ‘kodoro so ayeke ngangu,’ mbeni bungbi so akpa mbeni kodoro, na so ayeke mu maboko na ayeke bata lo.
4. Bibe wa e yeke sala nzoni ti lë ni?
4 Ala so ayeke na yâ “kodoro” so ahinga nzoni so ‘zo so abi bê ti lo na Jéhovah, fade Jéhovah abata lo na tâ siriri teti lo zia bê ti lo na Lo.’ Jéhovah ayeke mu maboko na ala so abi bê ti ala ti zia bê na lo, na ayeke sala ye alingbi na akpengba-ndia ti mbilimbili ti lo. Tongaso, abe-ta-zo na Juda amä wango so ti Isaïe: “I azo, i zia bê kue na Jéhovah teti angoi kue, teti Yah Jéhovah ayeke Tênë teti angoi so adiko nda ni pepe.” (Isaïe 26:3, 4, NW; Psaume 9:11 [9:10, NW]; 37:3; aProverbe 3:5.) Ala so ayeke na mara ti bibe tongaso ayeke ba “Yah Jéhovah” tongana gi oko Tênë ti bata tele. Ala yeke wara ngia na yâ “tâ siriri” na lo.—aPhilippien 1:2; 4:6, 7.
Ye ti Kamela Teti Awato ti Nzapa
5, 6. (a) Tongana nyen a bi la ni kamela na lê ti Babylone ti giriri? (b) Na lege wa a bi kamela na lê ti “Babylone ti Kota”?
5 Ka tongana ala so azia bê ti ala na Jéhovah aba pasi? A hunda pepe na ala ti duti na mbito. Jéhovah azia lege na amara ti ye so teti mbeni ngoi, me na nda ni fade lo yeke ga na hungo tele, na ala so ayeke ga na ye ti vundu ayeke wara ngbanga ti lo. (2 aThessalonicien 1:4-7; 2 Timothée 1:8-10) Ba tapande ti mbeni “kodoro so ayeke na nduzu.” Isaïe atene: “Lo [Jéhovah] sala si ala so aduti na nduzu azuku na sese, Lo sala si kodoro so ayeke na nduzu aga kete, Lo bi kodoro ni na sese, même Lo bi kodoro so na yâ pupu-sese. Fade gere ti zo adoro kodoro ni; même gere ti awanzinga na azo so ye atia ala mingi.” (Esaïe 26:5, 6.) Kodoro so ayeke na nduzu, so a sala tene ni ge, ayeke peut-être Babylone. Kodoro so asala biani ngangu na ndo azo ti Nzapa. Me ye nyen asi na Babylone? Na ngu 539 K.N.E, lo tï na gbe ti aMède na aPerse. So ye ti kamela!
6 Na ngoi ti e, atene ti prophétie ti Isaïe afa nzoni mingi ye so asi na “Babylone ti Kota” ngbele ye na ngu 1919. Kodoro so ayeke na nduzu atï na sese na kamela na yâ ngu ni so, tongana a ga na lo na ngangu ti zi azo ti Jéhovah na gbe ti ngba na lege ti yingo. (Apocalypse 14:8, NW) Ye so asi na pekoni ayeke même ye ti kamela mingi ahon. Kete bungbi ti aChrétien so alondo ti ‘doro’ ngbele kodoro so agbu ala na ngba. Na ngu 1922, ala to nda ti fa tene ti hunzingo ti Chrétienté so ayeke ndulu ti si, na fango polele atotongo ti trompette osio ti a-ange ti Apocalypse 8:7-12, na aye ti vundu ota so a sala tene ni na Apocalypse 9:1-11:15.
“Lege ti Azo ti Mbilimbili Ayeke Mbilimbili”
7. Fango lege wa ala so azia lê na mbage ti lumière ti Jéhovah ayeke wara, na ala yeke na beku na yâ zo wa, na ala ndoye nyen?
7 Jéhovah ayeke mu salut na ala so aba ndo na mbage ti lumière ti lo, na lo yeke fa lege na ala, tongana ti so Isaïe afa ni na peko: “Lege ti azo ti mbilimbili ayeke mbilimbili; Mo so Mo yeke mbilimbili, Mo leke lege na azo ti mbilimbili. Biani, na lege ti fango ngbanga ti Mo, O L’Eternel, e ku Mo ti ga; âme ti e aye iri ti Mo, na a ye ye so adabe e na Mo.” (Esaïe 26:7, 8) Jéhovah ayeke mbeni Nzapa ti mbilimbili, na a lingbi ala so avoro lo abata alege ti lo ti mbilimbili. Tongana ala sala tongaso, Jéhovah ayeke fa lege na ala, na lekengo lege ti ala nzoni. Na batango afango lege ti lo, azo ti tâ be-ti-molenge ayeke fa so ala zia bê na Jéhovah, na ala ndoye iri ti lo, wala ‘dango bê ti lo,’ na bê ti ala kue.—Exode 3:15.
8. Nzoni bibe wa Isaïe afa la ni na gigi?
8 Isaïe ayekia la ni iri ti Jéhovah. A sigigi polele na yâ atene ti lo so aga na peko: “Âme ti mbi aye Mo na bï; biani, yingo ti mbi so ayeke na yâ mbi agi Mo mingi; teti tongana fango ngbanga ti Mo ayeke na sese, fade awakodoro ti sese so amanda lege ti mbilimbili.” (Esaïe 26:9) Isaïe ayekia Jéhovah na ‘âme ti lo,’ so ti tene lo mveni kue. Tara ti ba na li prophète ni na gbungo dede ngoi ti bï ti sambela Jéhovah, na fango na gigi abibe ti lo so alï mingi nga na gingo na wâ fango lege ti Jéhovah. So tâ pendere tapande! Na ndo ni, Isaïe amanda ye ti mbilimbili na lege ti akusala ti fango ngbanga ti Jéhovah. Na lege so, lo dabe ti e na ndo nene ti duti lakue na donzi, na dutingo ndulu ti hinga ye so bê ti Jéhovah aye.
Ambeni Asoro Bingo
9, 10. Akusala ti nzobe wa Jéhovah asala na mbage ti mara ti lo so aduti be-ta-zo pepe, me tongana nyen ala kiri tene na ni?
9 Jéhovah afa na gigi kota nzobe na mbage ti Juda, me mawa ni ayeke so ala kue akiri tene na ni pepe. Fani mingi, mingi ti ala asoro kengo yanga na kengo tene ti mabe ahon ti soro lumière ti tâ tene ti Jéhovah. Isaïe atene: “Même tongana zo asala be-nzoni na zo ti sioni, lo manda lege ti mbilimbili pepe; fade lo sala kirikiri na yâ sese ti mbilimbili; lo ye ti ba kota ndo ti L’Eternel pepe.”—Esaïe 26:10.
10 Na ngoi ti Isaïe, tongana maboko ti Jéhovah ayeke bata Juda na gbe ti awato ti lo, mingi ti ala ake ti hinga ye so. Tongana lo mu na ala siriri so ayeke nzoni teti ala, mara ni afa na gigi bê ti kiri singila pepe. Tongaso, Jéhovah azia ala na gbe ti “ambeni seigneur,” na nda ni lo zia si a gue na Juif na ngba na Babylone na ngu 607 K.N.E. (Esaïe 26:11-13) Ye oko, na nda ni mbeni tanga ti mara ni akiri, na sioni oko pepe, na kodoro ti ala.
11, 12. (a) Ye nyen ayeke ku la ni awato so agbu Juda na ngba? (b) Na ngu 1919, ye wa ayeke ku ngbele wato so agbu na ngba awakua ti Jéhovah so asa yingo na ndo ala?
11 Ka ti azo so agbu Juda na ngba? Isaïe akiri tene na lege ti prophétie: “Azo so akui awe, fade ala kiri na fini pepe; fade awakinda alondo pepe; tongaso Mo ga ti ba ala, Mo futi ala, Mo sala si ye ti dabe zo na ala ayeke mbeni pepe.” (Esaïe 26:14) Biani, na peko ti tingo ti lo na ngu 539 K.N.E, mbeni nzoni ye ayeke ku Babylone mbeni pepe. Tongana ngoi ayeke hon, gbata ni ayeke duti dä mbeni pepe. Lo yeke duti na popo ti “awakinda,” na kota kodoro-togbia ti lo ayeke gue ti glisa. So tâ gbotongo mê teti ala so azia bê na ndo akota zo ti sese so!
12 Ambeni mbage ti prophétie so aga tâ tene tongana Nzapa azia lege si awakua ti lo so asa yingo na ndo ala ague na ngba na lege ti yingo na ngu 1918, nga na pekoni, lo zi ala na ngu 1919. Ti londo na ngoi ni so, gigi ti kekereke ti ngbele wato so agbu ala na kanga, mbilimbili Chrétienté, avuko pitipiti. Me adeba nzoni so ayeke ku azo ti Jéhovah ayeke mingi biani.
“Mo Sala si Mara ni Awu”
13, 14. Akota deba nzoni wa awakua ti Jéhovah so asa yingo na ndo ala ayeke wara ngia dä ngbele ye na ngu 1919?
13 Nzapa ahiri deba nzoni na ndo bibe so agbian ti awakua ti lo na ngu 1919 na lo mu lege na ala ti wu. Kozoni, a gboto lê na ndo bungbingo tanga ti azo so ayeke ti Israël ti Nzapa; na pekoni, a to nda ti bungbi “azo mingi so asi singo” ti “ambeni ngasangbaga.” (Apocalypse 7:9; Jean 10:16) A fa tene ti adeba nzoni so kozo awe na yâ prophétie ti Isaïe: “Mo sala si mara ni awu, O L’Eternel, Mo sala si mara ni awu; Mo wara gloire; Mo sala si yanga ti sese ni kue aga kota ahon. L’Eternel, azo agi Mo na yâ vundu ti ala; ala sambela Mo na papata tongana Mo pika ala.”—Esaïe 26:15, 16.
14 Laso, akatikati ti Israël ti Nzapa amu ndo lê sese kue, na wungo ti azo mingi so asi singo so a zia na ndo ni fadeso ayeke azo ndulu na kutu omene so ayeke kangbi na wâ kusala ti fango nzo tene. (Matthieu 24:14) So tâ deba nzoni so alondo na Jéhovah! Na so tâ gloire si ye so aga na ni na ndo iri ti lo! A yeke mä iri so laso na yâ akodoro 235, so afa pendere gango tâ tene ti zendo ti lo.
15. Na lege ti fä, londongo ti awakinda wa asi na ngu 1919?
15 A lingbi azo ti Juda awara la ni mungo maboko ti Jéhovah ti sigigi na ngba na Babylone. Ala lingbi pepe ti sala ni gi na ngangu ti ala mveni. (Esaïe 26:17, 18) Legeoko nga, zingo Israël ti Nzapa na gbe ti ngba na ngu 1919 ayeke la ni fä ti mungo maboko ti Jéhovah. A lingbi pepe ti si nde na lo. Nga gbiango ye so asi na yâ dutingo ti ala ayeke ye ti dongo bê mingi a sala si Isaïe ahaka ni na londongo ti awakinda: “Fade akinda ti mo akiri na fini. Fade akuâ ti mbi, fade ala londo. I zingo, i dekongo na ngia, i so i duti na yâ pupu-sese! Teti mamio ti i ayeke tongana mamio ti mauve, na fade sese asala si même ala so ayeke na ngangu pepe na yâ kui atï so ti tene adü ala.” (Isaïe 26:19, NW; Apocalypse 11:7-11) Biani, fade a yeke kiri ti dü ala so ayeke ngangu pepe na yâ kua, tongana a lingbi ti tene tongaso, teti mbeni fini kusala!
A Bata Ala na yâ Angoi ti Ngangu
16, 17. (a) Na ngu 539 K.N.E, a hunda na aJuif ti sala nyen ti sö fini ti ala na lâ ti tingo ti Babylone? (b) “Da” ni ayeke peut-être nyen laso, na tongana nyen ala yeke ga na ye ti nzoni na e?
16 Awakua ti Jéhovah aye lakue si lo bata ala. Ye oko, na yâ ngoi kete, fade lo yeke yôro maboko ti lo ti ndangba ni ti futi sese ti Satan, na fade awavorongo lo ayeke duti na bezoin ti mungo maboko ti lo ahon ti kozo. (1 Jean 5:19) Na ndo tene ti sioni ngoi so, Jéhovah amu gbotongo mê ti e: “I ga, i azo ti mbi, i lï na da ti i, i kanga yanga ti da ti i na peko ti i; i honde tele ti i kete, juska ngonzo ahon. Teti, ba, L’Eternel asigigi na ndo ti Lo ti ga ti fâ ngbanga na ndo awakodoro ti sese ngbanga ti sioye ti ala. Fade sese nga afa na gigi mênë so ayeke na yâ lo, na ala so a fâ ala awe, fade lo honde kuâ ti ala pepe.” (Esaïe 26:20, 21; Sophonie 1:14) Gbotongo mê so afa na aJuif tongana nyen ti sö fini ti ala na lâ ti tingo ti Babylone na ngu 539 K.N.E. Fade ala so amä ni ayeke ngbâ na yâ da ti ala, na sioni ayeke wara ala pepe na ngoi so aturugu ti mungo kodoro ni ayeke na gigi.
17 Laso, a lingbi peut-être ti wara kamba na popo ti “da” ni so asala tene ni na yâ prophétie so, na akongrégation saki bale oko mingi ti aTémoin ti Jéhovah na ndo sese. Akongrégation tongaso ayeke ndo ti bata tele même fadeso, ndo so aChrétien ayeke wara nzoni dutingo dä na popo ti aita ti ala, na gbe ti fango lege ti ndoye ti a-ancien. (Esaïe 32:1, 2; aHébreu 10:24, 25) Ye so ayeke biani tâ ye teti gango ndulu ti hunzingo ti aye ti sese so, tongana mango yanga ayeke duti ye so a hunda ti wara salut.—Sophonie 2:3.
18. Tongana nyen na yâ ngoi kete fade Jéhovah ayeke “fâ kota ngbo so ayeke na yâ kota ngu ti ingo”?
18 Na ndo tene ti ngoi so, Isaïe amu prophétie so: “Na lâ ni kâ, fade L’Eternel afâ ngbanga na lege ti épée ti Lo so aza, so ayeke kota, na ayeke ngangu, fade Lo fâ ngbanga na li ti Léviathan, ngbo so akpe fade, Léviathan, ngbo so aba tele ti lo; na fade Lo fâ kota ngbo so ayeke na yâ kota ngu ti ingo.” (Esaïe 27:1) “Léviathan” ti ngoi ti laso ayeke nyen? A lingbi ti tene so a yeke “ngbo ti giriri,” Satan mveni, nga na sioni bungbi ti aye ti sese ti lo, so lo yeke sala na kusala ti tiri bira na Israël ti Nzapa. (Apocalypse 12:9, 10, 17; 13:14, 16, 17) Na ngu 1919, Léviathan aglisa ngangu so lo yeke sala na ndo azo ti Nzapa. Na ngoi ni, fade lo yeke glisa biaku. (Apocalypse 19:19-21; 20:1-3, 10) Tongaso, Jéhovah ayeke “fâ kota ngbo so ayeke na yâ kota ngu ti ingo.” Ti ku na ngoi ni so, ye oko pepe so Léviathan ayeke tara peut-être ti sala na mbage ti azo ti Jéhovah ayeke ga nzoni aninga. (Esaïe 54:17) So tâ tene ti dengo bê ti mä tene so!
“Yaka ti Vigne so Vin ni Asa”
19. Dutingo ti tanga ni ayeke tongana nyen laso?
19 Na bango lumière kue so alondo na Jéhovah, e yeke pepe na tâ nda ti tene ti wara ngia? Biani! Isaïe afa na mbeni pendere lege ngia ti azo ti Jéhovah tongana lo sû na mbeti: “Na lâ ni kâ, i azo, i sala bia na lo: ‘Yaka ti vigne so vin ni asa. Mbi, Jéhovah, Mbi yeke bata lo nzoni. Na ngoi kue, fade Mbi yeke tuku ngu na ndo lo. Fade Mbi yeke bata lo nzoni même bï na lâ, si zo oko pepe alingbi ti gi ti sala sioni na lo.’” (Isaïe 27:2, 3, NW) Jéhovah abata “yaka ti vigne” ti lo, tanga ti Israël ti Nzapa, nga na afon ala so asala kusala ngangu mingi. (Jean 15:1-8) Ye ti pekoni ayeke lengo so aga na gloire na iri ti lo, na aga na kota ngia na popo ti awakua ti lo na sese.
20. Tongana nyen Jéhovah ayeke bata kongrégation ti aChrétien?
20 E lingbi ti duti na ngia so ngonzo so Jéhovah asala kozo na mbage ti awakua ti lo so asa yingo na ndo ala, so ndali ni lo zia lege si a gue na ala na ngba na lege ti yingo na ngu 1918, ahunzi. Jéhovah mveni atene: “Ngonzo ayeke na bê ti Mbi pepe. Tongana keki na kî atiri bira na Mbi, fade Mbi ga na ndo ala. Fade Mbi zö ala na wâ legeoko! Wala zia ala gbu ngangu ti Mbi, si ala lingbi leke songo na Mbi, zia ala leke songo na Mbi.” (Esaïe 27:4, 5) Ti hinga nzoni so vigne ti lo angbâ ti lë gbâ ti ‘vin so asa,’ Jéhovah aneka na azö na wâ ngangu kue so, tongana kî, alingbi ti buba ni. Tongaso, e zia pepe si mbeni zo asala sioni na nzoni duti ti kongrégation ti aChrétien! Zia zo kue ‘agbu ngangu gbada ti bira ti Jéhovah,’ na gingo yengo dä ti lo nga na batango ndo ti lo. Na salango tongaso, e yeke leke songo na Nzapa, mbeni ye so ayeke kota mingi na si Isaïe asala tene ni fani use.—Psaume 85:2, 3, 9 [85:1, 2, 8, NW]; aRomain 5:1.
21. Na lege wa sese so alë lengo ni asi singo na “le-kobe”?
21 Adeba nzoni angbâ ti gue: “Na lâ ni so ayeke ga, fade gere ti Jacob ako, fade azo ti Israël ambumba na asala kongo, na fade ala sala si lê ti sese asi singo na le-kobe.” (Esaïe 27:6) Versê so aga tâ tene ngbele ye na ngu 1919, na a fa na gigi pendere fä ti ngangu ti Jéhovah. A-Chrétien so asa yingo na ndo ala asi lê ti sese singo na “le-kobe,” so ayeke kobe ti yingo so akpengba zo. Na popo ti mbeni sese so abuba awe, ala yeke bata na ngia alege ti Nzapa so ayeke na nduzu. Na Jéhovah angbâ ti mu na ala guengo na li ni. Tongana ye ti pekoni, afon ala kutu mingi, ambeni ngasangbaga, ayeke “sala na lo [Nzapa] kusala ti nzoni-kue lâ na bï.” (Apocalypse 7:15, NW) Zia e glisa lâ oko pepe kota matabisi ti e ti mungo mbage na “le-kobe” na ti kangbi ni na ambeni zo!
22. Adeba nzoni wa ayeke ga na ndo ala so ayeda na lumière?
22 Na yâ angoi ti ngangu so, tongana bingo akanga lê ti sese, na bingo so avuko pitipiti aga na ndo azo, e yeke kiri singila pepe so Jéhovah ayeke za lumière ti yingo na ndo azo ti lo? (Esaïe 60:2; aRomain 2:19; 13:12) Teti ala kue so ayeda na ni, mara ti lumière tongaso aye ti tene siriri ti bibe na ngia laso na même fini ti lakue lakue teti kekereke. Tongaso, a yeke na lege ni ti tene e so e yekia lumière e yä bê ti e ti sepela Jéhovah na ti tene legeoko na wasungo psaume: “L’Eternel ayeke Gbada ti Bira ti fini ti mbi; fade mbi duti na mbito ti zo nyen? Zia beku ti mo na L’Eternel! Mo gbu ngangu, zia bê ti mo akpengba dä. Biani, mo zia beku ti mo na L’Eternel!”—Psaume 27:1b, 14.
Mo Dabe Mo?
• Ye wa ayeke ku ala so asala ngangu na azo ti Jéhovah?
• Guengo na li ni wa a sala tene ti prophétie ni na yâ mbeti ti Isaïe?
• Na yâ “da” wa a lingbi e ngbâ dä, na ngbanga ti nyen?
• Ngbanga ti nyen dutingo ti azo ti Jéhovah amu gonda na lo?
[Encadré na lembeti 30]
MBENI FINI MBETI
A fa mingi ti atene so a sala tene ni na yâ a-use article so na yâ mbeni diskur ti programme ti kota bungbi ti district ti ngu 2000/2001. Na nda ti diskur ni, a fa sigingo ti mbeni fini mbeti, so li ti tene ni ayeke Prophétie ti Isaïe, Lumière Teti Azo Kue I. Buku so ti alembeti 416 asala lisoro na ndo aversê oko na oko ti akozo chapitre 40 ti buku ti Isaïe.
[Foto na lembeti 26]
Gi azo ti mbilimbili si alingbi ti duti na yâ ‘kodoro ti Jéhovah so ayeke ngangu,’ bungbi ti lo
[Foto na lembeti 27]
Isaïe agi la ni Jéhovah “na bï”
[Foto na lembeti 29]
Jéhovah abata “yaka ti vigne” ti lo na a sala si alë mingi