Sala si A Lingbi Ba Guengo na Li ni ti Mo
“Gbu li nzoni na ndo ti aye so; bi tele ti mo dä kue, si azo kue alingbi ti ba guengo na li ni ti mo.”—1 TIMOTHÉE 4:15, NW.
1. Tongana nyen mo lingbi ti hinga na ngoi wa mbeni lê ti keke abe na alingbi na tengo ni?
TARA ti ba na li lê ti keke so mo ye mingi: mango, goyave, papaye, wala mbeni ye nde tongaso. Mo lingbi ti fa lawa a be awe na alingbi na tengo ni? Biani. Fion ni, tele ni, na tarango ni na maboko, ye so kue ayeke fa na mo so mbeni nzerengo tengo ye so asala si ngu ti yanga ti zo aga ayeke ku mo. Na ngoi so mo yeke te ni, na kobe ni ade na yanga ti mo, peut-être mo lingbi ti sigigi na mbeni tene ti fa nzerengo tele ti mo. So tâ pendere ye! So tâ nzerengo ye! A mu na mo kota ngia na nzerengo tele.
2. Tongana nyen a lingbi ti ba dutingo biazo ti mbeni zo, na ngangu ti nyen lo yeke na ni na ndo songo ti zo ni mveni?
2 Mara ti ye tongaso, so akpengba pepe na amu kota ngia, ague legeoko na ye so asi na yâ ambeni mbage nde ti fini. Na tapande, legeoko tongana bengo ti lê ti keke, a yeke ba nga polele dutingo biazo ti mbeni zo na lege ti yingo na yâ alege nde nde. E hinga dutingo biazo ti mbeni zo tongana e ba so lo fa na gigi gbungo nda ti ye, ngangu ti bango nda ti ye, ndara, na ambeni lengo nde tongaso. (Job 32:7-9) A yeke biani ye ti mungo kota ngia ti bungbi oko na ti sala kusala na azo so afa na gigi amara ti lengo tongaso na yâ bango ndo nga na salango ye ti ala.—aProverbe 13:20.
3. Ye nyen tene ti Jésus na ndo wagame ti azo ti ngoi ti lo afa na ndo dutingo biazo?
3 Na mbeni mbage nde, mbeni zo alingbi peut-être ti maï na lege ti mitele, me lege so lo yeke sala tene na lo yeke sala ye alingbi peut-être ti fa na gigi so lo yeke biazo pepe na lege ti bibe nga na lege ti yingo. Na tapande, tongana lo yeke sala tene ti wagame ti kpengba-li ti ngoi ti lo, Jésus Christ atene: “Jean aga, lo te mapa pepe na lo nyon vin pepe, na ala tene, Lo yeke na yingo sioni. Molenge Ti Zo aga, Lo te na Lo nyon, na ala tene, Ba, zo ti tengo kobe mingi na zo ti nyongo vin mingi.” Atä so azo so ayeke biazo na lege ti mitele, Jésus atene so ala yeke sala ye tongana “amolenge;” ala yeke abiazo pepe. Ni la si lo kiri lo tene: “Me zo ahinga ndara ayeke mbilimbili na lege ti kusala ti lo.”—Matthieu 11:16-19.
4. Na yâ alege wa a lingbi ti ba guengo na li ni na gango biazo ti mbeni zo?
4 Na lege ti tene ti Jésus, e lingbi ti ba so a yeke akusala so zo ayeke sala nga alengo ti pekoni si a fa wala zo ni ayeke na tâ ndara, fä ti dutingo biazo. Na ndo tene so, ba wango so Paul amu na Timothée. Na pekoni so lo fa aye so a lingbi Timothée atomba pekoni, Paul atene: “Gbu li nzoni na ndo ti aye so; bi tele ti mo dä kue, si azo kue alingbi ti ba guengo na li ni ti mo.” (1 Timothée 4:15, NW) Biani, a yeke “ba” wala a yeke hinga polele guengo na li ni ti mbeni Chrétien ti ga biazo. Dutingo Chrétien biazo, legeoko na lumière so aza, ayeke pepe mbeni lengo so a yeke ngangu ti ba, wala mbeni lengo so ahonde tele ti lo. (Matthieu 5:14-16) Tongaso, e yeke ba ande akpengba lege use so na yâ ni a lingbi a ba guengo na li ni na gango biazo ti mbeni zo: (1) maïngo ni na yâ hingango ye, gbungo nda ti ye, na ndara; (2) fango na gigi alengo ti yingo.
Beoko na yâ Mabe nga na Hingango Ye
5. Tongana nyen a lingbi ti fa nda ti dutingo biazo?
5 Mingi ti abakari afa peko ti dutingo biazo tongana dutingo ti zo so amaï alingbi na ni, so akpengba, na so asi na mbeni dutingo ti nda ni wala lege so a hunda. Mbeni lê ti keke, tongana ti so a fa na tongo nda ti article ni, alingbi kue wala abe awe tongana lo hunzi kapa ti lo ti maïngo ni na tongana tele ni, nzoroko ni, fion ni, na nzerengo ni asi awe na ye so aba tongana ye so alingbi. Tongaso, dutingo biazo ague legeoko na nzoni salango ye, ye so alingbi kue, nga ye so ayeke mbilimbili-kue.—Esaïe 18:5; Matthieu 5:45-48; Jacques 1:4.
6, 7. (a) Ye nyen a fa so Jéhovah abi bê mingi ti ba awavorongo lo kue na guengo na li ni ti ga biazo na lege ti yingo? (b) Gango biazo na lege ti yingo ague legeoko mingi na ye wa?
6 Jéhovah Nzapa abi bê ti lo mingi ti ba awakua ti lo kue na guengo na li ni ti ga biazo na lege ti yingo. Ndali ti ye so, lo leke apendere matabisi na yâ ti kongregation ti aChrétien. Na aChrétien ti Éphèse, bazengele Paul asû na mbeti: “Lo mu ambeni tongana abazengele, ambeni tongana aprophète, ambeni tongana awafango nzo tene, ambeni tongana aberger na awafango ye, teti kiringo ti leke azo ti nzoni-kue, teti kusala ti wakua, ti tene akpengba tele ti Christ, juska e kue e si na beoko na yâ mabe nga na tâ hingango ye na ndo Molenge ti Nzapa, ti ga biazo, ti lingbi na mbeni dutingo, so ayeke dutingo so alingbi kue ti Christ, tongaso si e lingbi ngbâ aforoto mbeni pepe, so mo ba mo tene mapo ayengi ala mbage na mbage, na apupu kue ti fango ye ahon na ala kirikiri na lege ti handa ti azo, na lege ti mayele ti sigingo na ye ti wataka.”—aEphésien 4:11-14, NW.
7 Na yâ aversê so, Paul afa so na popo ti anda ti tene so apusu Nzapa ti mu gbâ ti ye ti yingo tongaso na yâ kongregation, ayeke so a lingbi azo kue ‘asi na beoko na yâ mabe nga na tâ hingango ye,’ aga “biazo,” na awara “dutingo so alingbi kue ti Christ.” A yeke gi tongaso si fade abibe na afango ye ti wataka ayeke yengi e pepe mbage na mbage tongana aforoto na lege ti yingo. Na lege so, e yeke ba kota kamba so ayeke na popo ti guengo na li ni ti ga biazo Chrétien, na dutingo “na beoko na yâ mabe nga na tâ hingango ye na ndo Molenge ti Nzapa.” Aye mingi ayeke dä na yâ wango ti Paul so e yeke sala nzoni ti bata na bê.
8. Singo “na beoko” na yâ mabe nga na tâ hingango ye ahunda nyen?
8 Kozoni kue, teti so a lingbi a bata dutingo “beoko,” a yeke nzoni mbeni Chrétien biazo aduti beoko na amä tele na yâ ye kue na afon lo na yâ vorongo tongana ye so andu hingango ye na mabe. Lo yeke gboto lê wala lo yeke luti mingi ahon ndo ni pepe na ndo abibe ti lo mveni, wala lo gi pepe ti fa na gigi abibe ti lo mveni tongana a ndu tene ti gbungo nda ti Bible. Nde na so, lo zia bê kue na ndo tâ tene tongana ti so Jéhovah afa ni na lege ti Molenge ti lo, Jésus Christ, nga na “ngba ti be-ta-zo na ti ndara.” Na tengo lakue kobe ti yingo so a mu “na tâ ngoi ni,” na lege ti ambeti, abungbi, na akota bungbi ti aChrétien, e yeke hinga biani so e bata “beoko” na afon e Chrétien na yâ mabe na hingango ye.—Matthieu 24:45, NW.
9. Fa nda ti tene “mabe” so Paul asala na kusala na yâ mbeti ti lo na aEphésien.
9 Use ni, tene “mabe” andu pepe mabe so Chrétien oko oko atene lo yeke na ni, me a ndu wungo ti aye kue so e mä na bê dä, “kota ti lê ni, yongo ni, yongo ni na nduzu, na yongo ni na gbe ti sese.” (aEphésien 3:18; 4:5; aColossien 1:23; 2:7) Biani, tongana nyen mbeni Chrétien alingbi ti duti na beoko na afon lo na yâ vorongo tongana lo mä na bê wala lo yeda gi na mbeni mbage ti “mabe” ni? So ti tene a lingbi e gi pepe ti hinga gi akozo gere ti afango ye ti Bible wala ti wara gi hingango ye so ayeke polele pepe wala so ayeke gi kete na ndo tâ tene. Nde na so, a lingbi e sala kusala nzoni na aye kue so Jéhovah amu na lege ti bungbi ti lo ti gi nda ti ye mingi ahon na yâ Tene ti lo. Na lege kue so azi, a lingbi e sala ngangu kue ti wara tâ hingango ye kue so bê ti Nzapa aye nga ye so lo leke ti sala. So ahunda ti mu ngoi ti diko na ti manda Bible na ambeti na ndo Bible, ti sambela Nzapa ti wara fango lege na mungo maboko ti lo, ti gue na abungbi ti aChrétien lakue, na ti mu mbage kue na yâ kusala ti fango tene ti Royaume na ti salango adisciple.—aProverbe 2:1-5.
10. Nda ti tene “juska e kue e si,” so a sala na kusala na aEphésien 4:13 ayeke nyen?
10 Ota ni, Paul ato nda ti fango peko ti aye ota so zo azia na gbele lo na lege ti atene “juska e kue e si.” Na ndo tene “e kue,” mbeni buku na ndo Bible afa nda ni tongana “pepe kue, oko na oko, nde nde, me kue legeoko.” Ti tene ni na mbeni lege nde, a lingbi zo oko oko na popo ti e asala ngangu na lege ni ti ga biazo Chrétien legeoko na bungbi ti aita kue. Mbeni buku (The Interpreter’s Bible) afa tene so: “A yeke gi na zo oko oko pepe ti si na dutingo so alingbi kue na lege ti yingo nde na amba ti lo, legeoko tongana ti so mbeni mbage oko ti tele alingbi ti maï kue gi tongana tele ni kue angbâ ti maï nzoni.” Paul adabe ti aChrétien ti Éphèse so a yeke “na azo kue ti be-vulu” si a lingbi ala sala ngangu ti gbu nda ti konongo kue ti mabe.—aEphésien 3:18a.
11. (a) Ti gue na li ni na lege ti yingo aye ti tene nyen pepe? (b) A lingbi e sala nyen ti gue na li ni?
11 A yeke polele na yâ atene ti Paul so guengo na li ni na lege ti yingo aye ti tene pepe gi ti sala si bibe ti e asi na hingango ye nga na mandango ye mingi. Chrétien biazo ayeke pepe lo so agi ti pika bê ti azo na akode ti lo. Nde na so, Bible atene: “Lege ti azo ti mbilimbili ayeke tongana lâ ti ndapelele so asu, a su mingi, juska a ga kota lâ.” (aProverbe 4:18) Biani, a yeke “lege” ni, pepe zo ni, si “asu, a su mingi.” Tongana e sala ngangu lakue ti ngbâ ti gue legeoko na gbungo nda ti ye so angbâ lakue ti su ti Tene ti Nzapa so Jéhovah ayeke mu na azo ti lo, fade e yeke gue na li ni na lege ti yingo. Na lege so, ti ngbâ ti gue andu guengo na li ni, na a yeke ye so e kue e lingbi ti sala.—Psaume 97:11; 119:105.
Fa na Gigi “Lengo ti Yingo”
12. Ngbanga ti nyen fango na gigi lengo ti yingo ayeke kota ye mingi na yâ ngangu ti e ti gue na li ni na lege ti yingo?
12 Tongana ti si “na beoko na yâ mabe nga na tâ hingango ye” ayeke kota ye mingi, a yeke nga kota ye mingi teti e ti fa na gigi lengo ti yingo ti Nzapa na yâ ambage kue ti fini ti e. Ngbanga ti nyen? A yeke ngbanga ti so dutingo biazo, tongana ti so e ba, ayeke pepe ye so ayeke ngangu ti hinga ni wala so a honde ni, me a fa tele ti lo na gigi na lege ti afä so a hinga ni nzoni na so alingbi ga na ye ti nzoni na azo nga ti kpengba ala. Tâ tene, ngangu ti e ti gue na li ni na lege ti yingo ayeke pepe gi ngangu ti maï ambeni salango ye so ayeke nzoni. Nde na so, tongana e yeke maï na lege ti yingo, na mungo peko ti fango lege ti yingo ti nzoni-kue ti Nzapa, fade aye mingi ayeke gbian na yâ abango ndo na asalango ye ti e. Bazengele Paul atene: “I ngbâ lakue ti tambela na lege ti yingo na fade i sala nzala ti mitele oko pepe.”—aGalate 5:16, NW.
13. Gbiango ye wa aduti fä ti guengo na li ni so ayeke polele?
13 Paul afa na molongo ni “akusala ti mitele” so ayeke mingi na so “azo kue ahinga.” Kozoni si mbeni zo ayekia aye so Nzapa ahunda, fini ti lo aluti na ndo aye ti sese na peut-être asi singo na aye so Paul afa ni: “Lango sioni, sioye, ye ti pitan, sambelango ayanda, tene ti yorö, kengo tele, gingo tene, salango mbanda, ngonzo, papa, tene ti kangbi, tene ti secte nde nde, bê, nyongo samba, pumba kirikiri, na mbeni ye tongaso.” (aGalate 5:19-21) Me tongana zo ayeke gue na li ni na lege ti yingo, yeke na yeke lo yeke wara ngangu kue na ndo asioni “kusala ti mitele” so, na lo yeke zia na place ti ala “lengo ti Yingo.” Gbiango ye so lê aba afa polele so zo ni ayeke gue na li ni ti ga biazo Chrétien.—aGalate 5:22.
14. Fa nda ti atene use “akusala ti mitele” na “lengo ti Yingo.”
14 A lingbi e ba atene use so: “akusala ti mitele,” na “lengo ti Yingo.” “Akusala” ayeke lengo ti peko ti ye so mbeni zo asala. Ti tene ni nde, aye so Paul afa molongo ni tongana akusala ti mitele ayeke alengo ti peko ti ye so zo asoro na bê ti lo, wala alengo ti dutingo mbilimbili-kue pepe ti zo. (aRomain 1:24, 28; 7:21-25) Na mbeni mbage nde, “lengo ti Yingo” ahunda si alengo so a fa molongo ni aduti pepe alengo ti angangu so zo asala ti maï mbeni salango ye so ayeke nzoni na gbele azo, wala ti maï gi apendere salango ye, me a yeke alengo ti kusala so yingo ti Nzapa ayeke sala na ndo mbeni zo. Legeoko tongana ti so mbeni keke alë tongana a bata ni nzoni, legeoko nga mbeni zo ayeke fa ande na gigi lengo ti yingo tongana yingo ti nzoni-kue asala kusala nzoni na yâ fini ti lo.—Psaume 1:1-3.
15. Ngbanga ti nyen a yeke kota ye mingi ti bi bê na ambage kue ti “lengo ti Yingo”?
15 Mbeni tene nde ti ba ni ayeke so Paul asala kusala na tene “lengo” ti bungbi anzoni lengo kue so lo fa molongo ni. Yingo ayeke lë pepe amara nde nde ti alengo teti e si e lingbi ti soro ala so bê ti e aye. Alengo kue so Paul afa, ndoye, tâ ngia, siriri, be-nze-pepe, nzobe, bê ti sala nzoye, be-biani, mabe, na ngangu ti kanga nzala ti tele, ayeke kue kota ye mingi, na ala kue asala si fini salango ye ti Chrétien aduti dä. (aEphésien 4:24; aColossien 3:10) Tongaso, atä e lingbi ti ba so ambeni na popo ti alengo so ayeke polele mingi ahon na yâ fini ti e ngbanga ti salango ye wala bibe ti e mveni, a yeke kota ye mingi ti tene e bi bê na ambage kue ti alengo ni so Paul afa. Na salango tongaso, e lingbi ti fa na gigi mingi ahon salango ye so akpa ti Christ na yâ fini ti e.—1 Pierre 2:12, 21.
16. Ye so e zia na gbele e ti si dä tongana e gi ti ga biazo Chrétien ayeke nyen, na tongana nyen a lingbi ti si dä?
16 Kpengba ye so e lingbi ti manda na lege ti lisoro ti Paul ayeke so, ti ga biazo, ye so e gi ti si dä ayeke pepe ti wara kota hingango ye nga na mandango ye mingi, nga pepe ti lë gi anzoni salango ye so anzere na azo. A yeke ti sala si yingo ti Nzapa asala kusala nzoni na yâ fini ti e. Na lege kue so bibe na salango ye ti e ague oko na fango lege ti yingo ti Nzapa, na oko lege so nga e yeke ga biazo na lege ti yingo. Tongana nyen e lingbi ti si na ye so e zia na gbele e? A lingbi e zi bê ti e na bibe ti e si yingo ti Nzapa asala kusala na ndo ni. Ye so andu guengo na mungo mbage na be-biani na abungbi ti aChrétien. Nga, a lingbi e manda na e gbu li lakue na ndo Tene ti Nzapa, ti zia si kpengba-ndia ti lo afa lege na e na yâ salango ye ti e na mbage ti ambeni zo nga na yâ aye so e soro na adesizion so e mu. Tongaso, a yeke ba biani polele guengo na li ni ti e.
Gue na Li ni Teti Gloire ti Nzapa
17. Na lege wa guengo na li ni ague legeoko na mungo gloire na Babâ ti e ti yayu?
17 Na nda ni, ti sala si a ba guengo na li ni ti e ayeke mu gloire nga na yango-iri, pepe na e, me na Babâ ti e ti yayu, Jéhovah, so amu lege na e ti ga biazo na lege ti yingo. Na bï kozoni si a fâ lo, Jésus atene na adisciple ti lo: “Babâ ti Mbi awara gloire na lege so, tongana i lë mingi, tongaso fade i yeke adisciple ti Mbi.” (Jean 15:8) Na lege ti lengo ti yingo nga na lege ti lengo ti kusala ti ala teti Royaume, adisciple amu gloire na Jéhovah.—Kusala 11:4, 18; 13:48.
18. (a) Kongo le-kobe wa na ngia ayeke tambela laso? (b) Kongo le-kobe aga na ye wa so a hunda ti hon ndo ni?
18 Laso, deba nzoni ti Jéhovah ayeke na ndo azo ti lo na ngoi so ala bi tele ti ala na yâ kusala ti kongo le-kobe na ndo lê sese kue. A sala fadeso angu mingi awe, a yeke afini zo ndulu na 300 000 si ngu na ngu ayeke mu tele ti ala na Jéhovah, na ayeke fa ni na gigi na lege ti batême ti ngu. Ye so amu ngia na e, na kite ayeke pepe so a mu nga ngia na bê ti Jéhovah. (aProverbe 27:11) Ye oko, ti tene ye so aduti lakue lingu ti ngia na ti sepela teti Jéhovah, a hunda na afini zo so kue ti ‘ngbâ lakue ti tambela beoko na lo [Jéhovah], ti ga tongana keke so gere ni alï na sese, ti maï na yâ Lo, ti kpengba na yâ mabe ni.’ (aColossien 2:6, 7, NW) Ye so ahunda na azo ti Nzapa ti hon ndo ti aye use. Na mbeni mbage, tongana mo yeke fini zo so awara batême, fade mo yeke yeda ti sala kue si “azo kue alingbi ba guengo na li ni ti mo”? Na mbeni mbage nde, tongana mo yeke na yâ tâ tene a sala ambeni ngoi fadeso awe, fade mo yeke yeda ti yö kungba ti mo ti ba ndo na ndo nzoni duti na lege ti yingo ti afini zo? Na yâ alege use so kue, nene ti ngbâ ti gue na li ni ti ga biazo ayeke polele.—aPhilippien 3:16; aHébreu 6:1.
19. Amatabisi na aye ti nzoni wa a lingbi ti ga ti mo tongana mo sala si azo aba guengo na li ni ti mo?
19 Apendere ye ti nzoni ayeke ku azo kue so asala kusala ngangu ti tene a ba guengo na li ni ti ala. Dabe ti mo na tene ti Paul so akpengba zo, so lo mu na pekoni so lo wa Timothée ti gue na li ni: “Sala hange lakue na mo mveni nga na fango ye ti mo. Ngbâ na yâ aye so, teti na salango ye so fade mo sö mo mveni nga ala so amä mo.” (1 Timothée 4:16, NW) Na salango ye na wâ si a ba guengo na li ni ti mo, mo nga kue mo lingbi ti mu mbage na yâ matabisi ti mungo gloire na iri ti Nzapa nga ti wara adeba nzoni ti lo.
Mo Dabe Mo?
• Na yâ alege wa a lingbi ti ba guengo na li ni ti mbeni zo na lege ti yingo?
• Mara ti hingango ye na gbungo nda ti ye wa afa na gigi dutingo biazo?
• Na lege wa fango na gigi “lengo ti Yingo” aduti fä ti guengo na li ni na lege ti yingo?
• Aye wa a lingbi e yeda na ni na ngoi so e ngbâ ti gue na li ni ti ga biazo?
[Foto na lembeti 13]
A yeke hinga polele tongana mbeni ye abe wala alingbi kue awe
[Foto na lembeti 15]
E yeke gue na li ni na lege ti yingo tongana e ngbâ ti gue oko na tâ tene so a fa ni na gigi
[Foto na lembeti 17]
Sambela ayeke mu maboko na e ti lë “lengo ti Yingo”