Tongana Nyen Mo Lingbi ti Mu Maboko na Mbeni Molenge so Aglisa Lege?
“E duti na ngia, teti . . . lo glisa awe, na a wara lo.”—LUC 15:32.
1, 2. (a) Tongana nyen ambeni pendere asala ye na mbage ti bungbi ti aChrétien? (b) Bibe ti ababâ na mama so mara ti ye tongaso asi na ala alingbi ti duti tongana nyen?
“MBI zia bungbi ni awe!” So tâ ye ti mungo vundu na bê teti ababâ na mama so akpe mbito ti Nzapa, na so asala ngangu kue ti bata amolenge ti ala na yâ lege ti aChrétien, ti mä tene so na yanga ti mbeni molenge! Ambeni pendere ni nde ‘ague yongoro’ yeke yeke na fango biani pepe na gigi abibe ti ala. (aHébreu 2:1) Mingi ti ala akpa molenge ti parabole ti Jésus so azia da ti babâ ti lo na abuba ye ti héritier ti lo kue na mbeni kodoro yongoro.—Luc 15:11-16.
2 Atä so mingi ti aTémoin ti Jéhovah ayeke na kpale so pepe, ti ala so ayeke na ni, mbeni tene oko pepe ti dengo bê a lingbi ti lungula biaku vundu ti ala. Nga, mbeni ye so a lingbi a glisa ni pepe ayeke vundu so molenge ti kpengba-li ni mveni alingbi ti wara. Na yâ bê ti lo mveni, yingo-ti-hinga ti lo alingbi peut-être ti mu vundu na lo. Na yâ parabole ti Jésus, na nda ni li ti molenge so abuba ye ti lo kue ‘aga dä,’ na ye so a mu ngia mingi na babâ ti lo. Tongana nyen ababâ na mama nga na ambeni zo na yâ ti kongregation alingbi ti mu maboko na amolenge so aglisa lege ti tene ‘li ti ala aga dä’?—Luc 15:17.
Ngbanga ti Nyen Ambeni Molenge Amu Desizion ti Zia Bungbi
3. Ambeni nda ti tene wa apusu ambeni pendere ti mu desizion ti zia kongregation ti aChrétien?
3 A yeke wara apendere saki mingi mingi so ayeke sala na Jéhovah na ngia na yâ ti kongregation ti aChrétien. Tongaso, ngbanga ti nyen ambeni pendere ni ayeke zia bungbi? Ala lingbi ti bi bê so ala yeke glisa mbeni ye ti nzoni so sese ayeke mu. (2 Timothée 4:10) Wala ala lingbi ti ba so kando ti Jéhovah so abata zo ayeke kanga lege mingi na ala ti wara tâ liberté. Mbeni yingo-ti-hinga so tene ayeke na ndo ni, salango nzala ahon ndo ni ti duti na koli wala wali, wala nzala ti wara yengo dä ti akamarade alingbi nga ti sala si mbeni pendere ague yongoro na kundu ti Jéhovah. Mbeni pendere alingbi ti zia ti sala na Nzapa ngbanga ti ye so lo ba tongana ndendia so alondo na mbage ti ababâ na mama ti lo wala ti mbeni Chrétien nde.
4. Ye nyen ayeke fani mingi na gunda ti glisango lege ti apendere?
4 Fani mingi, bango ndo nga salango ye na lege ti kpengba-li ti mbeni molenge aduti afä ti wokongo na lege ti yingo, na a yeke fa na gigi aye so ayeke na yâ bê ti lo. (aProverbe 15:13; Matthieu 12:34) Atä anda ti tene so apusu mbeni pendere ti glisa lege, fani mingi gunda ti kpale ni ayeke so lo yeke pepe na ‘tâ hingango ye ti tâ tene.’ (2 Timothée 3:7) Ahon ti voro Jéhovah gi tongaso, a yeke kota ye mingi teti apendere ti lë tâ songo so akpengba na Jéhovah. Ye nyen ayeke mu ande maboko na ala ti sala tongaso?
Ga Ndulu na Nzapa
5. Ye nyen ayeke kota ye mingi teti mbeni pendere ti lë tâ songo na Nzapa?
5 Disciple Jacques asû na mbeti: “I ga ndulu na Nzapa, na fade Lo ga ndulu na i.” (Jacques 4:8) Ti sala tongaso, a lingbi a mu maboko na mbeni pendere ti lë nzala teti Tene ti Nzapa. (Psaume 34:9 [34:8, NW]) Na tongo nda ni, lo yeke duti na bezoin ti “dulait,” so ti tene akozo fango ye ti Bible. Me na ngoi so lo yeke wara ngia na yâ Tene ti Nzapa, na yeke yeke lo to nda ti sala nzala ti “kobe so akpengba,” so ti tene aye ti yingo so alï mingi, lo yeke ga ande biazo na lege ti yingo fade fade. Mbeni pendere so ayeda so lege ti sese agboto lo ngangu mingi ato nda ti yekia aye ti yingo. Ye nyen amu lege na lo ti gbian ye? Na salango ye alingbi na mbeni wango ti diko Bible kue, lo to nda ti sala ye alingbi na mbeni programme ti dikongo Bible lakue lakue. Biani, ti diko lakue lakue Tene ti Nzapa ayeke kota ye mingi ti lë tâ songo so akpengba na Jéhovah.
6, 7. Tongana nyen ababâ na mama alingbi ti mu maboko na amolenge ti ala ti lë mbeni kota nzala teti Tene ti Nzapa?
6 So tâ kota ye mingi teti ababâ na mama ti mu maboko na amolenge ti ala ti lë kota nzala teti Tene ti Nzapa! Atä so sewa ti lo ayeke manda Bible lakue, mbeni maseka wali ato nda ti sala kamarade na amolenge so tambela ti ala ague kirikiri. Na bingo bê na ndo mandango ye ti lo na sewa, lo dabe lo: “Tongana Babâ ayeke hunda atene ni, mbi diko gi dikongo akiringo tene ni, na yongo lê ti mbi même pepe na nduzu ti ba lê ti lo.” A hon ti ba gi na loro mbeti so a yeke manda na ngoi ti mandango ye na sewa, ababâ na mama ti ndara ayeke sala kusala na kode ti fango ye. (2 Timothée 4:2) Ti tene mbeni pendere awara ngia na yâ mandango ye ni, a lingbi lo ba so a ndu lo. Ngbanga ti nyen ti hunda pepe na molenge ni ahundango tene ti bibe, na ti zia si lo kiri tene na lege ti atene ti bê ti lo mveni? Wa pendere ni ti sala kusala alingbi na ni na ye so ala yeke manda.a
7 Na ndo ni, mu wâ na lisoro so ala yeke sala na ndo Mbeti ti Nzapa. Tongana a lingbi na ni, zia si amolenge ni ahaka peko ti aye so asi na yâ Bible. Mu maboko na ala ti ba na li place so aye so ala yeke sala tene ni atambela dä. Salango kusala na a-carte alingbi ti duti ye ti mungo maboko. Biani, na gbungo li kete, a lingbi ti sala si mandango ye na sewa aduti na wâ, na andu aye nde nde. Ababâ na mama ayeke sala nzoni nga ti ba songo ti ala mveni na Jéhovah. Tongana ala mveni ayeke ga ndulu mingi ahon na Jéhovah, ala lingbi ti mu maboko na amolenge ti ala ti sala tongaso nga.—Deutéronome 6:5-7.
8. Tongana nyen sambela ayeke mu maboko na zo ti ga ndulu na Nzapa?
8 Sambela ayeke mu nga maboko na zo ti ga ndulu na Nzapa. Mbeni molenge ti wali so ade na lâ ti pendere ti lo aba so bê ti lo akangbi na popo ti salango ye tongana Chrétien, na salango kamarade na azo so akangbi pepe atene ti mabe ti lo. (Jacques 4:4) Ye nyen lo sala na mbage ti ye so? Lo fa tene ti bê ti lo: “Ti fani oko ni biani, mbi sambela tâ na Jéhovah na ndo lege so mbi yeke bi bê na ye.” Lo ba so a kiri tene na sambela ti lo tongana lo wara na nda ni na yâ ti kongregation ti aChrétien mbeni kamarade ti wali so lo lingbi ti zi bê ti lo na lo. Tongana lo ba so Jéhovah ayeke fa lege na lo, lo to nda ti kpengba songo ti lo na Nzapa. Ababâ na mama alingbi ti mu maboko na amolenge ti ala na salango si asambela ti ala mveni aga nzoni ahon. Tongana ala yeke sambela na sewa, ababâ na mama alingbi ti fa tene ti bê ti ala na yâ sambela, si amolenge ti ala alingbi ti ba tâ songo so ayeke na popo ti ababâ na mama na Jéhovah.
Duti na Be-nze-pepe Me Luti Ngangu
9, 10. Tapande wa Jéhovah azia na dutingo na be-nze-pepe na mbage ti azo ti kpengba-li ti Israël?
9 Na ngoi so mbeni pendere ato nda ti glisa lege, lo yeke gi peut-être ti duti gi lo oko nde na tanga ti azo, na lo yeke ke lege kue so ababâ na mama ti lo ayeke mu ti sala lisoro na lo na ndo aye ti yingo. Ye nyen ababâ na mama alingbi ti sala na yâ mara ti tara tongaso? Ba ye so Jéhovah asala na mbage ti Israël ti giriri. Lo sala ye na kangango bê na mbage ti “azo ti kpengba-li” ti Israël teti angu 900 na ndo ni, kozoni si lo zia ala na yâ lege ti ala ti kirikiri. (Exode 34:9; 2 Chronique 36:17-21; aRomain 10:21) Atä so fani mingi ‘ala zia Nzapa na yâ tara,’ Jéhovah ‘aduti na be-nzoni’ na mbage ti ala. “Lege mingi ngonzo ti Lo adë na tele ti ala, na Lo sala si ngonzo ti Lo alondo kue pepe.” (Psaume 78:38-42) Nzapa aduti na tene oko pepe na li ti lo na yâ ti asalango ye ti lo na mbage ti ala. Ababâ na mama ti ndoye ayeke mu tapande ti Jéhovah, na ala yeke duti na be-nze-pepe tongana molenge ni akiri tene hio pepe na angangu ti ala ti mu maboko na lo.
10 Ti duti na be-nze-pepe aye ti tene pepe ti duti na bê so anze pepe teti ngoi mingi; a ndu kengo ti bi bê so lege ayeke dä mbeni pepe ti kiri ti leke nzoni mbeni songo so abuba awe. Jéhovah azia tapande so afa tongana nyen ti duti na be-nze-pepe. Lo mu li ni na tokuango awakua ti lo na mbage ti azo ti Israël “lege mingi.” Jéhovah ‘ayeke na be-nzoni teti azo ti Lo,’ atä so ‘ala yeke he awakua ti Nzapa na ala yeke ke tene ti Lo.’ (2 Chronique 36:15, 16) Lo hunda na azo ti Israël: “I kiri fadeso, i oko oko kue i zia sio lege ti i.” (Jérémie 25:4, 5) Ye oko, Jéhovah azia lege ti akpengba-ndia ti lo ti mbilimbili pepe. A wa azo ti Israël ti “kiri” na Nzapa nga na andia ti lo.
11. Tongana nyen ababâ na mama alingbi ti duti na be-nze-pepe me nga ti luti ngangu na yâ salango ye ti ala na mbage ti mbeni molenge so aglisa lege?
11 Ababâ na mama alingbi ti mu tapande ti Jéhovah ti dutingo na be-nze-pepe na tenengo hio pepe so beku ayeke oko pepe ti kiri na molenge so ague yongoro na ndo nzoni lege. Na dutingo na beku lakue, ala lingbi ti mu li ni ti ngbâ ti bata kamba ti lisoro na popo ti ala wala ti kiri ti leke ni mbeni. Na dutingo lakue ndulu na akpengba-ndia ti mbilimbili, ala lingbi ti wa molenge ni “lege mingi” ti kiri na ndo lege ti tâ tene.
Tongana A Bi Mbeni Molenge na Gigi ti Bungbi
12. Kungba wa ababâ na mama ayeke na ni na mbage ti mbeni molenge so ayeke na ndo ti ala, me so a bi lo na gigi ti kongregation?
12 Fade ye ni ayeke duti tongana nyen na ngoi so mbeni molenge so alango na da ti ababâ na mama ti lo asala kota siokpari na, ngbanga ti so bango ndo ti lo afa so lo gbian bê ti lo pepe, abi lo na gigi ti kongregation? Teti so molenge ni angbâ ti lango na ndo ti ababâ na mama ti lo, ababâ na mama ni ayeke lakue na kungba ti mu wango na lo nga ti se lo alingbi na Tene ti Nzapa. Tongana nyen a lingbi ti sala ni?—aProverbe 6:20-22; 29:17.
13. Tongana nyen ababâ na mama alingbi ti tara ti ndu bê ti mbeni molenge so aglisa lege?
13 Lege alingbi ti duti dä, na même a yeke duti ye ti nzoni ahon, ti mu mara ti fango ye na wango-tene ti fa lege tongaso na ngoi ti mbeni mandango Bible gi na molenge ni lo oko. A lingbi mbeni babâ wala mama agi ti ba gunda ti bango ndo ti kpengba-li ti molenge ni, na ti ba nga ye so ayeke na yâ bê ti lo. Konongo ti kobela ti lo ti yingo ayeke tongana nyen? (aProverbe 20:5) A lingbi ti ndu mbage ti bê ti lo so awoko? Aversê wa a lingbi ti sala na kusala nzoni? Bazengele Paul adë bê ti e tongaso: “Tene ti Nzapa ayeke na fini nga na ngangu, a za ahon épée kue ti yanga use na a lï juska akangbi âme na yingo, na a kangbi akutu na mafuta ti ala, na lo lingbi ti hinga bibe nga na bingo bê ti zo.” (aHébreu 4:12, NW) Biani, ababâ na mama alingbi ti sala ye mingi ahon gi ti tene na amolenge ti ala ti kiri ti tï pepe na yâ ye ti sioni. Ala lingbi ti tara ti sala si kusala ti savango tele na yâ lo ato nda ti tambela, na ti sala si a ngbâ lakue ti gue na li ni.
14. Kozo kapa teti mbeni pendere so aglisa lege ti kiri ti lë songo na Jéhovah ayeke so wa, na tongana nyen ababâ na mama alingbi ti mu maboko na molenge ni ti hon kapa so?
14 Mbeni pendere so aglisa lege ayeke na bezoin ti kiri ti lë songo ti lo na Jéhovah. Kozo kapa so a lingbi lo leke ayeke ti ‘gbian bê ti lo na ti gbian lege ti lo.’ (Kusala 3:19; Esaïe 55:6, 7) Na mungo maboko na pendere ni so ayeke na ndo ti ala ti gbian bê ti lo, a lingbi ababâ na mama asala kue ti tene ‘bê ti ala anze pepe, me na tâ be-ti-molenge ala wa’ molenge ni so ayeke ndulu ti mä tene pepe. (2 Timothée 2:24-26) A lingbi ala “zingo na” lo na lege so Bible afa. Tene ti Grec so a sû pekoni na “zingo na” alingbi nga ti tene “mungo afä so apusu zo ti yeda na mbeni ye.” (Apocalypse 3:19; Jean 16:8) Tongaso, ti zingo na zo andu nga ti mu afä so alingbi na ni ti ga na molenge ti yeda so lege ti lo ayeke sioni. A lingbi ti ba so salango tongaso ayeke senge ye pepe. Na ndo so lege ti sala ni ayeke dä, ababâ na mama alingbi ti tara ti ndu bê ti lo, na salango kusala na ye kue so Mbeti ti Nzapa ayeda na ni ti ga na lo ti ba so ye so lo sala ayeke sioni. A lingbi ala tara ti mu maboko na lo ti ba nene ti ‘ke sioye, na ti ndoye nzoye.’ (Amos 5:15) Li ti lo alingbi peut-être ‘ti ga dä mbilimbili na lo sigigi na yâ son ti Diable.’
15. Kusala wa sambela ayeke sala ti kiri ti leke songo ti mbeni zo so aglisa lege na Jéhovah?
15 Sambela ayeke kota ye mingi teti mbeni zo ti kiri ti leke songo ti lo na Jéhovah. Biani, a lingbi zo oko pepe ‘asambela’ teti kota siokpari so a ba polele mbeni zo so abungbi kozoni na kongregation ti aChrétien ayeke sala na gbiango bê oko pepe. (1 Jean 5:16, 17; Jérémie 7:16-20; aHébreu 10:26, 27) Ye oko, ababâ na mama alingbi ti hunda na Jéhovah ti mu na ala ndara ti hon ndo ti ye so asi. (Jacques 1:5) Tongana mbeni pendere so a bi lo na gigi ti bungbi afa so lo gbian bê ti lo awe, me lo ngbâ “na mbito na gbele Nzapa,” ababâ na mama alingbi ti sambela ti tene tongana Nzapa aba mbeni nda ti tene ti mu pardon na glisango lege ti molenge ni, zia si Lo sala ye so bê ti Lo aye. (1 Jean 3:21) A lingbi mango asambela so amu maboko na pendere ni ti ba Jéhovah tongana Nzapa ti be-nzoni.b—Exode 34:6, 7; Jacques 5:16.
16. Tongana nyen e lingbi ti mu maboko na azo ti sewa ti ambeni molenge so a bi ala na gigi ti bungbi?
16 Tongana a bi na gigi ti bungbi mbeni pendere so awara batême, a yeke ku na mbage ti azo ti kongregation ti ‘tambela na zo so mbeni pepe.’ (1 aCorinthien 5:11; 2 Jean 10, 11) Salango tongaso, na nda ni, alingbi ti mu maboko na lo si “li ti lo aga dä” na si lo kiri na yâ kando ti Nzapa so abata zo. (Luc 15:17, NW) Ye oko, atä lo kiri na yâ bungbi wala pepe, azo ti kongregation alingbi ti mu wango ti kpengba sewa ti pendere so a bi lo na gigi. E kue e lingbi ti gi alege ti sala ‘be-nzoni na popo ti e’ nga ti “duti na be-ti-ndoye” na mbage ti ala.—1 Pierre 3:8, 9.
Tongana Nyen Ambeni Zo Alingbi ti Mu Maboko
17. Ye nyen a lingbi azo ti kongregation abata na li tongana ala yeke tara ti mu maboko na mbeni molenge so aglisa lege?
17 Ka ti mbeni pendere so a bi lo pepe na gigi ti kongregation ti aChrétien, me so awoko na lege ti mabe? Bazengele Paul asû na mbeti: “Tongana membre oko ahu pono, amembre kue ahu pono legeoko na lo.” (1 aCorinthien 12:26) Ambeni zo nde alingbi ti bi bê mingi na mara ti pendere tongaso. Tâ tene, a hunda ti sala hange kete, teti so mbeni pendere so ayeke na kobela na lege ti yingo alingbi ti sala ngangu so ayeke sioni na ndo ambeni pendere nde. (aGalate 5:7-9) Na yâ ti mbeni kongregation, ambeni kangba, so ayeke na nzoni bibe na so aye la ni ti mu maboko na ambeni pendere so awoko na lege ti yingo, atisa ala na abungbingo tele ti tene ala he ambeni bia so azo ahinga mingi. Atä so apendere aduti ndulu ti sala mara ti ye tongaso, nga ti wara ngia dä, na nda ni, ngangu so ala sala na ndo mba asala si ala zia ti bungbi na kongregation. (1 aCorinthien 15:33; Jude 22, 23) Ye so alingbi ti mu maboko ti sava molenge so ayeke na kobela ayeke, pepe abungbingo tele ti sala ngia so fango lege ti yingo ayeke dä pepe, me a yeke bungbingo tele so amu maboko na lo ti lë kota nzala teti aye ti yingo.c
18. Tongana nyen e lingbi ti mu tapande ti babâ ti parabole ti Jésus so molenge ti lo aglisa lege?
18 Tongana mbeni pendere so azia bungbi akiri na Da ti Royaume wala ague na mbeni kota bungbi, gbu li kete na ndo tene so ayeke peut-être na bê ti lo. A lingbi e fa pepe bibe ti yambango zo, so babâ ti molenge so aglisa lege ti parabole ti Jésus afa ni? (Luc 15:18-20, 25-32) Mbeni pendere so azia ti bungbi na kongregation ti aChrétien na so, na pekoni, aga na mbeni kota bungbi ti district atene: “Mbi bi bê so zo oko pepe ayeke bala mbeni zo tongana mbi, me aita-koli na aita-wali aga ndulu na mbi na ayamba mbi. Ye so andu bê ti mbi ngangu mingi.” Lo to nda ti manda Bible mbeni, na lo wara batême na pekoni.
Zia Lege ni Lâ oko Pepe
19, 20. Ngbanga ti nyen a lingbi e bata nzoni bango ndo na mbage ti mbeni molenge so aglisa lege?
19 Ti mu maboko na mbeni molenge so aglisa lege ti tene “li ti lo aga dä” ahunda be-nze-pepe na a lingbi ti duti kpale teti ababâ na mama nga na ambeni zo nde. Me zia lege ni lâ oko pepe. “Jéhovah asala ye pepe yeke yeke na ndo tene ti zendo ti lo, tongana ti so azo aba salango ye yeke yeke, me lo sala ye na be-nze-pepe na i teti lo ye si a futi mbeni zo oko pepe me lo ye azo kue aga ti gbian bê ti ala.” (2 Pierre 3:9, NW) E yeke na beku na lege ti Mbeti ti Nzapa so Jéhovah aye si azo agbian bê ti ala na aduti na fini. Ti tene ni biani, lo mu li ni na lekengo ye ti tene azo awara lege ti kiri ti leke songo na lo. (2 aCorinthien 5:18, 19) Be-nze-pepe ti Lo azi lege na azo kutu mingi ti tene li ti ala aga dä.—Esaïe 2:2, 3.
20 Tongaso, a lingbi ababâ na mama asala kusala pepe na akode kue so aluti na ndo Mbeti ti Nzapa ti mu maboko na molenge ti ala so aglisa lege ti tene li ti lo aga dä? Na mungo tapande ti Jéhovah, duti na be-nze-pepe tongana mo yeke leke akapa ti mu maboko na molenge ti mo ti kiri na Jéhovah. Bata ngangu akpengba-ndia ti Bible, na tara ti sala ye alingbi na alengo ti Jéhovah so ayeke ndoye, mbilimbili na ndara, na ngoi so mo yeke sambela lo nga ti wara mungo maboko ti lo. Legeoko tongana ti so amolenge ti kpengba-li mingi ayeda na tisango ndo ti ndoye ti Jéhovah ti kiri, molenge ti mo ti koli wala ti wali so aglisa lege alingbi ti kiri na yâ kundu ti Nzapa so ayeke bata zo nzoni.—Luc 15:6, 7.
[Akete Tene na Gbe Ni]
a Ti wara ambeni wango nde na ndo ni, so a yeke fa tongana nyen ti fa ye na amolenge nzoni, ba Tour ti Ba Ndo ti lango 1 ti nze ti juillet, ngu 1999, alembeti 23-27.
b Fade a yeke tene pepe na gbele azo na ngoi ti abungbi ti kongregation mara ti sambela tongaso teti mbeni molenge so abi lo na gigi ti bungbi, teti so ambeni zo nde alingbi peut-être pepe ti hinga tene kue na ndo zo ni so abi lo na gigi ti bungbi.—Ba La Tour de Garde ti 15 janvier 1980, lembeti 31.
c Ti wara ambilimbili wango na ndo tene so, ba Réveillez-vous! ti 22 octobre 1972, alembeti 13-16; 22 septembre 1996, alembeti 21-23.
Mo Dabe Mo na Ni?
• Tongana apendere azia kongregation, ye nyen alingbi peut-être ti duti na gunda ti kpale ni?
• Tongana nyen a lingbi ti mu maboko na apendere ti lë songo ala mveni na Jéhovah?
• Ngbanga ti nyen a hunda na ababâ na mama ti duti na be-nze-pepe me nga ti luti ngangu na yâ mungo maboko na mbeni molenge so aglisa lege?
• Tongana nyen ala so ayeke na yâ ti kongregation alingbi ti mu maboko na mbeni pendere so aglisa lege ti kiri?
[Foto na lembeti 15]
Sambela so alondo na bê ti ababâ na mama alingbi ti mu maboko na amolenge ti ala ti ba kpengba songo so ayeke na popo ti ala na Jéhovah
[Foto na lembeti 15]
Dikongo Mbeti ti Nzapa ayeke kota ye mingi ti lë songo so akpengba na Jéhovah
[Foto na lembeti 17]
Yamba nzoni mbeni molenge so aglisa lege tongana ‘li ti lo aga dä’
[Foto na lembeti 18]
Leke anzoni kapa ti mu maboko na molenge ti mo ti kiri na Jéhovah