Ndia ti Lor: Mbeni Fango Ye so Amu Ndo Kue
“Tongaso ye kue so i ye azo asala na i, i sala na ala tongaso nga.”—Matthieu 7:12.
JÉSUS CHRIST, na yâ Fango ye ti lo na ndo ti Hoto so iri ni awu mingi, asala atene so a ninga ndulu na angu saki use. Na yâ asiècle mingi so aga na pekoni, a sû na a sala gbâ ti atene na ndo ti kete tene so. Na tapande, azo amu gonda na ni mingi tongana “ye so ayeke tâ gunda ti Mbeti ti Nzapa,” “mbeni ndulu tene na ndo kungba ti Chrétien na mbage ti zo so ayeke ndulu na lo,” nga “mbeni kpengba-ndia so ayeke na gunda ti salango ye.” Teti so lo ga mbeni ye so a hinga ni mingi, a sala tene ti lo fani mingi tongana Ndia ti Lor.
Ye oko, a yeke pepe gi akodoro so atene ala yeke ti lege ti vorongo ti Chrétien si ayeda na Ndia ti Lor. Judaïsme, Bouddhisme, na senda-ndara ti aGrec kue afa na alege nde nde tâ kpengba-ndia so na ndo salango ye. Me mbilimbili azo ti Extrême-Orient ahinga nzoni mingi tene ti Confucius, mbeni koli so azo ti Tö ayekia lo mingi na aba lo tongana kota wandara nga na wafango ye. Na yâ ti Entretiens, ota mbage ti Abuku Osio ti Confucius, e wara bibe so dä fani ota. Na yâ kiringo tene na ahundango tene ti awamandango ye, Confucius atene fani use: “Ye so i ye pepe azo asala na i, i sala na ala pepe.” Na mbeni ngoi nde, tongana wamandango ye ti lo Zigong atene na baba “Ye so mbi ye pepe azo asala na mbi, mbi ye nga pepe ti sala na ala,” wafango ye ni amu mbeni kiringo tene so apusu zo ti gbu li: “Tâ tene, me ade mo lingbi pepe ti sala ye so.”
Na dikongo atene so, mbeni zo alingbi ti ba so tene ti Confucius ague nde mingi na ye so Jésus atene na pekoni, a hunda zo ti londo ti sala ye pepe. Kota kangbi so zo aba hio ayeke so: Ndia ti Lor so Jésus amu ahunda zo ti londo ti sala nzoni kusala teti azo. Na tapande, ye nyen asi tongana azo asala ye alingbi na tene ti Jésus so ayeke ti londo ti sala nzoni, ti bi bê na ti mu li ni ti mu maboko na azo, na ti duti na fini na lege ti ndia so lâ na lâ? Mo ba so ye so ayeke sala si sese ti laso aga mbeni ndo ti nzoni ahon? Biani.
Atä a sala tene ti ndia ni na lege so ayeke ti londo ti sala nzoye, wala pepe, wala na mbeni lege nde, kota ye ni ayeke so azo so aduti na angoi nga na ando nde nde na so maraduti ti ala ayeke nde nde azia bê ti ala mingi na ndo bibe so ayeke na yâ Ndia ti Lor. Ye so afa polele so tene ti Jésus na yâ Fango ye ti lo na ndo ti Hoto ayeke mbeni fango ye so amu ndo kue so andu fini ti azo na ndo kue nga na ngoi kue.
Hunda tele ti mo: ‘Fade mbi ye si azo ane mbi, azia kangbi pepe na popo ti mbi na ambeni zo, na asala ye na mbi na lege ni? Fade mbi ye ti duti na yâ mbeni sese so sioni bibe na ndo tene ti mara, kengo-ndia, na bira ayeke duti dä pepe? Fade mbi ye ti duti na yâ mbeni sewa so azo ni kue afa bingo bê na atene ti bê nga na nzoni duti ti ambeni?’ Biani, zo wa alingbi ti ke aye tongaso? Ye ti vundu ni ayeke so gi azo oko oko si awara adutingo so. Ti azo mingi, ala lingbi même ti duti na beku pepe ti wara mara ti aye tongaso.
A Buba Iri ti Ndia ti Lor
Na yâ mbaï kue, a yeke wara atapande ti salango sioni na azo so na yâ ni a doro droit ti azo na ngangu. Aye so andu kango azo ti Afrika na ngba, akando ti kuâ ti aNazi, kusala so a gbu amolenge na ngangu ti sala, nga na kota gingo ti futi ambeni mara kue na ando nde nde. Molongo ti aye ti sioni so alingbi ti yo mingi ahon.
Laso, azo na ndo sese ti e so asala kusala mingi na afini masini nga na senda-kode ayeke na bê ti kion. Azo mingi pepe abi bê na amba ti ala tongana tene ni andu ye ti ala mveni wala ye so ala ba ni tongana a-droit ti ala. (2 Timothée 3:1-5) Ngbanga ti nyen azo mingi mingi aga azo ti kion, azo ti sioni, azo so aba mawa ti zo pepe na so abi bê pepe na amba ti ala? A yeke pepe ngbanga ti so na lê ti azo Ndia ti Lor, atä so a ngbâ ti hinga ni mingi, alingbi mbeni pepe na ye so asi, mbeni ngbele ndia ti salango ye? Vundu ni ayeke so a wara bango ndo so même na popo ti azo mingi so atene ala mä na bê na Nzapa. Nga na bango tongana nyen aye ayeke tambela, azo ayeke bi ande bê gi mingi ahon na ndo ye ti ala mveni.
Tongaso, akota hundango tene so a lingbi a ba ni ayeke: Dutingo na fini na lege ti Ndia ti Lor ahunda nyen? Mbeni zo ayeke dä so angbâ ti duti na fini na lege ni? Na fade mbeni ngoi ayeke duti ande dä so azo kue ayeke duti na fini na lege ti Ndia ti Lor? Ti wara atâ kiringo tene na ahundango tene so, e hunda na mo ti diko article so aga na peko.
[Foto na lembeti 3]
Confucius nga na ambeni zo afa na ambeni lege nde bibe ti Ndia ti Lor