Matanga ti Kobe ti Seigneur: A yeke sala ni tongana nyen?
NA MUNGO anzene nzene tënë na ndo matanga ti Kobe ti Seigneur, bazengele Paul so ayeke Chrétien asû na mbeti: “Seigneur afa na mbi ye so mbi fa na i. Na bï so ala kä Lo, Seigneur Jésus akamata mapa, na tongana Lo mû merci awe, Lo fâ yâ ni, na Lo tene: So ayeke [“fä ti”, NW ] tele ti Mbi, so ayeke teti i. I sala so ti dabe i na Mbi. Tongaso, tongana ala te kobe awe, Lo kamata kopo nga, Lo tene: Kopo so ayeke fini mbele na lege ti mênë ti Mbi; lakue tongana i nyon kopo so, i nyon ti dabe i na Mbi. Teti lakue tongana i te mapa so, na i nyon kopo so, i fa kui ti Seigneur na gigi juska Lo ga.”—1 aCorinthien 11:23-26.
Tongana ti so Paul atene, Jésus azia lani na sese matanga ti Kobe ti Seigneur “na bï so [Judas Iscariote a]kä Lo” na amokonzi-nzapa ti lege ti vorongo ti aJuif so apusu azo ti Rome ti fâ Christ na ndo keke ti pasi. A sala matanga ni na bï ti jeudi lango 31 ti nze ti mars, ngu 33. Jésus akui na ndo keke ti pasi na vendredi na peko ti midi, lango 1 ti nze ti avril. Teti so na yâ kalendrier ti aJuif alango ato nda ni na lakui ti mbeni lango ti si na lakui ti pekoni, matanga ti Kobe ti Seigneur nga kui ti Jésus Christ asi na yâ oko lango, so ti tene, lango 14 ti nze ti Nisan, ngu 33.
A lingbi azo ti tengo mapa na ti nyongo vin ni ‘asala lani ye so’ ti dabe ti ala na Jésus (1 aCorinthien 11:24). A hiri nga matanga ti Kobe ti Seigneur Matanga ti Dango Bê na kui ti Christ.
Ngbanga ti nyen ti dabe na kui ti Jésus?
Kiringo tënë ni andu ye so kuâ ti Jésus ague oko na ni. Jésus akui lani tongana oko kpengba zo so amû mbage ti kota yanga-ti-komande ti Jéhovah. Na lege so, lo fa na gigi so Satan ayeke mbeni wamvene teti so lo klame azo na tenengo so ala ayeke sala na Nzapa gi na bibe ti kion (Job 2:1-5; aProverbe 27:11). Na lege ti kuâ ti lo tongana mbeni zo ti mbilimbili-kue, Jésus ‘amû nga fini ti lo tongana sandaga ti kota ngele teti azo mingi.’ (Matthieu 20:28). Na ngoi so Adam asala siokpari na tele ti Nzapa, lo girisa fini ti lo ti zo ti mbilimbili-kue nga na beku ti dutingo na fini ti lakue lakue so alingbi ti ga na lege ti mango yanga ti Nzapa. Ye oko, “Nzapa andoye sese [ti azo] so tongaso, Lo mû Molenge ti Lo ngengele oko, si zo so amä na bê na Lo alingbi kui pëpe, me lo yeke na fini ti lakue lakue.” (Jean 3:16). Biani, “futa ti siokpari ayeke kui; me matabisi ti Nzapa ayeke fini ti lakue lakue na yâ Christ Jésus Seigneur ti e.”—aRomain 6:23.
Tongaso, kamba ayeke na popo ti kui ti Jésus Christ nga na akota fä ti ndoye use so ahon atanga ni kue: kota ndoye so Jéhovah afa na mbage ti azo na mungo Molenge ti lo ti kui teti ala, nga ndoye ti gbanzingo ye na tele so Jésus afa na mbage ti azo na mungo, na bê ti lo mveni, fini ti lo ti zo teti ala. Matanga ti Dango Bê na kui ti Jésus ayeke fa na gigi kota ti afä ti ndoye use so. Teti so a fa ndoye so na mbage ti e, a yeke nzoni pëpe ti fa bê ti kiri singila ti e ndali ni? Mbeni lege ti sala ni ayeke ti duti dä na ngoi ti matanga ti Kobe ti Seigneur.
Nda ti mapa na vin
Na ngoi so lo yeke zia na sese Kobe ti Seigneur, Jésus asala lani kusala na mapa nga na mbeni kopo ti bengba vin tongana afä. Jésus amû mapa, na “tongana Lo mû merci awe, Lo fâ yâ ni, na Lo tene: [Mapa] so ayeke [“fä ti”, NW ] tele ti Mbi, so ayeke teti i.” (1 aCorinthien 11:24). A lingbi a fâ yâ ti mapa ni ti tene a kangbi ni na a te ni, teti so a yeke mbeni kuru mapa so a sala ni na farini nga na ngu, na mama ni ayeke dä pëpe. Na yâ Bible, mama-ti-mapa ayeke fä ti siokpari (Matthieu 16:11, 12; 1 aCorinthien 5:6, 7). Jésus ayeke lani na siokpari pëpe. Tongaso, tele ti lo ti zo so ayeke mbilimbili-kue asala kua tongana mbeni sandaga ti kota ngele so alingbi teti azo (1 Jean 2:1, 2). A yeke tâ na lege ni si mapa so a sala kua na ni ti duti fä ti mitele ti Christ so siokpari ayeke dä pëpe ayeke na mama ni pëpe!
Jésus amû nga merci na ndo kopo ti bengba vin so a zia mbeni ye oko na yâ ni pëpe, na lo tene: “Kopo so ayeke fini mbele na lege ti mênë ti Mbi.” (1 aCorinthien 11:25). Bengba vin so ayeke na yâ kopo ni ayeke fä ti mênë ti Jésus. Legeoko tongana mênë ti akoli-bagara na ti angasa amû ngangu na mbele ti Ndia so ayeke na popo ti Nzapa na mara ti Israël na ngu 1513 kozoni na ngoi ti e, mênë ti Jésus so asa na yâ kui amû nga ngangu na fini mbele ni.
Zo wa ayeke mû mbage na ni?
Ti hinga mbilimbili azo so ayeke na droit ti te mapa na ti nyon vin ti Mémorial, a yeke nzoni e gbu nda ti ye so fini mbele ni aye ti tene, nga azo wa si ayeke na yâ ni. Bible atene: “L’Eternel atene, Lâ ni ayeke ga so fade Mbi te fini mbele na azo ti da ti Israël, na azo ti da ti Juda nga. . . . Fade Mbi zia ndia ti Mbi na yâ bibe ti ala, na Mbi sala ndia ni tongana mbeti na ndo bê ti ala, na fade Mbi yeke Nzapa ti ala, na ala yeke azo ti Mbi. . . . Fade Mbi pardone sioye ti ala, na Mbi dabe Mbi na siokpari ti ala mbeni pëpe.”—Jérémie 31:31-34.
Fini mbele ni azi lege ti wara mbeni songo so ayeke nde na Jéhovah Nzapa. Na lege ti mbele so, mbeni bungbi ti azo ayeke ga azo ti lo na lo yeke ga Nzapa ti ala. A sû ndia ti Jéhovah na yâ ala, na yâ bê ti ala, na même ala so ayeke nde na bungbi ti aJuif so afâ ganza alingbi ti ga ti lï na yâ fini songo ti mbele na Nzapa (aRomain 2:29). Luc, wasungo Bible asala tënë ti ye so Nzapa aleke ti ‘bi lê ti Lo na ndo aGentil ti kamata azo na popo ti ala teti iri ti Lo.’ (Kusala 15:14). A lingbi na 1 Pierre 2:10, giriri ala “yeke [mbeni] mara pëpe, me fadeso [ala] yeke azo ti Nzapa”. Mbeti ti Nzapa asala tënë ti ala tongana “Israël ti Nzapa”, so ti tene Israël ti yingo (aGalate 6:16; 2 aCorinthien 1:21). Tongaso, fini mbele ni ayeke mbeni mbele so ayeke na popo ti Jéhovah Nzapa nga na Israël ti yingo.
Na ndangba bï ti lo na adisciple ti lo, Jésus mveni ate nga mbeni mbele nde na ala. Lo tene na ala: “Mbi te mbele na i, gi tongana ti so Babâ ti mbi ate mbele na mbi, teti mbeni royaume.” (Luc 22:29, NW ). A yeke mbele ti Royaume. Wungo ti azo so azia ala na yâ mbele ti Royaume ni ayeke 144 000. Ala yeke mbilimbili-kue pëpe. Na peko ti so a zingo ala na popo ti akuâ ti gue na yayu, ala yeke komande legeoko na Christ tongana agbia na aprêtre (Apocalypse 5:9, 10; 14:1-4). Tongaso, ala so ayeke na yâ fini mbele na Jéhovah Nzapa ayeke nga na yâ mbele ti Royaume na Jésus Christ. A yeke gi ala si ayeke na droit ti te mapa na ti nyon vin na ngoi ti matanga ti Kobe ti Seigneur.
Tongana nyen azo so alingbi ti te mapa na ti nyon vin na ngoi ti matanga ti Mémorial ahinga biani so ala yeke na mbeni songo so ayeke nde na Nzapa, na ala yeke afon Christ na yâ ye ti héritier? Paul atene: “Yingo [vulu] mveni asala tënë ti témoin na yingo ti e [ bibe ti e], Lo tene e yeke amolenge ti Nzapa. Na tongana e yeke amolenge, e yeke ahéritier, ahéritier ti Nzapa, na afon Christ na yâ ye ti héritier; tongana e hu pono legeoko na Lo, tongaso fade A mû gloire na e legeoko na Lo nga.”—aRomain 8:16, 17.
Na lege ti yingo vulu ti lo wala ngangu ti lo ti sala na kusala, Nzapa asa yingo na ndo afon Christ na yâ ye ti héritier. Ye so asala si ala hinga biani so ala yeke ahéritier ti Royaume. Lo yeke zia na yâ aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala beku ti gue na yayu. Ala yeke bâ aye kue so Bible atene na ndo fini na yayu tongana ye so andu ala mveni. Ala yeke ndulu ti zia aye kue ti sese so, so abâ nga fini na ndo sese nga dutingo na songo na azo. A-Chrétien so a sa yingo na ndo ti ala ahinga so fini na yâ Paradis na ndo sese ayeke duti ande pendere mingi; ye oko, beku so ayeke ti ala pëpe (Luc 23:43). Ala yeke na beku ti gue na yayu so alingbi ti gbian pëpe na tongaso, ala yeke na droit ti te mapa na ti nyon vin ti Mémorial. Ala yeke na beku so, pëpe na lege ti abango ndo ti wataka ti alege ti vorongo, me ngbanga ti so a yeke yingo ti Nzapa si afa lege na ala.
Ka tongana mbeni zo ahinga biani pëpe so lo yeke na yâ fini mbele nga na mbele ti Royaume? Ye ni ayeke tongana nyen tongana yingo vulu ti Nzapa atene nga na lo oko pëpe so lo yeke mbeni fon Christ na yâ ye ti héritier? Tongana a yeke tongaso, a yeke duti ande ye ti sioni teti lo ti te mapa na ti nyon vin ti Mémorial. Tâ tënë, a yeke nzere ande pëpe na Nzapa tongana mbeni zo atene so a hiri ni nga kue ti duti mbeni gbia na prêtre na yayu, atâa so lo hinga biani so lo wara hiringo ndo tongaso pëpe.—aRomain 9:16; Apocalypse 22:5.
A lingbi a sala ni fani oke?
A lingbi a sala Matanga ti Dango Bê na kui ti Jésus yenga oko oko wala peut-être lango oko oko? Biani, Christ azia lani na sese matanga ti Kobe ti Seigneur, na a fâ lo senge senge na Lâ ti Pâque. A sala lani matanga ti Pâque fani oko na yâ ti ngu oko na lango 14 ti nze ti Nisan, na a dabe ti amolenge ti Israël na zingo ala na ngbâa na Egypte. A yeke sala lani matanga ti Pâque gi lege oko na yâ ngu oko, so ti tene na lango 14 ti Nisan (Exode 12:6, 14; Lévitique 23:5). Tongaso, a lingbi a sala matanga ti kui ti “Christ, Pâque ti e,” gi fani oko na yâ ngu oko, pëpe yenga oko oko wala lâ oko oko (1 aCorinthien 5:7). Na salango matanga ti Kobe ti Seigneur, aChrétien ayeke mû gi peko ti oko lege so Jésus asala na ni lani na ngoi so lo zia na sese matanga ni.
Tongaso, Paul aye ti tene nyen tongana lo tene “lakue tongana i te mapa so, na i nyon kopo so, i fa kui ti Seigneur na gigi juska Lo ga”? (1 aCorinthien 11:26). Na yâ versê so, Paul asala kua na mbeni tënë so nda ni aye ti tene “na ngoi kue so” wala “lakue”. Tongaso, lo tene lani so na ngoi kue so aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala ayeke te mapa na anyon vin ni, ala yeke fa tënë ti mabe ti ala na yâ sandaga ti kota ngele ti Jésus.
A lingbi aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala asala matanga ti kui ti Christ “juska Lo ga.” Salango matanga so angbâ ti gue juska na gango ti Jésus ti kamata na yayu adisciple ti lo so a sa yingo na ndo ti ala, na lege ti mbeni londongo ti akuâ ti duti na fini ti yingo na ngoi ti “singo” ti lo (1 aThessalonicien 4:14-17). Ye so ague oko na atënë ti Christ na abazengele 11 so angbâ be-ta-zo na lo: “Tongana Mbi gue na Mbi leke ndo na i, fade Mbi kiri na fade Mbi kamata i ti duti na tele ti Mbi, si na ndo so Mbi yeke dä, i lingbi duti kâ nga.”—Jean 14:3.
A ye ti tene nyen teti mo?
A hunda ti te mapa na ti nyon vin ti Mémorial ti wara aye ti nzoni na lege ti sandaga ti Jésus nga ti wara fini ti lakue lakue na ndo sese? Oko pëpe. Mbeni ye oko pëpe na yâ Bible afa so na peko ti so ala yeke londo ande na popo ti akuâ ti kiri na ndo lê sese, awakua ti Nzapa so akpe mbito ti lo tongana Noé, Abraham, Sara, Isaac, Rebecca, Joseph, Moïse na David ayeke te ande mapa na ayeke nyon vin ni. Ye oko, a lingbi ala, nga na ambeni zo kue so ayeke na nzara ti duti na fini so nda ni ayeke dä pëpe na ndo sese, afa mabe na Nzapa, na Christ nga na sandaga ti kota ngele ti Jésus so Jéhovah amû (Jean 3:36; 14:1). Ti wara fini ti lakue lakue, a lingbi mo nga mo fa mara ti mabe tongaso. Guengo ti mo na Matanga ti Dango Bê na kui ti Christ so ayeke sala ngu oko oko ayeke dabe ti mo ande na kota sandaga so, na a lingbi ti kono bê ti kiri singila ti mo ndali ni.
Bazengele Jean agboto lê na ndo nene ti sandaga ti Jésus tongana lo tene: “Mbi sala ye so na mbeti na i [amba ti lo so a sa yingo na ndo ti ala], si i sala siokpari pëpe. Na tongana mbeni zo asala siokpari, e yeke na Avocat na tele ti Babâ, Jésus Christ, Zo Ti Mbilimbili. Na Lo yeke sacrifice-ti-futa teti siokpari ti e, me gi ti e pëpe, me ti azo kue nga.” (1 Jean 2:1, 2). A-Chrétien so a sa yingo na ndo ti ala alingbi ti tene so sandaga ti kota ngele ti Jésus akanga ndo ti asiokpari ti ala. Ye oko, lo yeke nga mbeni sandaga teti asiokpari ti azo ti sese kue, na mungo lege na ala so amä yanga ti wara fini ti lakue lakue!
Mo yeke duti ande dä na lango 4 ti nze ti avril, ngu 2004 ti sala Matanga ti Dango Bê na kui ti Jésus? A-Témoin ti Jéhovah ti sese mobimba ayeke sala ande matanga so na yâ ando ti salango bungbi ti ala. Tongana mo yeke gue kâ, mo yeke wara ande ye ti nzoni na lege ti mango mbeni kpengba diskur na ndo Bible. Fade a yeke dabe ti mo na kota ye so Jéhovah Nzapa na Jésus Christ asala awe ndali ti e. Mo yeke wara ande ye ti nzoni na lege ti yingo na bungbingo na ala so ayeke na kota yekiango ndo na mbage ti Nzapa na Christ, nga na mbage ti sandaga ti kota ngele ti Jésus. A lingbi peut-être ti duti ngoi ti kono nzara ti ga oko ti azo so awara nzobe ti Nzapa so ayeke gue na zo na fini ti lakue lakue. Zia si ye oko akanga lege na mo pëpe. A yeke nzoni mo ga na matanga so amû wâ na bê, matanga so ayekia na anzere na bê ti Babâ ti e ti yayu, Jéhovah Nzapa.
[Foto na lembeti 5]
Kamba ayeke na popo ti kui ti Jésus Christ nga na akota fä ti ndoye use so ahon atanga ni kue
[Foto na lembeti 6]
Mapa so mama ni ayeke dä pëpe na vin ni ayeke biani fä ti mitele ti Jésus so siokpari ayeke dä pëpe na mênë ti lo so lo tuku