Tënë ti Jéhovah ayeke na fini
Akota tënë ti buku ti Exode
BUKU ti Exode ayeke mbeni tâ tondo biani so afa tënë ti zingo azo so a gbu ala ti ‘sala kusala ngangu’ tongana angbâa (Exode 1:13). A yeke nga mbeni tondo so afa na dongo bê tongana nyen mbeni mara abâ gigi. Na popo ti ambeni pendere tënë ti yâ ni, a yeke wara tënë na ndo aye ti kpene wala miracle so adö bê mingi, akpengba ndia so a zia na sese ti fa lege na mara ni nga lekengo tabernacle. Aye so mbilimbili ayeke akota tënë so a wara na yâ buku ti Exode na yâ Bible.
Exode ayeke mbeni buku so prophète Moïse so ayeke Hébreu si asû ni. Buku ni afa ye so asi lani na yâ fini ti azo ti Israël ti londo na kuâ ti Joseph na ngu 1657 kozoni na ngoi ti e juska na hunzingo ti lekengo tabernacle na ngu 1512 kozoni na ngoi ti e, ye so kue teti angu 145. Ye oko, tondo ni ayeke gi ti fa tënë ti mbaï senge pëpe. A yeke mbeni mbage ti tënë ti Nzapa wala tokua ti lo na azo. Tongaso, buku ni ayeke “na fini, na a yeke na ngangu ti sala ye”. (aHébreu 4:12). Tongana e bâ atënë so a fa na nduzu ge, a yeke polele so Exode andu e biani.
“NZAPA AMÄ BIMANGO TI ALA”
Wungo ti ahale ti Jacob so ayeke lani na Egypte ague na li ni hio mingi a sala si Pharaon amû yanga ti tene a sala ala na ngbâa. Pharaon amû même yanga ti tene a fâ amolenge-koli kue ti Israël so ayeke dü ala. Mbeni bébé ti nze ota awara lege ti sö fini na yâ ye so: a yeke Moïse, so molenge-wali ti Pharaon abata lo tongana molenge ti lo. Atâa so Moïse akono na yâ da ti gbia, tongana lo wara ngu 40, lo mû mbage ti azo ti mara ti lo, na lo fâ mbeni zo ti Egypte (Kusala 7:23, 24). Tongana lo bâ so a lingbi lo kpe, lo gue na Madian. Na ndo so kâ, lo mû wali na lo sala kusala ti berger. Na yâ ti mbeni keke so a mû wâ me so na lege ti kpene ayeke gbi pëpe, Jéhovah amû yanga na Moïse ti kiri na Egypte na ti sigigi na azo ti Israël na gbe ti ngbâa. A hiri ita ti lo ti koli Aaron ti sala tënë na place ti lo.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
3:1—Jéthro ayeke lani mara ti prêtre wa? Ândö, a yeke na mbeni babâ ti sewa ti sala kusala tongana mbeni prêtre teti sewa ti lo. Na bango ni, Jéthro ayeke lani mbeni babâ so ayeke mokonzi ti mbeni kete mara ti Madian. Teti so azo ti Madian ayeke ahale ti Abraham na lege ti Ketura, peut-être ala hinga tënë lani na ndo vorongo Jéhovah.—Genèse 25:1, 2.
4:11—Na lege wa Jéhovah ‘asala zo wabuburu, wambongi wala waziba’? Biani, a si awe na mbeni lâ ti tene Jéhovah asala si mbeni zo aga waziba na wabuburu; ye oko a yeke lo pëpe si ayeke na gunda ti akobela oko oko kue so anze zo (Genèse 19:11; Luc 1:20-22, 62-64). Aye so kue ayeke aye ti peko ti siokpari so azo awara tongana ye ti héritier (Job 14:4; aRomain 5:12). Me teti so a yeke Nzapa si azia lege na mara ti aye tongaso ti duti dä, lo lingbi ti tene so ni si ni ‘sala’ wabuburu, wambongi na waziba.
4:16—Na lege wa Moïse aduti “tongana Nzapa” teti Aaron? Moïse ayeke sala tënë lani na iri ti Nzapa. Tongaso, Moïse aga “tongana Nzapa” teti Aaron, na Aaron ayeke sala tënë lani na place ti Moïse.
Aye ti manda teti e:
1:7, 14. Jéhovah amû maboko lani na azo ti lo tongana a sala pasi na ala na Egypte. Legeoko nga, lo yeke mû maboko na aTémoin ti lo ti ngoi ti laso, même na yâ aye ti ngangu so a yeke sala na ala.
1:17-21. Jéhovah ayeke dabe na e “ti sala nzoni” na e.—Néhémie 13:31.
3:7-10. Jéhovah ayeke bâ gi na lê pëpe bimango ti azo ti lo, me lo yeke sala ye.
3:14. Ye oko alingbi ti kanga lege na Jéhovah pëpe ti sala aye kue so lo leke ti sala. Ni la, e lingbi ti duti na beku so fade lo yeke sala si aye so e yeke ku na so Bible asala tënë ni ayeke ga ande tâ tënë.
4:10, 13. Moïse abâ tele ti lo lani so lo lingbi oko pëpe ti sala tënë nzoni, a sala si même tongana Nzapa adë bê ti lo so fade ni yeke duti na lo, lo toto na Nzapa ti tokua mbeni zo nde ti sala tënë na Pharaon. Ye oko, Jéhovah asala kusala na Moïse na Lo mû na lo ndara nga na ngangu so a hunda ni ti sala kusala ti lo. Ni la, a hon ti luti mingi gi na ndo awokongo ti e, a yeke nzoni e zia bê ti e kue na Jéhovah na e sala na be-biani tokua ti e ti fa nzo tënë na ti fa ye.—Matthieu 24:14; 28:19, 20.
AKOTA YE TI KPENE AMÛ LEGE TI ZI AZO NA NGBÂA
Moïse na Aaron ague na gbele Pharaon, na ala hunda na lo ti zi lege na amolenge ti Israël ti gue ti sala mbeni matanga teti Jéhovah na yando. Gbia ti Egypte asala kpengba-li ti ke. Tongaso, Jéhovah asala kusala na Moïse ti ga na akota ye ti kpene wala akä na peko ti tele na ndo Egypte. A yeke gi na peko ti kä bale-oko ni si Pharaon ayeda ti zia azo ti Israël si ala gue. Ye oko, kete na pekoni, lo na aturugu ti lo atomba peko ti azo ti Israël na loro. Me Jéhovah azi mbeni lege na yâ Ngu Bengba teti azo ti Israël ti hon dä, na lo sö ala. Me azo ti Egypte so ayeke tomba peko ti ala akui na yâ ngu ni tongana Ngu Bengba ni akiri na place ti lo.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
6:3—Na lege wa Abraham, Isaac na Jacob ahinga lani Nzapa pëpe na lege ti iri ti lo? Ababâ ti sewa so a fa iri ti ala ge asala kusala lani na iri ti Nzapa, na Jéhovah amû azendo na ala. Ye oko, ala hinga wala ala bâ pëpe na yâ fini ti ala tongana nyen Jéhovah asala lani si azendo so aga tâ tënë.—Genèse 12:1, 2; 15:7, 13-16; 26:24; 28:10-15.
7:1—Na lege wa Moïse aga tongana “Nzapa teti Pharaon”? Nzapa amû lani na Moïse ngangu nga na komandema na ndo Pharaon. Tongaso, mbeni ye ti sala si lo duti na mbito ti gbia so ayeke dä pëpe.
7:22—Aprêtre ti Egypte agbian lani ngu si a ga mênë; me ala wara nzoni ngu ni so na ndo wa? Peut-être a yeke angu so lani ala mû na yâ Ngu ti Nil kozoni si a gbian Nil ti ga mênë. Nga, peut-être a yeke angu ti yâ ti adungu so a zi ni na yâ asese ti potopoto so ayeke na tele ti Ngu ti Nil na so aga mênë pëpe, si ala mû ni.—Exode 7:24.
8:26, 27—Ngbanga ti nyen Moïse atene so asandaga ti azo ti Israël ayeke duti “sioni mingi na lê ti azo ti Egypte”? A yeke voro lani na Egypte mara ti anyama nde nde. Tongaso, tënë ti asandaga ni ayeke mbeni ye so amû ngangu na salango ye ti Moïse ti hunda fani mingi nga na alege kue ti tene a zia Israël ague asala sandaga na Jéhovah.
12:29—Azo wa si a diko lani ala tongana akozo molenge? Akozo molenge so ayeke lani gi akoli (Nombre 3:40-51). Pharaon, so lo mveni ayeke nga kozo molenge, awara kuâ pëpe. Lo yeke lani babâ ti mbeni sewa awe, na kä bale-oko ni afâ pëpe ababâ ti sewa me akozo molenge ti yâ ti sewa ni.
12:40—Azo ti Israël asala lani ngu oke na sese ti Egypte? Angu 430 so a sala tënë ni na yâ versê so ge abungbi angu so amolenge ti Israël asala “na yâ sese ti Egypte nga na ti Canaan.” Na yâ Bible ti Septante, versê ni atene: “Ngu kue so azo ti Israël aduti na sese ti Egypte nga na sese ti Canaan ayeke ngu ngbangbo osio na ndo ni bale-ota.” A fa nga tënë ni tongaso na yâ abuku oku ti Moïse (Genèse ti si na Deutéronome) so a sû pekoni giriri na yanga ti Samaritain. (Bâ kete tënë na gbe ni na ndo versê so na yâ Traduction du monde nouveau — avec notes et références.) Abraham ayeke lani na ngu 75 tongana lo fâ Ngu ti Euphrate na ngu 1943 kozoni na ngoi ti e, na guengo ti lo na Canaan (Genèse 12:4). Ti londo na ngu ni so juska ti si na ngu so Jacob so ayeke lani na ngu 130 alï na Egypte, a yeke ngu 215 si ahon (Genèse 21:5; 25:26; 47:9). So aye ti tene so na pekoni, azo ti Israël asala nga ngu 215 na sese ti Egypte.
15:8—A tene so angu ti Ngu Bengba “akpengba” lani; so ti tene so ala ga biani glaçon? Tënë ti Hébreu so a sû pekoni na tënë “akpengba” aye ti fa tënë ti ye so agbu tele wala so abungbi tele ti lo si a kiri aga kete. Na Job 10:10, a sala kusala na tënë so ti fa tënë ti dulait so agbu tele si a ga fromage. Tongaso, tongana a tene so lani angu ti Ngu Bengba akpengba, a ye tâ gi ti tene pëpe so angu ni aga glaçon. Tongana fade “pupu ti ngangu [so alondo na] tö”, na so Exode 14:21 asala tënë ni, adê lani mingi ti sala si angu ni aga glaçon, ka fade a yeke sala tënë ni. Me teti so a bâ mbeni tâ ye tongaso pëpe so ayeke gbu angu ni, ala kpa mo bâ mo tene ala kpengba.
Aye ti manda teti e:
7:14–12:30. Akä bale-oko ni aga lani gi tongaso pëpe. A yeke aye so a fa gango ni kozo awe, na ala si tâ na mbilimbili ngoi ni tongana ti so a fa. Aye ti kpene so afa tâ na ngangu mingi so Wasalango ye ayeke na ngangu na ndo ngu, lumière ti lâ, akete nyama so ahulu, anyama ti sese nga na ndo azo! Akä ni afa nga so Nzapa alingbi ti soro ti ga na kpale gi na ndo awato ti lo me na oko ngoi ni, lo yeke bata ala so avoro lo.
11:2; 12:36. Jéhovah ahiri deba nzoni na ndo azo ti lo. Ti bâ ni nzoni, lo yeke leke si azo ti Israël awara na ngoi ni so futa ti peko ti ngangu kua so ala sala na Egypte. Ala lï giriri na sese ni, pëpe tongana angbâa so a gbu ala na peko ti bira, me tongana azo so ayeke na liberté.
14:30. E yeke tâ na beku so fade Jéhovah ayeke zi awavorongo lo na ngoi ti “kota ye ti vundu” so ayeke ndulu ti si.—Matthieu 24:20-22; Apocalypse 7:9, 14.
JÉHOVAH ALEKE MBENI MARA SO LO MVENI LO DUTI KOTA GBIA NI
Na yâ nze ota ni so a zi ala na Egypte, azo ti Israël ase kando na gbe ti Hoto ti Sinaï. Na ndo so, a mû na ala aKomandema Bale-oko nga na ambeni ndia nde; ala lï na yâ mbeni mbele na Jéhovah, na ala ga mbeni mara so Nzapa si aga Kota Gbia ni. Moïse asala lango 40 na ndo hoto ni; lo wara atënë so andu tâ lege ti vorongo Nzapa nga na lekengo tabernacle ti Jéhovah, so ayeke duti ande mbeni temple so alingbi ti yô ni yongo. Ye oko, na ngoi so a yeke mû na lo atënë so, azo ti Israël aleke mbeni molenge ti bagara na lor, na ala yeke voro ni. Tongana lo yeke zu na li ti hoto ni ti ga, Moïse abâ ye so. Ngonzo agbu tâ lo ngangu a sala si lo bi na sese atablette use ti tênë so Nzapa amû na lo, na yâ ni afâ. Na pekoni so a mû sengo ndo a lingbi na ni na awakengo ndia ni, Moïse akiri ama na ndo hoto ni, na lo wara ambeni tablette ni nde. Tongana Moïse akiri, a to nda ti lekengo tabernacle ni. Na hunzingo ti kozo ngu ti azo ti Israël tongana azo ti mara so a zi ala na ngbâa, a hunzi na a yä na nduzu pendere tente so nga na aye ti yâ ni kue. Na pekoni, Jéhovah asala si yâ ti tente ni asi na gloire ti lo.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
20:5—Na lege wa Jéhovah ayeke ga na “sioye ti ababâ” na ndo awagame ti ala so ayeke ga ande? Tongana zo ti Israël oko oko aga kota awe, a yeke fâ ngbanga ti lo alingbi na salango ye nga na bango ndo ti lo mveni. Me tongana mara ti Israël ni atï na yâ vorongo yanda, lo yeke bâ pasi ti peko ti salango ye ti lo so juska na awagame so ayeke ga na pekoni. Même azo ti Israël so aduti be-ta-zo ayeke bâ pasi ngbanga ni teti so salango ye kirikiri ti mara ni na ndo tënë ti vorongo asala si a duti ngangu na ala ti bata be-biani ti ala.
23:19; 34:26—Nda ti komandema so a hunda ti tö pëpe mbeni molenge ti nyama na yâ dulait ti mama ti lo aye ti tene nyen? A tene so lani ti tö mbeni molenge ti nyama (molenge ti mbeni ngasa wala mbeni nyama nde) na yâ dulait ti mama ti lo ayeke mbeni salango ye ti apaïen ti zi lege na ngu-nzapa ti pika. Na ndo ni, teti so dulait ti mama ni ayeke ti bata molenge ni, ti tö molenge ni na yâ dulait ni ayeke duti tâ mbeni ye ti sioni mingi. A zia lani ndia so ti mû lege na azo ti Nzapa ti bâ so a lingbi ala bâ mawa ti azo wala ti anyama.
23:20-23—Ange so a sala tënë ti lo ge ayeke lani zo wa? Nga na lege wa si iri ti Jéhovah “ayeke na Lo”? A lingbi ti tene so ange ni ayeke Jésus na ngoi so lani lo de na yayu. A sala lani kusala na lo ti fa lege na azo ti Israël tongana ala yeke gue na Sese ti Zendo (1 aCorinthien 10:1-4). Iri ti Jéhovah “ayeke na Lo” na lege so Jésus ayeke lo so mbilimbili amû mbage teti iri ti Babâ ti lo, na so a sala si iri ni aga nzoni-kue.
32:1-8, 25-35—Ngbanga ti nyen a se lani Aaron pëpe teti so lo sala molenge-bagara ti lor? Na yâ bê ti lo, Aaron ayeke lani pëpe teti vorongo yanda. Na pekoni, a bâ so lo tï na peko ti aita ti lo aLévite ti mû mbage ti Nzapa na ti ke salango ye ti ala so asala kpengba-li na Moïse. Tongana a fâ azo ti sioni ni awe, Moïse adabe ti azo ni so ala sala kota siokpari mingi, ti fa so Jéhovah asala nzobe gi na Aaron oko pëpe me nga na ambeni zo nde.
33:11, 20—Na lege wa Nzapa asala tënë na Moïse “lê na lê”? Tënë so aye ti fa lisoro na popo ti azo use so ayeke atâ ndeko biani. Moïse asala tënë lani na ange so aga na iri ti Jéhovah, na Jéhovah azia tënë na yanga ti lo ti fa ni na Moïse. Me Moïse abâ lani Jéhovah na lê ti lo pëpe, teti ‘zo so abâ lê ti Nzapa alingbi ngbâ na fini pëpe.’ Biani, Jéhovah asala tënë lo mveni tongaso pëpe na Moïse. A-Galate 3:19 atene so “a leke [wala a mû] Ndia na lege ti a-ange na tïtî wa-sala-songo”.
Aye ti manda teti e:
15:25; 16:12. Jéhovah ayeke bata nzoni azo ti lo.
18:21. A lingbi akoli so a soro ala ti yô kungba na yâ kongregation ti aChrétien aduti nga akoli so alingbi, so akpe mbito ti Nzapa, akoli so a lingbi zia bê na ala na so ayeke gi ye teti ala mveni pëpe.
20:1–23:33. Jéhovah ayeke Kota Zo ti lungo Ndia. Tongana azo ti Israël ayeke bata lani andia ti Lo, ala yeke mû lege na azo ni ti voro Nzapa na mbeni lege so atambela nzoni nga so aga na ngia na ala. Jéhovah ayeke na mbeni bungbi so laso lo fa lege na ni. Tongana e sala kusala maboko na maboko na bungbi so, e yeke wara ngia nga na nzoni dutingo.
Buku ni andu e biani
Ye wa buku ti Exode afa na ndo Jéhovah? A fa lo tongana Zo so ayeke mû ye na lege ti ndoye, Zo ti zingo azo na so a yeke wara mara ti Lo use pëpe, nga Lo so ayeke sala si azendo ti Lo aga tâ tënë. Lo yeke Nzapa so aleke azo ti lo si lo ga Kota Gbia ti ala.
Na ngoi so mo yeke diko Bible yenga na yenga ndali ti Ekole ti Kusala ti aChrétien, kite ayeke pëpe so aye so mo manda na yâ Exode ayeke ndu ande bê ti mo ngangu. Bango atënë so ayeke na gbe ti “Kiringo tënë na atënë na ndo Bible” ayeke mû ande maboko na mo ti gbu nda ti ambeni versê ti Bible so akpengba. Atënë na gbe ti “Aye ti manda teti e” ayeke fa na mo tongana nyen ti wara nzoni na lege ti dikongo Bible ti yenga ni.
[Foto na lembeti 24, 25]
Jéhovah amû yanga na Moïse so ayeke na tâ be-ti-molenge ti zi azo ti Israël na ngbâa
[Foto na lembeti 25]
Akä bale-oko afa lani so Wasalango ye ayeke na ngangu na ndo ngu, lumière ti lâ, akete nyama so ahulu, anyama ti sese nga na ndo azo
[Foto na lembeti 26, 27]
Na lege ti Moïse, Jéhovah aleke azo ti Israël na mbeni mara so lo yeke Kota Gbia ti ala