Tënë ti Jéhovah ayeke na fini
Akota tënë ti buku ti aJuge
JÉHOVAH ayeke sala ye tongana nyen na ngoi so azo ti lo aturne peko na lo na ala to nda ti voro anzapa ti wataka? Ye wa ayeke si tongana ala ke yanga ti lo fani mingi na ala hunda maboko na mbage ti lo gi na ngoi so ala yeke na yâ ti vundu? Même na pekoni Jéhovah ayeke leke mbeni lege ti tene ala sigigi na yâ ni? Buku ti aJuge akiri tënë na ahundango tënë so nga na ambeni so ayeke kota mingi. A yeke lani prophète Samuel si asû buku ti aJuge ndulu na ngu 1100 kozoni na ngoi ti e. A fa tënë ti aye so asi na so amû ndulu na ngu 330, a londo na kui ti Josué ti si na ngoi so a zia kozo gbia ti Israël na mbata ti komande.
Tongana mbage ti tënë ti Nzapa so ayeke na ngangu, buku ti aJuge ayeke na mbeni kota ngele na lê ti e (aHébreu 4:12). Pendere tondo so a sû ni na yâ buku so amû lege na e ti bâ ye nzoni na yâ asalango ye ti Nzapa. Aye so e yeke manda na yâ ni ayeke kpengba mabe ti e nga ayeke mû maboko na e ti gbu fini so ayeke “tâ fini biani”, fini ti lakue lakue na yâ fini sese so Nzapa amû zendo ni (1 Timothée 6:12, 19; 2 Pierre 3:13). Akusala ti salut so Jéhovah asala ni na mbage ti azo ti lo amû na e mbeni fä ti mbeni kota pasa ti songo kuâ so Molenge ti lo Jésus Christ ayeke ga na ni ande.
NGBANGA TI NYEN A HUNDA TI WARA AJUGE?
Na peko ti so agbia ti sese ti Canaan atï na gbe ti fango lege ti Josué, akete mara ti Israël oko oko awara ye ti héritier ti ala na ala gue ti mû sese ni. Ye oko, azo ti Israël afuti azo ti Canaan ni kue pëpe. Teti so ala mû kodoro ni kue pëpe ye so aga tâ mbeni gbanda teti Israël.
Amolenge so a dü ala na peko ti kuâ ti Josué “ahinga L’Eternel pëpe, wala kusala so Lo sala teti Israël.” (aJuge 2:10). Nga, azo ti mara ni asala mariage na awali ti Canaan na ala sala na anzapa ti ala. Ni la Jéhovah azia azo ti Israël na maboko ti awato ti ala. Ye oko, na ngoi so salango ngangu ni aga sioni mingi, amolenge ti Israël atoto na tâ Nzapa ti mû maboko na ala. A yeke na yâ ti ngoi so atënë ti vorongo, ti nzoni duti ti azo nga na ti aye ti poroso so amû ndo mingi, si tondo ti ajuge so Jéhovah ayä ala na nduzu ti sö azo ti lo na maboko ti awato ti ala abâ gigi.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
1:2, 4—Ngbanga ti nyen a soro Juda ti duti kozo kete mara so ayeke wara sese so a mû na lo? Ti bâ ni nzoni, matabisi so ayeke ti kete mara ti Ruben kozo molenge ti Jacob. Me na yâ ti prophétie ti lo so lo tene ni na ngoi so lo yeke na ndo tange ti kuâ, Jacob atene lani kozoni so Ruben ayeke hon amba ti lo pëpe ndali ti so lo buba ndo ti lo ti kozo molenge ni awe. Fade a yeke kangbi kirikiri yâ ti kete mara ti Siméon na ti Lévi ndali ti so ala sala ye lani na ngangu (Genèse 49:3-5, 7). Tongaso, zo so alingbi ti wara matabisi ni na peko ti ala ayeke Juda, osio molenge ti Jacob. Kete mara ti Siméon so ague oko na Juda awara akete mbage ti sese so a kangbi kirikiri na yâ ti kodoro ti Juda kue.a—Josué 19:9.
1:6, 7—Ngbanga ti nyen a fâ kota li ti maboko na kota li ti gere ti agbia so a kinda ala awe? A bâ so mbeni zo so kota li ti maboko wala kota li ti gere ti lo ayeke dä pëpe alingbi ti sala kua ti turugu pëpe. Tongana kota li ti maboko ti lo ayeke pëpe, tongana nyen si mbeni turugu alingbi ti gbu épée wala likongo? Na tongana kota li ti gere ti mbeni zo ayeke pëpe, lo yeke luti na nduzu nzoni pëpe.
Aye ti manda teti e:
2:10-12. A lingbi e duti na mbeni mbeti-kapa ti mandango Bible lakue tongaso si ‘e girisa pëpe aye kue ti nzoni so Jéhovah asala’. (Psaume 103:2). A lingbi ababâ na mama ayôro tâ tënë ti Mbeti ti Nzapa na yâ bê ti amolenge ti ala.—Deutéronome 6:6-9.
2:14, 21, 22. Jéhovah azia lege na ye ti sioni ti si na azo ti lo so ake yanga ti mû lege na lo ti se ala, ti leke ala nzoni ahon ti kozo nga ti pusu ala ti kiri na mbage ti lo.
JÉHOVAH AYÄ AJUGE
Pendere tondo ti ye so ajuge asala ato nda ni na Othniel so asala si ngu miombe so amolenge ti Israël asala tongana ngbâa na gbe ti gbia ti Mésopotamie ahunzi. Na salango kusala na mbito pëpe na mbeni kode Juge Ehud afâ Eglon, gbia ti azo ti Moab so ayeke na mafuta mingi. Na salango kusala na mbeni keke ti fango lege na abagara kpengba Samgar, gi lo oko, afâ aPhilistin 600. Na lege ti tënë ti kpengbango zo so alondo na Débora, so ayeke prophète-wali, nga na mungo maboko ti Jéhovah, Barak na aturugu ti lo 1 000 so ayeke na aye ti bira mingi pëpe azia loro na gere ti angangu turugu ti Sisera. Jéhovah ayä Gédéon na Lo mû na lo nga na aturugu ti lo 300 songo benda na ndo ti azo ti Madian.
Na lege ti Jephté, Jéhovah azi azo ti Israël na maboko ti azo ti Ammon. Thola, Jaïr, Ibtsan, Elon na Abdon ayeke nga na popo ti akoli 12 so ayeke ajuge na Israël. Ngoi ti aJuge ni ahunzi lani na ndo ti Samson, lo so asala bira na aPhilistin.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
4:8—Ngbanga ti nyen Barak ahunda mingi na prophète-wali Débora ti gue legeoko na lo na ndo ti tiringo bira? Barak abâ ti lo so lo lingbi pëpe ti gue gi lo oko ti sala bira na aturugu ti Sisera. Guengo legeoko na prophète-wali ni ayeke mû lege na lo nga na azo ti lo ti hinga biani so ala yeke na fango lege ti Nzapa, na ye so ayeke mû na ala beku. Ni la, so Barak ahunda mingi na Débora ti gue legeoko na lo a yeke pëpe mbeni fä ti wokongo me ti mbeni kpengba mabe.
5:20—Na lege wa atongoro ti yayu atiri ndali ti Barak? Bible atene pëpe so wala a yeke a-ange si amû maboko na yâ ti bira so, wala a yeke akota tênë so alondo na nduzu si atï na so awandara ti Sisera afa nda ni tongana ye ti sioni, wala peut-être atënë ti bango yâ ti atongoro so a sala ni teti Sisera ayeke wataka. Ye oko, kite ayeke dä pëpe so a yeke lani fä ti mbeni lege so Nzapa asala kusala na ni ti mû maboko na Barak na aturugu ti lo.
7:1-3; 8:10—Ngbanga ti nyen Jéhovah atene so azo ti Gédéon 32 000 ayeke lani mingi ahon awato ti ala so ayeke 135 000? A yeke ndali ti so a yeke Jéhovah si ayeke mû lani songo benda na Gédéon nga na azo ti lo. Nzapa aye lani ti tene ala bi bê ti ala pëpe so ala kinda azo ti Madian na ngangu ti ala mveni.
11:30, 31—Tongana lo yeke deba yanga ti lo lani, Jephté ayeke bi bê ti lo na mungo mbeni zo tongana sandaga? A yeke lani bibe ti Jephté pëpe, teti so Ndia atene: “A lingbi zo oko ayeke na popo ti i pëpe, so asala si molenge ti lo ti koli wala molenge ti lo ti wali ahon na yâ wâ.” (Deutéronome 18:10). Ye oko, Jephté ahinga so a yeke mbeni zo me mbeni nyama pëpe. Azo ti Israël ayeke bata peut-être pëpe na da ti ala anyama so a lingbi ti mû ni teti sandaga. Nga, sandaga ti mbeni nyama alingbi lani ti duti kota ye mingi pëpe. Jephté ahinga lani so zo so ayeke sigigi na yâ da ti lo ti tingbi na lo na lege alingbi peut-être ti duti molenge ti lo ti wali. A yeke ye so si lo yeke mû ni tongana mbeni “offrande so a-zo-na-wa”, so ti tene so zo ni ayeke mû tele ti lo kue na kusala so ague oko na akua so a yeke sala na tabernacle.
Aye ti manda teti e:
3:10. Ti wara nzoni na tombango peko ti aye ti yingo aluti na ndo ndara ti zo ti mitele pëpe, me na ndo ti yingo ti Jéhovah.—Psaume 127:1.
3:21. Ehud asala kusala nzoni mingi na épée ti lo na nga lo yeke na mbito pëpe. A lingbi e wara kode na salango kusala “na épée ti Yingo, so ayeke Tënë ti Nzapa.” So ti tene a lingbi e sala kusala na Mbeti ti Nzapa na mbito pëpe na yâ kusala ti e ti fango tënë.—aEphésien 6:17; 2 Timothée 2:15.
6:11-15; 8:1-3, 22, 23. E manda akpengba ye ota na lege ti tâ be-ti-molenge ti Gédéon: (1) Tongana a mû na e mbeni matabisi ti kusala, a lingbi e gbu li ti e na ndo kungba so ayeke ga na pekoni ahon ti bâ gi kota matabisi wala yango-iri so alingbi ti gue oko na ni. (2) Tongana e yeke sala ye na azo so ayeke ndulu ti papa, fango na gigi tâ be-ti-molenge ayeke tâ lege ti ndara. (3) Tâ be-ti-molenge ayeke bata e si e bi bê mingi pëpe na kota ndo.
6:17-22, 36-40. A lingbi e nga kue e sala ye na donzi na e “mä na bê pëpe na atënë oko oko kue so a sû na gbe ti yingo.” Nde na so, e yeke na bezoin ti “tara atënë so a sû na gbe ti yingo ti bâ wala ala londo na Nzapa”. (1 Jean 4:1, NW ). Ti hinga biani so awango so lo leke ti mû ni aluti nzoni na ndo Tënë ti Nzapa, na ndara mbeni fini ancien ayeke hunda wango na ala so aninga na yâ ti kusala ni.
6:25-27. Gédéon asala lani ye na ndara tongaso si lo so bê ti awato ti lo senge senge pëpe. Tongana e yeke fa nzo tënë, e lingbi ti sala ye na hange si lege so e yeke sala na tënë aso bê ti ambeni zo senge senge pëpe.
7:6. Na ndo salango na Jéhovah e lingbi ti duti na donzi nga ti sala ye na hange legeoko tongana aturugu 300 ti Gédéon.
9:8-15. So tâ ye ti buba ti sala ye na fandara nga ti duti na nzara teti kota ndo wala ngangu ti komande!
11:35-37. Nzoni tapande ti Jephté ayeke biani ye ti mungo maboko na molenge ti lo ti wali ti maï mbeni kpengba mabe nga na bibe ti gbanzi ye na tele. Laso, ababâ na mama alingbi ti zia mbeni mara ti tapande tongaso na amolenge ti ala.
11:40. Ti gonda mbeni zo so ayeke fa na gigi bibe ti mungo tele kue na kusala ti Jéhovah, ayeke kpengba lo.
13:8. Na fango ye na amolenge ti ala, a lingbi ababâ na mama asambela Jéhovah ti wara fango lege ti lo na ti mû pekoni.—2 Timothée 3:16.
14:16, 17; 16:16. Ti sala ngangu na ndo mbeni zo na lege ti toto wala ti demango tele alingbi ti buba mbeni songo.—aProverbe 19:13; 21:19.
AMBENI SIOKPARI NA ISRAËL
A yeke wara na yâ ndangba mbage ti buku ti aJuge akota tondo use. Kozo tondo ni ayeke ti mbeni koli so iri ti lo ayeke Mica so ayä na nduzu na yâ da ti lo mbeni yanda, na lo mû mbeni Lévite ti sala kusala tongana prêtre ti lo. Na peko ti futingo kodoro ti Laïs wala Lésem azo ti kete mara ti Dan aleke gbata ti ala mveni so ala zia iri ni Dan. Na salango kusala na yanda ti Mica nga na prêtre ti lo, ala sigigi na mbeni lege ti vorongo na Dan. A bâ so a mû kodoro ti Laïs kozoni na kuâ ti Josué.—Josué 19:47.
Use tondo ni abâ gigi kete na peko ti kuâ ti Josué. Gbâ ti akoli ti kete mara ti Benjamin ti gbata ti Guibéa ake ndia na salango ye ti pitan, na ye so asala si a futi akoli kue na popo ti kete mara ti Benjamin, gi akoli 600 si asö kuâ. Ye oko, a yeke ndali ti mbeni nzoni lekengo ye si a mû lege na ala ti mû ambeni wali. A si na ngoi ti komandema ti David wungo ti awalombe ti ala ayeke ndulu na 60 000.—1 Chronique 7:6-11.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
17:6; 21:25—Tongana “azo oko oko kue asala ye so ayeke mbilimbili na lê ti ala mveni”, ye so aga na ye ti kirikiri? A yeke lakue tongaso pëpe, teti Jéhovah aleke lani aye mingi ti fa lege na azo ti lo. Lo mû na ala Ndia nga na bungbi ti aprêtre ti fa ye na ala alingbi na lege ti lo. Na lege ti Urim na Thummim, kota prêtre ni alingbi ti hunda Jéhovah na ndo ti ambeni kota tënë (Exode 28:30). Agbata oko oko kue ayeke lani na ambeni koli biazo so alingbi ti mû na ala anzoni wango. Tongana mbeni zo ti Israël asala kusala na aye so Nzapa aleke ni, lo yeke wara mbeni nzoni wafango lege na yingo-ti-hinga ti lo. Salango ye ti lo so “ayeke mbilimbili na lê ti [lo] mveni” tongana ti so a fa ni ge ayeke ga na ye ti nzoni. Na mbage, tongana mbeni zo asala ye alingbi na Ndia ni pëpe na lo mû desizion ti lo mveni so andu tambela nga vorongo, ye ti sioni si ayeke ga na pekoni.
20:17-48—Ngbanga ti nyen Jéhovah azia lani lege na azo ti Benjamin ti kinda fani use ambeni kete mara ni, atâa so a yeke ala fade si alingbi na sengo ndo? Na ziango lege na akete mara ni so angbâ be-ta-zo ti tï kozoni na gbe ti kete mara ti Benjamin, Jéhovah agi lani ti bâ nzoni wala ala leke biani na bê ti ala ti zi sioni na Israël.
Aye ti manda teti e:
19:14, 15. So azo ti kodoro ti Guibéa aye pëpe ti yamba agene ayeke mbeni ye so afa na gigi so ala tï awe na lege ti tambela ti ala. A wa aChrétien ti “bata [wala ti yamba] agene nzoni.”—aRomain 12:13.
Songo kuâ so ayeke na gbele e
Tâ na yâ ngoi kete, Royaume ti Nzapa so ayeke na maboko ti Jésus Christ ayeke futi ande sioni sese so, na ayeke mû na azo ti mbilimbili nga na ala so alingbi kue mbeni kota pasa ti sö kuâ (aProverbe 2:21, 22; Daniel 2:44). Fade ‘awato ti Jéhovah kue akui tongaso, me ala so andoye Lo, ala ga tongana lâ, so atambela na ngangu ti lo.’ (aJuge 5:31). Zia e fa so e yeke na popo ti azo so andoye Jéhovah na salango ye alingbi na ye so e manda ni na yâ buku ti aJuge.
Kpengba tâ tënë so a fa ni lege mingi na yâ tondo ti aJuge ayeke so: Mango yanga ti Jéhovah aga na gbâ ti adeba nzoni, na kengo yanga ti lo ayeke ga na aye ti vundu (Deutéronome 11:26-28). A yeke biani kota ye mingi so ‘bê ti e ayeda’ na ye so bê ti Nzapa aye so a zi nda ni na e awe.—aRomain 6:17; 1 Jean 2:17.
[Kete tënë na gbe ni]
a A mû pëpe na kete mara ti Lévi mbeni ye ti héritier na yâ Sese ti Zendo ni, gi akodoro 48 so a kangbi kirikiri na yâ ti Israël kue.
[Carte na lembeti 25]
(Ti bâ ni mbilimbili, bâ buku ni)
“L’Eternel ayä ajuge so asö ala na tïtî azo so agbu ye ti ala.”—aJuge 2:16.
AJUGE
1. Othniel (Mara ti Manassé)
2. Ehud (Mara ti Juda)
3. Samgar (Mara ti Juda)
4. Barak (Mara ti Nephtali)
5. Gédéon (Mara ti Issacar)
6. Thola (Mara ti Manassé)
7. Jaïr (Mara ti Manassé)
8. Jephté (Mara ti Gad)
9. Ibtsan (Mara ti Aser)
10. Elon (Mara ti Zabulon)
11. Abdon (Mara ti Ephraïm)
12. Samson (Mara ti Juda)
DAN
MANASSÉ
NEPHTALI
ASER
ZABULON
ISSACAR
MANASSÉ
GAD
EPHRAÏM
DAN
BENJAMIN
REUBEN
JUDA
[Foto na lembeti 26]
Ye wa mo manda na ndo Barak so ahunda mingi na Débora ti gue legeoko na lo na ndo ti tiringo bira?