Atënë so azo ahunda
Gi atableau use ti tênë si ayeke lani na yâ Arche ti Mbele? wala ambeni ye nde nga ayeke dä.
Na ngoi ti matanga ti zingo yanga ti temple ti Salomon na ngu 1026 kozo ti Christ, “mbeni ye ayeke na yâ Arche pëpe, gi tableau use so Moïse azia dä na Hoto ti Horeb, ndo so L’Eternel ate mbele na amolenge ti Israël, tongana ala sigigi na Egypte.” (2 Chronique 5:10). Ye oko, ye ni ayeke gi lani tongaso lakue pëpe.
“Na kozo lâ ti nze ota ni na peko ti lâ ni so amolenge ti Israël asigigi na Egypte,” ala si na yando ti Sinaï (Exode 19:1, 2). Na pekoni, Moïse ama na ndo ti Hoto ti Sinaï na a mû na lo atableau use ti Ndia. Lo fa peko ti ye ni tongaso: “Na mbi zu na hoto so, mbi zia tableau so na yâ Arche so mbi sara awe, na ala ngbâ kâ legeoko tongana L’Eternel akomande mbi.” (Deutéronome 10:5). So ayeke lani mbeni arche so Jéhovah atene na Moïse ti leke ni teti mbeni kete ngoi, gi ti tene a zia atableau ti Ndia na yâ ni (Deutéronome 10:1). Me tâ lo Arche ti Mbele ni, a yeke nduru na hunzingo ti ngu 1513 si a leke ni ti sara na kua.
Ngoi kete na peko ti sigingo ti ala na Egypte, azo ti Israël ato nda ti dema lani tere ti ala ndali ti kobe. Tongaso, Jéhovah amû na ala manne (Exode 12:17, 18; 16:1-5). Na ngoi ni so, Moïse atene na Aaron: “Mo kamata ta oko na mo zia manne na yâ ni alingbi na omer oko, na mo zia na gbele L’Eternel ti bata teti awagame ti i kue.” Mbaï ni atene: “Aaron azia ta ni na gbele Témoin [mbeni ndo so abata akpengba mbeti dä], legeoko tongana L’Eternel akomande Moïse.” (Exode 16:33, 34). Kite ayeke dä pëpe so Aaron azia lani manne na yâ ti mbeni ta na ngoi ni so. Ye oko, a yeke na pekoni so Moïse aleke Arche ni na lo zia atableau ti tênë ni dä awe si a londo ti zia nga manne ni na yâ Arche ni.
Tongana ti so a fa kozo awe, a leke lani Arche ti Mbele na hunzingo ti ngu 1513 kozo ti Christ. A ninga na pekoni awe si a ga ti zia keke ti Aaron na yâ Arche so; a yeke na peko ti so Koré na ambeni zo ake yanga lani. Bazengele Paul asara tënë ti “Arche ti Mbele” so na yâ ni a yeke wara “ta ti lor so manne ayeke dä, na keke ti Aaron so ambumba, na tableau ti tênë ti mbele”.—aHébreu 9:4.
Manne ni ayeke lani kobe so Nzapa amû na azo ti Israël na yâ ti ngu 40 so ala sara na yando. Me ti si na lâ ni so ala to nda ti “te kobe ti sese” ti zendo, a mû na ala manne mbeni pëpe (Josué 5:11, 12). A zia lani keke ti Aaron na yâ Arche ti Mbele tongana mbeni fä wala gbotongo mê ndali ti amolenge ti Israël so asara kpengba-li. So aye ti fa so keke ni angbâ lani na gbele Témoin ni na ngoi kue so mara ni asara na yando. Tongaso, peut-être a yeke na lege ni ti tene so kete na peko ti so azo ti Israël alï lani na Sese ti Zendo nga kozo na matanga ti zingo yanga ti temple ti Salomon, a zi keke ti Aaron na ta so manne ayeke dä na yâ Arche ti Mbele ni.