Tënë ti Jéhovah ayeke na fini
Akota tënë ti mbeti ti Esther
MBENI koli aleke ti futi aJuif kue, na lo bâ so pialo ni alingbi ti tï na ngu pëpe. Na mbeni lango so lo leke kozo awe, a lingbi a futi ande aJuif kue ti kodoro-togbia ni, ti londo na Inde juska na Ethiopie. Ye oko, mbeni kota ye ahon lê ti lo. Nzapa ti yayu alingbi ti zi azo ti lo so lo soro ala na yâ ye ti ngangu kue. A sara tënë ti zingo ala ni na yâ Bible na mbeti ti Esther.
A yeke mbeni kangba-koli Juif so iri ti lo ayeke Mardochée si asû mbeti ti Esther; mbeti ni afa peko ti aye so asi na yâ angu 18 na gbe ti gbia ti aPerse Assuérus, wala Xerxès I. Kpengba mbaï so afa tongana nyen Jéhovah asö azo ti lo na yâ sioni pialo ti awato ti ala, atâa so ala kangbi kirikiri na yâ mbeni kota kodoro-togbia. Laso, hingango ye so akpengba biani mabe ti azo ti Jéhovah, ala so asara kusala ti nzoni-kue na lo na yâ akodoro 235. Na ndo ni, azo so mbeti ti Esther asara tënë ti ala azia tapande ti tene e mû pekoni, na ti ambeni a yeke ti tene e kpe ni. Biani, “Tënë ti Nzapa ayeke na fini, na a yeke na ngangu ti sara ye”.—aHébreu 4:12.
GBIA-WALI NI ALONDO TI SARA YE
Na ngu ota ni ti lengo gbia ti Gbia Assuérus (ngu 493 kozo ti Christ), lo sara mbeni pumba. Gbia-wali Vasthi, so a hinga lo na pendere ti lo, azia kota ngonzo na bê ti gbia ni si lo zi lo na ndo ti lo. A soro mbeni wali masia so ayeke Juif ti kodoro ni ti mû place ti lo. Iri ti lo ayeke Hadassa. Mardochée, so ayeke molenge ti ita ti babâ ti lo, awa lo ti fa pëpe so lo yeke Juif, na ti mû iri ti Esther, na yanga ti Perse.
Na pekoni, a iri na kusala ti kozo gbenyon-gbia mbeni koli ti fandara so iri ti lo ayeke Haman. Ngonzo agbu Haman mingi na tere ti Mardochée, teti lo ‘zuku na lo pëpe, na lo kpe mbeto ti lo pëpe’, tongaso lo zia na sese pialo ti futi aJuif kue ti Kodoro-togbia ti Perse (Esther 3:2). Haman asara tënë na Assuérus si lo yeda na lo, na gbia amû na lo lege ti sigigi na mbeni mbela ti tene futingo so aduti dä. Mardochée ‘ayü bongo ti mua, lo zia mbi-wa na tere ti lo’ (Esther 4:1). A lingbi Esther alondo ti sara ye. Lo iri gbia na kozo gbenyon-gbia ti lo na pumba so lo leke na da ti lo. Tongana na ngia ala ga, Esther agbu gere ti ala ti kiri ti ga na ndade ni. Bê ti Haman ayeke na ngia. Ye oko, bê ti lo ayeke na ngonzo na tere ti Mardochée so ake ti gonda lo. Haman aleke ye ti tene lo fâ Mardochée kozoni si lo gue na pumba ti ndade ni.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
1:3-5—Pumba ni aninga lango 180? Versê ni atene pëpe so pumba ni aninga tongaso, me a tene so gbia ni afa na akota zo ti kodoro ni mosoro na pendere ti royaume ti lo teti lango 180. Peut-être gbia ni amû ngoi ti alango mingi so ti fa na fandara gloire ti royaume ti lo ti pika bê ti akota zo ti kodoro ni si ala yeda na ngangu ti lo ti sara apialo ti lo. Tongaso, versê 3 na 5 ni alingbi ti sara tënë ti lango 7 so matanga ni aduti dä na hunzingo ti alango 180 ti bungbingo tere so.
1:8—Na lege wa “nyongo vin ni ayeke na lege ti ndia, zo oko alingbi forcé mbeni zo pëpe”? Na ngoi ni so, Gbia Assuérus asara ye nde na ti so aPerse ayeke sara ka lakue, ti tene mbeni zo awa mba ti lo ti nyon mbeni wungo ti kopo ti sämba na amara ti matanga tongaso. Mbeni buku atene so “ala lingbi lani ti nyon mingi wala kete tongana ti bê ti ala.”
1:10-12—Ngbanga ti nyen Gbia-wali Vasthi ake ti ga na gbele gbia ni? Ambeni wandara ti Bible atene so gbia-wali ni ake yanga ngbanga ti so lo ye pëpe si nengo ti lo akiri na peko na gbele azo so gbia atisa ala, so anyon sämba ahon ndo ni. Wala peut-être gbia-wali ni so ayeke pendere mingi ayeke biani zo so akpe koli ti lo pëpe. Atâa so Bible afa ye so ayeke na gbe ti bê ti lo pëpe, awandara so ayeke lani dä abâ so kengo yanga ti Vasthi ayeke biani mbeni tënë so a lingbi a leke, nga so fade sioni tapande ti lo ayeke pusu awali kue ti akodoro ti Perse ti sara legeoko.
2:14-17—Esther asara lani pitan na gbia ni? Ên-ën. Mbaï ni atene so na ndapre, awali kue so a gue na ala na gbia ni akiri na da use ni ti awali so ayeke na gbe ti eunuque ti gbia, “zo so abata awanda.” Awali so alango na bï na tere ti gbia aga awanda ti lo, wala ambeni tanga ti awali ti lo. Me, ti Esther, a mû lo pëpe na da ti awanda na peko ti so lo bâ gbia ni. Lâ ni so a ga na Esther na gbele Assuérus, “gbia andoye Esther ahon awali kue, na lo ga nzoni na lê ti lo, na gbia asara be-nzoni na lo ahon amasia kue”. (Esther 2: 17). Tongana nyen “lo ga nzoni na lê ti” Assuérus? Gi na oko lege so lo ga nzoni na lê ti tanga ti azo ni. “Pendere wali so ayeke nzoni na lê ti Hégaï na lo sara be-nzoni na lo.” (Esther 2:8, 9). Hégaï asara nzoni na lo gi ndali ti ye so lo bâ: pendere ti lo nga na anzoni sarango ye ti lo. Ti tâ tënë ni, “Esther aga nzoni na lê ti ala kue so abâ lo.” (Esther 2:15). A yeke nga tongaso si bê ti gbia ni apika na ye so lo bâ na Esther na lo ndoye lo.
3:2; 5:9—Ngbanga ti nyen Mardochée ake ti kuku na gbele Haman? A yeke lani sioni pëpe na azo ti Israël ti kuku na gbele mbeni zo so a hinga lo tongana kota zo. Ye oko, ti Haman, a yeke gi tënë ti kota ndo ti lo pëpe. Haman ayeke lani zo ti Agag, peut-être mbeni zo ti mara ti Amalek, na Jéhovah adiko ala na popo ti amara so a lingbi a futi ala kue (Deutéronome 25:19). Ti Mardochée, kukungo na gbele Haman ayeke tënë ti be-biani ti lo na Jéhovah. Lo ke na kuru go, teti lo tene ni yeke Juif.—Esther 3:3, 4.
Aye ti manda teti e:
2:10, 20; 4:12-16. Esther ayeda na fango lege nga na wango ti mbeni biazo so avoro Jéhovah. Zia ndara apusu e ti “mä tënë ti ala so afa lege na [e], na [e] yeda na tënë ti yanga ti ala”.—aHébreu 13:17.
2:11; 4:5. A yeke nzoni ‘e gi ye teti e mveni pëpe, me e gi ye teti ambeni zo nga.’—aPhilippien 2:4.
2:15. Esther afa tâ be-ti-molenge nga na ngangu ti kanga nzara ti tere na hundango pëpe ambeni ye ti pendere wala bongo ti pendere mingi na ndo ati so Hégaï amû na lo. A yeke lani “zo-ti-ya-ni, na lege ti yü bongo so alingbi futi pëpe so ayeke yingo ti tâ be-ti-molenge na ti siriri” si amû lege na Esther ti ga nzoni na lê ti gbia ni.—1 Pierre 3:4.
2:21-23. Esther na Mardochée ayeke ândö anzoni tapande ti azo so “amä yanga ti azo so akomande ala”.—aRomain 13:1.
3:4. Na yâ ti ambeni ye, a lingbi ti duti lege ti ndara ti fa tënë kue na ndo ti e pëpe, tongana ti so Esther asara lani. Ye oko, tongana a yeke ti fa mbage wa e mû ndali ti ambeni kota tënë, tongana yanga-ti-komande ti Jéhovah na be-biani ti e, a lingbi e sara mbeto pëpe ti fa na azo so e yeke aTémoin ti Jéhovah.
4:3. Tongana atara asi na e, a lingbi e hunda Jéhovah na yâ sambela ti wara ngangu na ndara.
4:6-8. Mardochée agi ti bâ wala ndia amû lege na lo ti kanga lege na sioni pialo so Haman azia na sese na tere ti ala.—aPhilippien 1:7, NW.
4:14. Ziango bê ti Mardochée na Jéhovah ayeke mbeni tapande ti mû pekoni.
4:16. Na ziango bê ti lo kue na Jéhovah, Esther, na be-ta-zo nga na mbeto pëpe abi tere ti lo na yâ mbeni ye so alingbi fade ti ga na lo kuâ. A yeke kota ye ti tene e zia bê na Jéhovah, me na ndo e mveni pëpe.
5:6-8. Ti tene Assuérus ayeda na lo, Esther atisa lo na mbeni fini pumba. Tongana lo, a lingbi e sara ye na ndara.—aProverbe 14:15.
AGBIANGO YE NA PEKO TI TERE
Tongana aye ague ngbii aga polele awe, aye ni aga tâ nde. A kanga Haman na ndo keke so lo leke ndali ti Mardochée, na fadeso a yeke lo si aga kozo gbenyon-gbia ni! Ka ti pialo ti futingo aJuif ni? Ge nga fade aye ni aga nde.
Na be-biani Esther akiri asara tënë. Na ziango fini ti lo na lê ti kuâ, lo ga na tënë ti lo na gbele gbia ni ti gi lege ti sara si pialo ti Haman atï na ngu. Assuérus ahinga ye wa a lingbi lo sara. Ni la tongana lâ ti futingo aJuif asi awe, a yeke aJuif si a fâ ala pëpe, me ala so agi ti sara sioni na aJuif si a fâ ala. Mardochée ato mbela ti tene a sara Matanga ti lâ ti Purim ngu na ngu ti dabe na kota salut so. Tongana use zo na peko ti Gbia Assuérus, Mardochée ‘agi nzoye teti azo ti mara ti lo, na lo sara tënë ti siriri na azo ti mara ti lo kue.’—Esther 10:3.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
7:4—Na lege wa “ye so fade gbia agirisa ayeke kota” tongana a futi aJuif kue? Tongana lo tene na gbia ni na kode tënë ti kango aJuif na ngbâa, Esther agboto lê ti gbia na ndo aye mingi so lo yeke girisa tongana a futi ala kue. Saki bale-oko ti argent so Haman aze lani na gbia ni ayeke ga na ye mingi pëpe na ndo mosoro ti gbia tongana a haka ni na nginza so kodoro ni ayeke wara tongana lo kä aJuif na ngbâa. Tongana lani a fâ aJuif kue, ka Gbia-wali Esther nga kue awara kuâ.
7:8—Ngbanga ti nyen azo ti yangbo ti gbia akanga bongo na lê ti Haman? Ti fa peut-être so kota ye ti kamene ayeke dä wala mbeni ye ti vundu ayeke si. Mbeni buku atene so “azo ti giriri ngoi na ngoi ayeke kanga ye na lê ti ala so a gue ti fâ ala.”
8:17—Na lege wa “ambeni zo mingi na popo ti azo ti sese ti gbia agbian ti ga aJuif”? Peut-être aPerse mingi so lani ato nda ti sara nzapa ti aJuif apensé so fini mbela so a sû ayeke fä ti maboko ti Nzapa na ndo aJuif. Oko tënë so asigigi na yâ mbeni prophétie ti mbeti ti Zacharie so aga tâ tënë. A tene: “Fade azo bale-oko ti yanga nde nde kue ti amara, ala gbu sakatumbo ti zo so ayeke Juif, ala tene, Fade e gue na mo, teti e mä so Nzapa ayeke na i.”—Zacharie 8:23.
9:10, 15, 16—Atâa so mbela ni azi lege na aJuif ti gbu ye ti azo ni, ngbanga ti nyen ala ke ti sara ni? So ala ke ti sara ni afa polele so ye so lani ala gi ayeke batango fini ti ala, me ti gi mosoro pëpe.
Aye ti manda teti e:
6:6-10. “Fandara aga kozoni si futingo ye aga, na be-kota aga kozoni si tingo ni aga.”—aProverbe 16:18.
7:3, 4. Zia e fa na mbeto pëpe so e yeke aTémoin ti Jéhovah, même tongana sarango ni alingbi ti pusu azo ti sara ngangu na e.
8:3-6. E lingbi na a yeke nzoni ti kpe na mbage ti azo ti komande nga na azo ti fango ngbanga ti tene ala bata e na tïtî awato.
8:5. Na kode, Esther afa pëpe mbage so gbia ayeke na ni na yâ mbela so ahunda ti futi mara ti lo. A lingbi e sara ye tongana ti lo na ngoi so e yeke fa tënë ti témoin na akota zo ti kodoro.
9:22. A lingbi e girisa pëpe awanzinga so ayeke na popo ti e.—aGalate 2:10.
Fade Jéhovah amû “lege ti zi . . . na ti sö” azo
Ti Mardochée, so Esther aga gbia-wali a yeke Nzapa si aleke tongaso. Tongana a gi ti sara sioni na aJuif, ala zia kobe na ngu na ala sambela ti hunda maboko. Esther asi na gbele gbia ni so airi lo pëpe, na gbia ni ayamba lo lakue na nzobe. Lango akpe na lê ti gbia ni tâ gi na bï ni so alingbi na ni. Biani, mbeti ti Esther asara tënë na ndo lege so Jéhovah aleke aye si aga nzoni teti mara ti lo.
Mbeti ti Esther so apika bê ti zo ayeke biani mbeni wango teti e so e yeke na “lâ ti nda ni.” (Daniel 12:4). “Na lâ ti nda ni,” so ti tene na tanga ti ngoi ti lâ ti nda ni, fade Gog ti Magog, so ayeke Satan Zabolo, aga na kota bira na ndo azo ti Jéhovah. Ye so fade lo gi ayeke ti futi biaku biaku atâ wavorongo kue. Me legeoko tongana ti ngoi ti Esther, fade Jéhovah amû “lege ti zi . . . na ti sö” ala so avoro lo.—Ezéchiel 38:16-Ez38:23; Esther 4:14.
[Foto na lembeti 10]
Esther na Mardochée na gbele Assuérus