Ti gbu nda ti Bible: Ye nyen ayeke mû maboko na mo?
JÉSUS atene lani: “Mo honde ye so na awandara na azo ti mayele, na Mo fa nda ni na akete molenge.” (Luc 10:21). Atënë so Jésus atene na Babâ ti lo ti yayu afa so a lingbi e duti na nzoni bango ndo tongana e ye ti gbu nda ti Bible. Jéhovah afa ndara ti lo na gigi na lege so lo mû mbeni buku so gi azo so ayeke na tâ be-ti-molenge, so ayeda ti tene a fa ye na ala si alingbi ti gbu nda ni.
Mingi ti e ahinga so a yeke kete ye pëpe ti duti na tâ be-ti-molenge. E kue, a dü e na bibe ti baba. Na ndo ni, e yeke na “lâ ti nda ni,” na popo ti azo so ‘andoye tere ti ala mveni, azo so abi bê ti ala pëpe na ye so ala sara, azo so bê ti ala aga kota mingi’. (2 Timothée 3:1-4). A yeke asarango ye so kue la ayeke kanga lege na e ti gbu nda ti Tënë ti Nzapa. Ye ti mawa ni ayeke so, na yâ ti ambeni ye, bibe ti baba ti azo so angoro e ayeke sara ngangu na ndo ti e. Tongaso, a lingbi mo sara nyen ti wara nzoni bango ndo so ayeke mû lege na mo ti gbu nda ti Bible?
Leke bê ti mo nga na bibe ti mo
Esdras, mbeni koli so amû li ni ândö na popo ti azo ti Nzapa “azia bê ti lo ti gi Ndia ti L’Eternel”. (Esdras 7:10). Ambeni lege ayeke dä so e lingbi ti leke bê ti e? Ën. E lingbi ti to nda ni na gingo ti wara nzoni bango ndo na ndo Bible. Bazengele Paul asû lani mbeti na amba ti lo Chrétien, lo tene: “Tongana i kamata Tënë ti Nzapa so e mû na i, i kamata Tënë ni tongana tënë ti azo pëpe, me, tongana Tënë ti Nzapa, na a yeke so biani.” (1 aThessalonicien 2:13). Atâa so azo la asû Bible, atënë ti yâ ni ayeke ti Jéhovah. Ti hinga tongaso ayeke sara ande si e yeda na ye so e diko.—2 Timothée 3:16.
Mbeni lege ti leke bê ti e ayeke na lege ti sambela. Teti so a yeke yingo vulu ti Nzapa la amû maboko na azo ti sû Bible, azo alingbi ti gbu nda ti atënë ti yâ ni gi tongana oko yingo so amû maboko na ala. A lingbi e sambela ti wara mungo maboko so. Zia e bâ ge tongana nyen ye so agbu bê ti wasungo psaume, tongana lani lo tene: “Mû na mbi ndara ti hinga nda ti tënë, na fade mbi bata Ndia ti Mo; biani, fade mbi bata Ndia ni na bê ti mbi kue.” (Psaume 119:34). A yeke nzoni e sambela ti wara ndara so ayeke mû maboko na e ti gbu nda ti ye so e yeke diko nga ti wara nzoni bango ndo so ayeke pusu e ti yeda na ye so e yeke manda. Ti gbu nda ti Bible, a yeke nzoni e duti nduru ti yeda na ye so ayeke tâ tënë.
Na ngoi so mo yeke gbu li ti mo ti wara nzoni bibe na ndo ti Bible, gi ti bâ aye ti nzoni so mandango ni alingbi ti ga na ni na mo. E yeke na anzoni nda ti tënë mingi ti diko Tënë ti Nzapa, me kota nda ti tënë so ahon atanga ni kue ayeke so dikongo Bible ayeke mû maboko na e ti ga nduru na Nzapa (Jacques 4:8). Tongana e diko ye na ndo lege so Jéhovah ayeke sara ye na gbele aye so asi, lege so lo bâ na nene ni ala so andoye lo nga lege so lo sara ye na mbage ti ala so ake lo, e yeke hinga mara ti Nzapa wa lo yeke. A lingbi kozo ye so ayeke pusu e ti diko Bible ayeke ti hinga ye nzoni ahon na ndo Nzapa na ti kpengba songo ti e na lo.
Aye so akanga lege na zo ti wara nzoni bibe
Aye wa alingbi ti kanga lege na zo ti gbu nda ti Tënë ti Nzapa? Mbeni ye ayeke bibe ti duti gi be-ta-zo na ambeni zo. Na tapande, peut-être atënë ti mabe na abango ndo ti ambeni zo ane mingi na lê ti e. Ka mo yeke sara nyen tongana azo ni so akpe ndia ti Nzapa pëpe wala ala bâ ye so Bible afa na nene ni pëpe? Tongana mara ti ye tongaso ayeke dä, a lingbi ti duti kpale ti gbu nda ti Bible nzoni. Tongaso, Bible awa e ti gi ti bâ nzoni aye so a fa na e.—1 aThessalonicien 5:21.
Marie, mama ti Jésus, ayeke lani na gbele mara ti kpale tongaso. Ngbene ye so lo de molenge, a fa na lo atënë ti akotara ti lo aJuif. Lo bata Ndia ti Moïse nzoni na lo gue na synagogue. Tongana lo ga kota awe, lo bâ so lege ti vorongo Nzapa so babâ na mama ti lo afa na lo anzere mbeni pëpe na Nzapa. Na nda ni, Marie ayeda na afango ye ti Jésus na lo yeke lani na popo ti akozo zo so aga Chrétien (Kusala 1:13, 14). Ye so aye ti fa pëpe so Marie ane pëpe babâ na mama ti lo wala atënë ti akotara ti ala; me ye so lo sara afa ndoye ti lo na mbage ti Nzapa. Na tapande ti Marie, tongana e ye ti wara ye ti nzoni na lege ti Bible, a lingbi e duti be-ta-zo kozoni na Nzapa ahon tanga ti azo kue.
Ye ti mawa ni ayeke so, mingi ti azo amû na nene ni pëpe atâ tënë ti Bible. Ambeni ayeda ti mû peko ti asarango ye ti abungbi ti nzapa so aluti na ndo atënë ti mvene. Ambeni afa na yâ ti fini ti ala nga na lege ti sarango tënë ti ala so ala mû na nene ni pëpe atâ tënë ti Bible. Ni la, ti yeda na tâ tënë ti Bible alingbi ti sara si mo wara kpale na ambeni zo: A lingbi ti sara si mo na akamarade ti mo, azo ti tere ti da ti mo, amba ti mo ti place ti kua wala même azo ti yâ ti sewa ti mo amä tere pëpe (Jean 17:14). Ye oko, wandara Salomon asû na mbeti: “Mo vo tene-biani, na mo kä pëpe.” (aProverbe 23:23). Tongana mo mû tâ tënë na nene ni, fade Jéhovah amû maboko na mo ti gbu nda ti Bible.
Mbeni ye so ayeke kanga lege na zo ti gbu nda ti Tënë ti Nzapa ayeke dutingo nduru pëpe ti sara ye alingbi na ye so ayeke na yâ ni. Jésus atene lani na adisciple ti lo, lo tene: “A mû na i ndara ti hinga tënë ti ndagigi ti royaume ti yayu, me A mû na ala pëpe. Teti bê ti azo so ayeke na mafuta mingi, na mê ti ala amä ndo nzoni pëpe.” (Matthieu 13:11, 15). Mingi ti azo so lani Jésus afa tënë na ala ayeda na tënë ni pëpe na ala duti nduru pëpe ti gbian aye na yâ fini ti ala ti lingbi na ye so lo fa. Ye so ague tâ nde na ti wadengo buze so ayeke gue na ndo nde nde ti yâ ti toli ti Jésus! Na ngoi so wadengo buze ni awara perle ti ngere ngangu so, lo gue hio lo kä aye ti lo kue na lo vo ni. A lingbi gbungo nda ti Bible aduti na nene ni legeoko tongaso na lê ti e.—Matthieu 13:45, 46.
Kpale so ayeke ti yeda si a fa ye na mo
Ye so ayeke mû lege na mbeni zo ti gbu nda ti Bible ayeke ti yeda si a fa ye na lo. Mbeni zo alingbi ti bâ so a yeke ngangu na lo ti yeda na afini tënë so alondo na mbeni zo so ayeke kete na lê ti lo. Ye oko, adisciple ti Jésus ayeke lani “azo so amanda mbeti pëpe, na ala yeke azo senge”. (Kusala 4:13). Ti fa ngbanga ti nyen ye ni ayeke tongaso, Paul asû na mbeti: “I bâ lege so Nzapa airi i, Lo iri azo mingi pëpe so sese so abâ ala tongana awandara, Lo iri azo mingi pëpe so ayeke na ngangu, na Lo iri azo mingi pëpe so a dü ala na kota ndo. Me Nzapa akamata ye ti buba ti sese so, ti sara si kamene amû lê ti ala so ayeke na ndara.” (1 aCorinthien 1:26, 27). Tongana mo bâ so a yeke ngangu na mo ti yeda ti tene mbeni senge zo afa ye na mo, dabe ti mo so zo ni so ayeke gi mbeni lege so Nzapa amû ti fa ye na mo. Ti tene Jéhovah, Kota “Maître” ti e afa ye na e, mbeni kota matabisi ti hon so ayeke dä pëpe.—Esaïe 30:20; 54:13.
Naaman, komanda ti aturugu ti Syrie, abâ so a yeke kete ye pëpe na lo ti yeda na awango so mbeni senge zo la amû na lo. Lo gue na prophète Elisée ti tene lo kaï kobela ti lo. Me, Nzapa amû gi mbeni zo ti kua ti fa na Naaman aye so a lingbi lo sara ti tene buruma akaï. Tokua ni nga na lege so a tene ni na lo asara si a yeke ngangu na Naaman ti yeda na ni na tâ be-ti-molenge, tongaso lo ke kozoni ti mä tënë ti prophète ti Nzapa. Kete na pekoni, lo gbian bango ndo ti lo na lo wara sava ti tere (2 aGbia 5:9-14). E yeke tingbi na oko mara ti kpale tongaso tongana e yeke diko Bible. Peut-être e manda so, ti tene e wara sava na lege ti yingo nga ti tene tambela ti e aga nzoni, a lingbi e gbian asarango ye ti e. E yeke yeda na tâ be-ti-molenge ti tene mbeni zo afa na e ye so a lingbi e sara? Gi azo so aye ti tene a fa ye na ala si alingbi ti gbu nda ti Tënë ti Nzapa.
Nzoni bango ndo ni ayeke ti so mbeni koli so ayeke kota zo na tere ti Candace gbia-wali ti Ethiopie afa. Lo yeke kiri na kodoro ti Afrika na yâ ti puse ti mbarata ti lo tongana disciple Philippe akpe ague nduru na tere ti lo. Philippe ahunda koli so ti bâ wala lo gbu nda ti aye so lo yeke diko. Na tâ be-ti-molenge, kota zo so atene: “Mbi lingbi hinga tongana nyen? tongana zo afa lege ni na mbi pëpe.” Koli so awara batême na peko ti so lo gbu nda ti Tënë ti Nzapa. Na pekoni, “lo gue na lege ti lo na ngia mingi.”—Kusala 8:27-39.
Tongana mo mû aTémoin ti Jéhovah kue, mingi ti ala ayeke gi asenge zo. Na yenga oko oko, ala yeke manda Bible na azo ahon kutu omene na yanga-da ti ala. Teti so Bible afa nzoni lege ti duti na fini, afa oko tâ beku ti azo nga afa na e tongana nyen ti hinga Nzapa nzoni, azo kutu mingi abâ so ti manda ni na ti gbu nda ni ayeke mbeni ye so anzere mingi. Gbungo nda ti Bible ayeke mbeni nzerengo ye so azi na gbele mo.
[Foto na lembeti 7]
A yeke kpale na Naaman ti yeda na wango ti senge zo ti kua
[Foto na lembeti 7]
Ti gbu nda ti Bible amû ngia na e