Mû tapande ti Jésus na fa so mo bi bê na awanzinga
ANINGA mingi awe so nzinga na sarango ngangu ayeke na ndo sese. Atâa so Ndia ti Nzapa na Israël agi ti bata awanzinga na ti kiri na pasi ti ala na peko, mingi ni azo ni asara ye alingbi na ni pëpe (Amos 2:6). Prophète Ezéchiel akasa lege so a sara ye na awanzinga. Lo tene: “Azo ti sese ni asara ye ti ngangu, na ala sara nzi; biani, ala sara sioye na awanzinga na azo so ye amanke ala mingi, na ala sara ye ti ngangu na awande senge senge.”—Ezéchiel 22:29.
Ye ni ayeke nga nde pëpe na ngoi so lani Jésus ayeke na sese. Amokonzi-nzapa abi bê oko pëpe na awanzinga nga na azo so ye amanke ala. A sara tënë ti amokonzi-nzapa so tongana azo so “andoye nginza”, azo so ‘akamata da ti awomua’ na so abi bê ti ala mingi gi ti bata atënë ti akotara ahon ti bata ambakoro na azo so ye atia ala (Luc 16:14; 20:47; Matthieu 15:5, 6). Na yâ parabole ti Jésus na ndo nzoni zo ti Samarie, mbeni prêtre na mbeni zo ti Lévi, na bango mbeni koli so awara akä, ala hon na tere ti lo na mbage ti lege ni ahon ti luti ti mû maboko na lo.—Luc 10:30-37.
Jésus afa so lo bi bê na awanzinga
Mbaï ti Jésus na yâ a-Évangile afa so lo hinga nzoni mingi akpale ti awanzinga na lo bi bê ti lo mingi na ye so amanke ala. Atâa so Jésus ayeke ândö na yayu kozoni, lo zia gloire ti lo, lo ga tongana zo, na lo ‘ga wanzinga teti e’. (2 aCorinthien 8:9). Na bango azo mingi, Jésus ‘aye ti sara be-nzoni na ala, teti ye nde nde agi ala, na ala kangbi kirikiri tongana angasangbaga so ayeke na berger pëpe.’ (Matthieu 9:36). Mbaï ti womua so ayeke wanzinga afa so bê ti Jésus apika mingi, pëpe ndali ti akota matabisi ti awamosoro, so amû “gi nginza so ayeke senge na lê ti ala”, me ndali ti kete matabisi ti womua so. Ye so wali so asara andu bê ti lo mingi ngbanga ti so lo ‘zia ye ti nzinga ti lo na yâ ni, même ye kue so ayeke na lo ti vo kobe ti lo.’—Luc 21:4.
Jésus abâ gi mawa ti awanzinga pëpe, me lo fa nga so tënë ti dutingo ti ala agbu bê ti lo mingi. Lo na adisciple ti lo ayeke bata lani nginza so ala mû mbage ni na azo ti Israël so ye atia ala (Matthieu 26:6-9; Jean 12:5-8; 13:29). Jésus awa lani ala so aye ti mû peko ti lo ti hinga so kungba ti ala ayeke ti mû maboko na awanzinga. Lo tene na mbeni maseka wamosoro: “Mo kä ye ti mo kue, na mo kangbi nginza ni na awanzinga, na fade mo yeke na mosoro na yayu. Na mo ga mo tambela na peko ti Mbi.” So koli so ake ti zia amosoro ti lo, a fa so ndoye ti lo teti amosoro ti lo ayeke kota mingi ahon ndoye ti lo teti Nzapa nga teti mba ti lo. Tongaso, lo yeke pëpe na asarango ye so a hunda ti ga disciple ti Jésus.—Luc 18:22, 23.
Adisciple ti Christ abi bê ti ala na awanzinga
Na peko ti kui ti Jésus, abazengele na ambeni disciple ti Christ angbâ ti bi bê ti ala na awanzinga so ayeke na popo ti ala. Nduru na ngu 49, bazengele Paul atingbi Jacques, Pierre na Jean, na ala sara tënë na ndo kusala so lo wara na tïtî Seigneur Jésus Christ ti fa nzo tënë. Ala kue ayeda so a yeke nzoni Paul na Barnabas ague na “aGentil”, ti fa tënë gi na ala. Ye oko, Jacques na afon lo awa Paul na Barnabas ti “girisa awanzinga pëpe.” Na ‘so ayeke tâ ye so [Paul] ayeke na nzara ti sara.’—aGalate 2:7-10.
Lani na ngoi ti Togbia Claude, kota nzara atï na akodoro nde nde ti Kodoro-togbia ti Rome. Ti mû maboko, aChrétien ti Antioche “aleke tënë na popo ti ala ti to ye na aita so aduti na Judée, fade ala oko oko kue ato ye so ala lingbi ti to. Na ala sara tongaso; ala to ye so na a-ancien na tïtî Barnabas na Saul.”—Kusala 11:28-30.
Laso nga, atâ Chrétien ahinga so a lingbi adisciple ti Jésus abi bê ti ala na awanzinga nga na azo so ye amanke ala, mbilimbili na popo ti afon ala awamabe (aGalate 6:10). Tongaso, ala fa so ala bi bê ti ala na ala so aye ti mitele atia ala. Na tapande, na ngu 1998, mbeni ngangu buru atï na mbage ti banga-tö ti sese ti Brésil. Loso, haricot na nzö kue abuba, na kota nzara aga na pekoni. Ngbene ye ngu 15, mara ti nzara tongaso asi pëpe. Na ambeni gbata ni, même ngu ti nyongo ni aga ngangu. A-Témoin ti Jéhovah so ayeke na ambeni gbata nde ti kodoro ni azia na sese akomite ti mungo maboko, na gi na yâ ti kete ngoi, ala bungbi akobe kilo saki mingi na ala futa li ti akungba kue so a gue na ni na ando so.
A-Témoin so amû maboko lani asû tënë so: “E yeke na ngia mingi ti mû maboko na aita ti e, mbilimbili ngbanga ti so e hinga so e zia ngia na bê ti Jéhovah. Lâ oko e girisa atënë ti Jacques 2:15, 16 pëpe.” Aversê so atene: “Tongana mbeni ita ti koli wala ita ti wali ayeke na bongo pëpe na ala manke kobe ti lâ na lâ, na mbeni zo na popo ti i atene na ala, I gue na siriri, i kpe wâ, na yâ ti i asi; me i mû na ala pëpe ye so alingbi na tere ti ala, so asara nzoni tongana nyen?”
Na mbeni kongregation ti aTémoin ti Jéhovah ti gbata ti São Paulo, mbeni Témoin ti Jéhovah so ayeke na wâ, lo yeke na tâ be-ti-molenge na so aye ti mitele atia lo, ayeke sara ngangu lâ na lâ ti wara ye ti tengo ni. Ita-wali so atene: “Atâa so mbi yeke wanzinga, tokua ti Mbeti ti Nzapa asara si gigi ti mbi aga nzoni. Mbi hinga pëpe ye wa ayeke si fade na mbi tongana afon mbi Témoin amû maboko na mbi pëpe.” A ninga kete awe, wali Chrétien so ayeke lani na bezoin ti tene awanganga asuru lo me nginza ti futa na ambeti ti hôpital ni ayeke dä pëpe. Na yâ kpale so, aita ti lo Chrétien ti kongregation afuta aye ni kue na lo. Laso, atâ Chrétien ti ndo lê sese ayeke mû maboko na afon ala awamabe so aye amanke ala.
Kamême so aye tongaso alingbi ti mû ngia na bê ti zo, kite ayeke pëpe so mara ti angangu tongaso alingbi ande lâ oko pëpe ti lungula nzinga. Atâa so angorogbia na akota ndokua ti mungo maboko ti sese so ayeke ngangu mingi na ala sara ambeni nzoni ye, ala lingbi pëpe ti lungula ngbene kpale so ayeke nzinga. Ni la, hundango tënë ni ayeke so: Tâ yorö ti lungula ande biaku biaku nzinga na ambeni kpale so abuba sese ayeke nyen?
Aye so Bible afa amû maboko teti lakue lakue
A-Évangile atene so fani mingi Jésus Christ asara aye ti nzoni ndali ti awanzinga wala ala so ayeke na ambeni kpale nde (Matthieu 14:14-21). Me ye wa mbilimbili lo zia na kozo ndo? Mbeni lâ na peko ti so lo mû maboko na azo so ye atia ala, Jésus atene na adisciple ti lo: ‘Zia e gue na mbeni ndo, na ambeni kodoro so ayeke nduru, si Mbi lingbi fa tënë kâ nga.’ Ngbanga ti nyen Jésus akaï kusala ti lo ti mungo maboko na azo ti kobela na awayere ti kiri ti fa tënë? Lo fa nda ni: “Teti Mbi ga teti tënë so [so ti tene, ti fa tënë].” (Marc 1:38, 39; Luc 4:43). Atâa so mungo maboko na azo so ye amanke ala ayeke lani kota ye na lê ti Jésus, fango tënë ti Royaume ti Nzapa ayeke kozo ye so a to lo ndali ni.—Marc 1:14.
Teti Bible awa aChrétien ti “tambela na senda ti [Jésus]”, laso a fa na aChrétien polele ye so ala lingbi ti sara kozoni ti mû maboko na amba ti ala (1 Pierre 2:21). Tongana Jésus, ala mû maboko na ala so ye atia ala. Ye oko, na tapande ti Jésus nga, ala sara si kusala ti fango tokua ti Bible na ndo nzo tënë ti Royaume ti Nzapa aduti tâ kozo ye na yâ fini ti ala (Matthieu 5:14-16; 24:14; 28:19, 20). Tongaso, ngbanga ti nyen fango tokua so ayeke na yâ Tënë ti Nzapa aga kozo na amaboko kue so zo alingbi ti mû na amba ti lo?
Atâ ye so asi na azo na yâ fini ti ala na ndo lê sese afa so tongana azo ahinga wango ti Bible nzoni na asara ye alingbi na ni, biani ala lingbi ti tiri lâ na lâ na akpale ti gigi so, so nzinga ayeke nga dä. Na ndo ni, tokua ti Bible na ndo Royaume ti Nzapa so aTémoin ti Jéhovah ayeke fa laso amû na azo mbeni beku teti kekereke: mbeni beku so amû na zo nzara ti ngbâ na fini, même na gbe ti atara ti ngangu so asi (1 Timothée 4:8). Beku so ayeke nyen?
Bible aze na e na ndo kekereke ti e: “Na lege ti zendo ti [Nzapa], e yeke ku ayayu ti fini na sese ti fini so mbilimbili aduti na yâ ni.” (2 Pierre 3:13). Ngoi na ngoi tongana Bible asara tënë ti “sese”, lo ye ti sara tënë ti azo so ayeke na ndo ni (Genèse 11:1). Tongaso “sese ti fini” ti mbilimbili so a ze na e ayeke bungbi ti azo so Nzapa ayeda na ala. Na ndo ni, Tënë ti Nzapa atene so na gbe ti komandema ti Christ, ala so Nzapa ayeda na ala fade ala wara matabisi ti fini ti lakue lakue na fade ala duti na ngia na yâ paradis na ndo sese (Marc 10:30). Pendere gigi ti kekereke so azi na azo kue, même na awanzinga nga. Na yâ “sese ti fini” so, fade kpale ti nzinga ayeke hon biaku biaku.
[Encadré/Foto na lembeti 7]
TONGANA NYEN FADE JÉSUS ‘ASÖ ZO SO YE AMANKE LO MINGI’?—Psaume 72:12
FANGO NGBANGA TI MBILIMBILI: ‘Fade lo fâ ngbanga ti azo ti vundu so ayeke na popo ti azo, Lo sö amolenge ti azo so ye amanke ala mingi, na lo mboko tere ti zo so asara ngangu na ala.’ (Psaume 72:4). Na ngoi ti lengo gbia ti Christ na ndo sese, fade fango ngbanga ti mbilimbili aduti teti azo kue. Fade petengo-goro ayeke dä mbeni pëpe, teti a yeke tongana mbeni kobela so asara si akodoro so mosoro ayeke dä mingi atï na yâ ti yere.
SIRIRI: ‘Na lâ ti Lo, fade azo ti mbilimbili awu, na fade siriri ayeke mingi juska nze ayeke mbeni pëpe.’ (Psaume 72:7). Mingi ni, nzinga so ayeke na ndo sese ayeke ndali ti atiri na abira ti azo. Fade Christ aga na tâ siriri na ndo sese, na lege so lo yeke lungula atiri na abira so aga na nzinga.
NZOBE: ‘Fade Lo sara be-nzoni na wanzinga na zo so ye amanke lo mingi, na Lo sö âme ti ala so ye amanke ala mingi. Fade lo ton âme ti ala na yâ ye ti ngangu na sioye; na mênë ti ala ayeke ye ti ngere ngangu na lê ti Lo.’ (Psaume 72:12-14). Wanzinga, zo so ye amanke lo mingi na zo so a sara na lo ye ti ngangu, fade ala ga mbage ti sewa ti azo ti sese so ayeke na ngia, so aduti beoko na gbe ti komandema ti Gbia Jésus Christ.
MAÏNGO TI AYE: ‘Fade le-kobe ayeke mingi na sese.’ (Psaume 72:16). Na ngoi so fade Christ alë gbia, fade aye ayeke maï mingi mingi. Fade azo abâ pasi pëpe ndali ti kobe so atia nga ndali ti anzara so mingi ni ayeke na gunda ti nzinga laso.
[Foto na lembeti 4, 5]
Jésus afa so tënë ti dutingo ti awanzinga agbu bê ti lo mingi
[Foto na lembeti 6]
Tokua ti Bible amû tâ beku na zo