Mbaï ti Fini
Fadeso sewa ti e aduti beoko!
TËNË TI SUMIKO HIRANO
Mbi wara tâ nzoni lege ti duti na fini, na mbi ye si koli ti mbi kue akangbi ni na mbi. Ye oko, a lingbi ngu 42 ahon kozoni si a ga tâ tënë.
MBI na koli ti mbi e mû tere na ngu 1951, tongana mbi yeke na ngu 21. Na yâ ti ngu osio, e yeke na amolenge-koli use, na mbi bâ ti mbi so mbi yeke na ngia mingi.
Mbeni lâ na ngu 1957, yaya ti mbi ti wali atene na mbi so mbeni missionnaire ti aTémoin ti Jéhovah ayeke ga ti bâ lo. Atâa so lo yeke Bouddhiste, ita ti mbi ato nda ti manda Bible na missionnaire ni na lo wa mbi ti manda nga. Mbi yeda. Na ngoi ni so mbi sara Églize Protestant, na mbi tene na bê ti mbi so fade mbi yeke fa na aTémoin ti Jéhovah ndo so ala girisa lege dä.
A ninga pëpe mbi bâ so mbi hinga ye gi kete na ndo ti Bible. A lingbi mbi hunda na missionnaire so: “Jéhovah ayeke zo wa?” Na églize ti mbi, mbi mä iri so lâ oko pëpe. Missionnaire ni, Daphne Cooke (so na pekoni amû iri ti Pettitt), afa na mbi Esaïe 42:8, so atene polele so Jéhovah ayeke iri ti Nzapa ti Ngangu Ahon Kue. Daphne akiri tënë na ahundango ndo ti mbi kue na lege ti Bible.
Mbi hunda a-oko tënë so na pasteur ti mbi. Lo tene na mbi: “Ti hunda ndo ayeke siokpari. Mä na bê gi na ye so a tene na mo.” Atâa so mbi yeda na tënë ni pëpe, teti nze omene lakue na dimanche na ndapre mbi gue na églize nga na peko ti midi mbi gue na abungbi ti aTémoin ti Jéhovah.
Ye so a sara na ndo mariage ti mbi
Ye so mbi yeke manda na yâ Bible anzere na mbi mingi, na mbi fa pekoni na koli ti mbi, Kazuhiko. Lakue na peko ti étude na bungbi, mbi yeke fa na lo ye so mbi manda. Ye ti pekoni ayeke so ngia ti e ayeke tongana ti kozo pëpe. Lo ye si mbi ga Témoin ti Jéhovah pëpe. Me mandango Bible anzere na mbi mingi tongaso mbi ngbâ ti sara étude na ti bungbi na aTémoin.
Kozo ti gue na abungbi ti lakui, mbi leke kobe ti bê ti Kazuhiko, me lo to nda ti te ye na ando ti kango kobe. Tongana mbi kiri na da na peko ti bungbi, lo sara ngonzo na lo ke ti zi yanga. Na peko ti lango use wala ota, bê ti lo adë, me fadeso a yeke ngoi ti gue na bungbi ti peko.
Na lâ ni kâ, kota koro agbu mbi, na kobela so afâ azo mingi na yâ sewa ti koli ti mbi awe. Bê ti Kazuhiko agi lo mingi na lo tene na mbi so tongana mbi sava awe, mbi lingbi ti sara ye kue so bê ti mbi aye. Mbi hunda gi ye oko: ti tene na nzobe lo zia mbi gue na abungbi yenga oko oko. Lo yeda.
Mbi wara sava na peko ti nze omene, me na yâ ti ngoi so mbi manda Bible ngangu. Mbi gi ti wara na yâ afango ye ti aTémoin mbeni tënë so aluti nzoni pëpe, na mbi tene so tongana mbi wara même gi oko mbi yeke zia étude ni. Mbi wara ye oko pëpe. Nde na so, mbi bâ polele ando so Eglize Protestant agirisa lege dä. Mbi ga ti hinga ndoye na mbilimbili ti Jéhovah, na mbi bâ nzoye ti mungo peko ti andia ti lo.
Na peko ti so tere ti mbi akaï, koli ti mbi abata tënë ti yanga ti lo na lo ke pëpe ti tene mbi gue na bungbi. Mbi ngbâ ti maï na lege ti yingo, na mai 1958, mbi wara batême tongana Témoin ti Jéhovah. Mbi ye mingi ti tene sewa ti mbi abungbi oko na mbi ti voro tâ Nzapa.
Mungo maboko na amolenge ti mbi na lege ti yingo
Lakue amolenge ti mbi ti koli ayeke gue na mbi na abungbi nga na kusala ti fango tënë, me ambeni ye so asi afa na mbi so hingango ndo ti ala na ndo Bible ayeke kono. Mbeni lâ, Masahiko, so ayeke na ngu omene, ayeke sara ngia na gigi. Mbi mä mbeni ye atoto ngangu na mbeni zo adekongo. Mbeni voizin alï na da ti mbi na loro, lo tene na kongo so mbeni oto apika molenge ti mbi. Lo kui? Mbi kanga bê na mbi kpe na gigi. Tongana mbi bâ vélo ti lo so abuba kue tere ti mbi adö, me na pekoni mbi bâ lo na gango ni na mbage ti mbi, gi akete kä si ayeke na tere ti lo. Na ngoi so lo gbu mbi, lo tene: “Mama, Jéhovah abata mbi, ni la ape?” Na bango lo na fini nga na mango apendere tënë so mbi toto.
Mbeni lâ, na fango tënë, e tingbi na mbeni mbakoro-koli so adekongo: “Nyen si mo yeke gboto kete molenge tongaso na peko ti mo? Mawa ti lo asara mbi mingi.” Kozo si mbi kiri tënë, Tomoyoshi so ayeke na ngu miombe na lâ ni kâ atene: “Âta, mama agbu mbi na ngangu ti fa tënë ape. Mbi fa tënë ngbanga ti so mbi ye ti voro Jéhovah.” Babâ ni abâ ndo gi kpô na tënë ahunzi na yanga ti lo kue.
Na lege ti yingo, amolenge ti mbi ayeke na babâ pëpe. A yeke ti mbi ti fa na ala atâ tënë ti Bible, atâa so mbi mveni mbi yeke na ye mingi ti manda. Mbi gi ti maï ndoye, mabe na wâ ti mbi teti Jéhovah nga mbi sara kue ti duti nzoni tapande. Lâ na lâ mbi kiri singila na Jéhovah na lê ti amolenge ni. Mbi fa na ala aye so asi na mbi na fango tënë. Ye so amû ngangu na ala. Na pekoni, tongana a hunda ala ngbanga ti nyen ala ga apionnier, wala awakua ti ngoi kue ti aTémoin ti Jéhovah, ala tene: “E bâ so mama ti e ayeke na ngia ti sara kua ti pionnier, ni la e kue e ye ti duti na ngia.”
Mbi sara hange si mbi sara sioni tënë ti babâ ti ala wala ti mbeni zo na yâ ti kongregation pëpe. Mbi bâ so mara ti tënë tongaso alingbi ti sara sioni na amolenge ti mbi. Ala lingbi ti ne mbeni pëpe zo so a sara sioni tënë ti lo nga zo so asara tënë ni.
Mbi wara lege ti gue na li ni
Na ngu 1963, kua ti koli ti mbi asara si sewa ti e ague na Taïwan. Lo tene na mbi, tongana mbi fa tënë na azo ti Japon so ayeke kâ, fade mbi ga na kpale. Fade a yeke kiri na e na Japon, na so ayeke ga na kpale na ndokua ti lo. Lo ye si e duti yongoro na aTémoin.
Na Taïwan, a yeke sara abungbi kue na yanga ti Chinois, na aTémoin ayamba e nzoni mingi. Mbi mû desizion ti manda yanga ti Chinois si mbi lingbi fa tënë na azo ti kodoro ni ahon ti fa tënë na azo ti Japon. Na lege so, mbi lingbi ti kpe ti ga na akpale so koli ti mbi asara tënë ni.
Akamarade so e wara na aita na Taïwan akpengba e. Harvey na Kathy Logan, so ayeke amissionnaire, amû maboko na e mingi. Na lege ti yingo, Ita Logan aga babâ ti amolenge ti mbi. Lo fa na ala so sarango na Jéhovah ayeke pëpe mbeni fini so alungula ngia kue na ayeke ngangu. Ti mbi, mbi pensé a yeke na ngoi so e yeke na Taïwan si amolenge ti mbi amû desizion ti sara na Jéhovah.
Tomoyoshi na Masahiko asara ekole ti a- Américain. Kâ ala manda Anglais nga na Chinois. Ye so ala manda aleke ala nzoni ti tene mbeni lâ ala sara kusala tongana awakua ti tâ Nzapa, Jéhovah. Mbi kiri singila mingi na Jéhovah teti lo gbian mbeni ngoi so alingbi fade ti duti ngangu na e na mbeni ngoi so aga na aye ti nzoni so angbâ lakue. Na peko ti apendere ngu ota na ndambo so e sara na Taïwan, sewa ti e akiri na Japon.
Fadeso amolenge ni ato nda ti kono na ala ye ti sara ye ti li ti ala. Mbi mû ngoi mingi ti sara lisoro na ala na ndo akpengba-ndia ti Bible, na Jéhovah amû maboko na ala ti hon ndo ti ngoi ti ngangu so. Na peko ti so Tomoyoshi ahunzi kota da-mbeti, lo ga pionnier. Na yâ akozo ngu ti kua ti pionnier ti lo, lo mû maboko na azo osio ti mû tere na Jéhovah na ti wara batême. Masahiko amû peko ti ita ti lo na lo ga pionnier tongana lo hunzi kota da-mbeti. Na yâ akozo ngu osio ti kua ti pionnier ti lo, lo mû maboko na apendere osio ti ga aTémoin.
Jéhovah airi tënë nzoni mingi na ndo amolenge ni. Tomoyoshi asara étude na koli ti mbeni wali so mbi mû maboko na lo ti manda atâ tënë ti Bible. Amolenge ti ala ti wali use aga nga aTémoin. Na pekoni, Tomoyoshi amû yaya ni, Nobuko, na Masahiko amû ngambe ni, Masako. Tomoyoshi na Nobuko ayeke sara kua fadeso na kota ndokua ti aTémoin ti Jéhovah na Brooklyn, na Amerika. Masahiko na Masako ayeke amissionnaire na Paraguay.
Yeke yeke koli ti mbi agbian
Na yâ ti angu so kue, koli ti mbi akpa zo so mabe ti e asara ye oko na lo pëpe, me e bâ ambeni ye so afa so lo yeke gbian. Tongana azo alondo ti ke mbi, lo mû mbage ti mabe ti mbi atâa so lo hinga pëpe so lo yeke sara nzoni tënë ti atâ tënë ti Bible. Lo mû maboko na aTémoin so ye atia ala. Na yâ nduru tënë so lo tene na mariage ti mbeni oko ti amolenge ti e, lo tene: “Fango na azo nzoni lege ti duti na fini ayeke tâ pendere kusala, me a yeke nga ngangu mingi. Amolenge ti mbi na awali ti ala asoro ngangu lege so tongana kusala ti ala. Mbi gbu gere ti i, i mû maboko na ala.” Aye so kue apusu mbi ti tene so, gbanda gba lo yeke bungbi oko na e ti voro Jéhovah.
Mbi leke ti tene ambeni mba ti mbi Témoin aga na da ti e. Mbi tisa Kazuhiko na abungbi, akota bungbi nga na Mémorial ti kui ti Christ. Tongana kua ti lo akanga lege na lo pëpe, lo ga, me na bê ti lo kue pëpe. Fani mingi mbi bâ so lo yeke nduru ti yeda na étude, tongaso mbi tisa a-ancien ti ga na da. Me lo ke ti manda. Mbi hunda tere ti mbi ngbanga ti nyen lo ke.
Tënë ti bazengele Pierre aga na li ti mbi: “I awali, i mä akoli ti i mveni, si tongana ambeni koli ake ti mä Tënë ni, a lingbi wara ala teti Nzapa na lege ti tënë pëpe, me na lege ti tambela ti awali ti ala, tongana ala bâ lege so i bata tere ti i na mbeto.” (1 Pierre 3:1, 2). Mbi bâ so mbi mû peko ti wango so lakue pëpe. Ti sara ye biani alingbi na ni, a lingbi mbi gbian ambeni ye na yâ dutingo ti mbi na lege ti yingo.
Na ngu 1970, mbi mû kua ti pionnier ti tene mbi ga biazo na lege ti yingo. Ngu 10 ahon, na pekoni ngu 20. Ye oko, mbeni ye achangé na mbage ti koli ti mbi na lege ti yingo pëpe. Mbeni lâ, mbeni wali so mbi sara étude na lo atene na mbi: “A yeke duti ngangu na mo ti mû maboko na ambeni zo tongana mo lingbi même ti mû maboko na koli ti mo pëpe.” Tënë ni awoko mbi, me mbi zia pëpe.
Nduru na ngu 1990, ababâ na mama ti e aga mbakoro mingi. Ti bâ lege ti ala nga ti sara ambeni kua ti mbi anze mbi na awoko bê ti mbi kue. Teti angu mingi, ala kue ake ti tene mbi voro Jéhovah, me mbi sara kue ti fa na ala ndoye so mbi yeke na ni na mbage ti ala. Ngoi kete si lo kui, mama ti mbi so ayeke na ngu 96 atene na mbi: “Sumiko, tongana a zingo ande mbi na kuâ, mbi yeke sara nzapa ti mo.” Mbi bâ so ngangu kue so mbi sara ayeke senge senge pëpe.
Koli ti mbi abâ ye kue so mbi sara ndali ti ababâ na mama ti e. Ti kiri singila na mbi, lo to nda ti ga na bungbi lakue. Lo sara tongaso teti angu mingi, me lo gue na li ni biani na lege ti yingo pëpe. Mbi ngbâ lakue ti gi lege ti nzere na lo. Mbi tisa akamarade ti lo na même amba ti lo ti place ti kua so ayeke awande ti ga ti te kobe na da ti e. Mbi duti na tere ti lo na ngoi ti wungo tere. Lâ ni so a kiri na l’heure ti apionnier na peko na 70 nze na nze, mbi mû ngoi so a zi ni ti duti na tere ti lo.
Retraite aga na gbiango ye
Koli ti mbi ague na retraite na ngu 1993. Mbi bâ mbi tene lo yeke na ngoi fadeso ti manda Bible. Me lo tene ti voro Nzapa gi ngbanga ti so lo yeke na ngoi fadeso ayeke yekiango Nzapa pëpe. Nde na so, lo tene so lo yeke voro Nzapa tongana bê ti lo apusu lo ti sara ni me a yeke na mbi ti gbu lo na ngangu pëpe.
Mbeni lâ, Kazuhiko ahunda mbi wala fadeso mbi yeda ti mû tanga ti fini ti mbi ti sara gi na lo. Tënë ni aso mbi, teti a to nda ni na lâ ni so mbi mû lo, mbi yeke sara ye kue so mbi lingbi ti sara teti lo. Mbi sara kue ti tene lo duti na ngia, me lo bâ ti lo so mbi sara ye mingi ndali ti Jéhovah ahon lo. Na peko ti so mbi gbu li ti mbi dä kete, mbi tene na lo so mbeni ye so mbi lingbi ti sara na lo ahon so ayeke pëpe. Me tongana lo bungbi na mbi na yâ aye so mbi yeke sara, e lingbi ti to nda ti mbeni fini gigi so ayeke pendere na so ayeke ninga gi teti mbeni kete ngoi pëpe, me teti lakue lakue. Teti lango mingi na pekoni koli ti mbi azi yanga na ndo ni pëpe. Fadeso lo hunda: “Tongaso fade mo yeke manda Bible na mbi?” Lakue tongana mbi pensé na atënë so, tere ti mbi anzere.
Kozoni, mbi leke ti tene mbeni ancien aga asara étude na koli ti mbi, me lo tene na mbi: “Mbi yeke sara étude gi na mo awe.” Tongaso e to nda ti manda Bible lâ oko oko. Teti mbi yeke na yâ ti mbeni kongregation ti Chinois na koli ti mbi ayeke tene ni nzoni, e sara étude ni na Chinois. Kozo si ngu oko alingbi, mbi na lo e diko Bible kue.
Na ngoi so, mbeni ancien na wali ti lo na kongregation ti Chinois abi bê ti ala na mbi nga na koli ti mbi. Atâa so ngu ti amolenge ti e ahon ti ala, ala ga atâ kamarade ti e. Ambeni Témoin mingi abi bê ti ala nga na koli ti mbi. Ala tisa e na da ti ala na ala sara lisoro na Kazuhiko mo bâ mo tene lo yeke babâ ti ala. Ye so amû ngia na lo mingi.
Mbeni lâ e wara mbeni tisango ndo na mbeni mariage na yâ ti kongregation na iri ti koli ti mbi. Hingango lo tongana mokonzi ti sewa andu bê ti lo mingi, na lo yeda ti gue. A ninga pëpe lo komanse ti zi bê ti lo na aita na ti manda Bible na mbeni ancien. Étude ti lo, guengo na abungbi na ndoye ti kongregation na mbage ti lo amû maboko na lo ti gue na li ni nzoni na lege ti yingo.
Fadeso sewa ti e aduti beoko
Na décembre 2000, ti fa so lo mû tere ti lo na Jéhovah, koli ti mbi awara batême. Amolenge ti mbi na awali ti ala alondo na yongoro ndo ti ga ti bâ “ye ti kpene” so asi na ngoi ti e. E ku ngu 42 ti tene ye so asi, me fadeso sewa ti e aduti beoko.
Lakue fadeso na ndapre, mbi na koli ti mbi e yeke sara lisoro na ndo mbeni versê ti lango ni na e yeke diko Bible. Lakue e yeke sara nzoni lisoro na ndo ti aye ti yingo na e yeke mû mbage ti e na akusala ti yingo. Fadeso koli ti mbi ayeke serviteur ti mungo maboko na yâ kongregation, na a ninga pëpe lo mû mbeni diskur na yanga ti Chinois. Merci na Jéhovah so lo bungbi e fadeso oko. Legeoko na ala kue so ayeke nduru na mbi na e ye tere mingi, mbi yeke ku kungo ti yä na nduzu iri ti Jéhovah na kota ti lo teti lakue lakue.
[Carte na lembeti 13]
(Ti bâ ni mbilimbili, bâ buku ni.)
CHINE
RÉPUBLIQUE POPULAIRE DÉMOCRATIQUE DE CORÉE
RÉPUBLIQUE DE CORÉE
Ngu-ingo ti Japon
JAPON
Tokyo
Ngu-ingo ti Chine ti Tö
TAÏWAN
Taipei
[Foto na lembeti 12]
Mbi na sewa ti mbi na 1958, ngu so mbi wara batême
[Afoto na lembeti 13]
Tongana e londo na Tokyo ti gue na Taipei, akamarade ti e tongana Harvey na Kathy Logan akpengba e na lege ti yingo
[Foto na lembeti 15]
Laso sewa ti mbi ayeke beoko na yâ vorongo tâ Nzapa