Mbaï ti Fini
Kpale na ngia ti bata lani amolenge miombe na ndo lege ti Jéhovah
TËNË TI JOYCELYN VALENTINE
Na ngu 1989, koli ti mbi ahon na mbeni kodoro wande ti sara kua. Lo tene fade ni yeke tokua nginza ti tene mbi bata na amolenge miombe so mbi yeke na ni. Ayenga ahon, me mbi mä tënë oko na ndo ti lo pëpe. Anze ahon na lo de nga ti tokua ndo na mbi pëpe. Mbi ngbâ ti tene na bê ti mbi: ‘Tongana ye aga ande nzoni na lo, lo yeke kiri ande na kodoro.’
TETI so nginza oko ayeke na mbi ti bata na sewa ti mbi pëpe, vundu ahon ndo ti mbi. Na mingi ti abï so lango agbu lê ti mbi pëpe nga teti so mbi yeda pëpe na ye so asi, mbi yeke hunda lani tere ti mbi: ‘Tongana nyen si lo lingbi ti sara ye tongaso na sewa ti lo?’ Na nda ni, mbi yeda na ngangu ye so asi, so koli ti mbi adö e azia awe. Laso, ngu 16 na peko ti so lo zia e, lo de ti kiri pëpe. Tongaso, gi mbi oko si mbi bata amolenge ti mbi. Ye ni aduti lani ngangu na mbi, me na bango amolenge ti mbi so ayeda na lege ti Jéhovah, ngia asi bê ti mbi mingi. Me kozo si mbi fa na ala tongana nyen e pika li ti e na yâ sewa ti e, zia mbi fa na ala lege so a bata mbi.
Mbi gi ti tene Bible afa lege na mbi
A dü mbi na ngu 1938 na zoa ti Jamaïque. Atâa so babâ ti mbi ayeke membre ti mbeni eglize lâ oko pëpe, lo bâ tere ti lo tongana zo so akpe mbeto ti Nzapa. Mingi ni na bï lo yeke hunda mbi ti diko na lo mbeti ti Psaume. A ninga pëpe, mbi lingbi lani ti diko na li ti mbi apsaume mingi. Mama ti mbi ayeke lani membre ti eglize ti ndo so e yeke dä, na ngoi na ngoi lo mû mbi e gue na eglize.
Na ngoi ti abungbi so, a tene na e so Nzapa ayeke mû anzoni zo na yayu na lo yeke gbi azo ti sioni na yâ wâ ti enfer lakue lakue. A tene nga na e so Jésus ayeke Nzapa na lo ye amolenge mingi. Li ti mbi aga lani kirikiri na atënë ni na mbeto ti Nzapa asara mbi. Mbi hunda tere ti mbi, mbi tene: ‘Tongana nyen si Nzapa ti ndoye asara sana na zo na lê ti wâ?’
Gi ti pensé na tënë ti enfer so asara si mbi bâ li ti mbi sioni sioni fani mingi na bï. Na pekoni, mbi to nda ti manda Bible na lege ti tokuango mbeti so Eglize Adventiste ti lâ mbasambala ayeke sara ni. Ala fa so azo ti sioni ayeke bâ pasi na lê ti wâ lakue lakue pëpe, me a yeke gbi ala juska ala ga mburu ti wâ. Tënë so kamême akpa mbeni ye so ayeke na lege ni, na mbi komanse ti gue na bungbi ti ala. Me mbi bâ so ye so ala yeke fa ague kirikiri, na ye so mbi manda lani aleke sioni bango ndo ti mbi na ndo nzoni tambela ti zo pëpe.
Na ngoi ni so, mingi ti azo atene so pitan ayeke sioni. Ye oko, mbi na ambeni mingi e tene so gi azo so abungbi koli na wali na azo nde nde si ayeke azo ti pitan. Tongaso, tongana azo use so asara mariage pëpe abungbi gi na popo ti ala, so ayeke siokpari pëpe (1 aCorinthien 6:9, 10; aHébreu 13:4). Tënë so asara si mbi dü amolenge omene sân ti sara mariage.
Mbi gue na li ni na lege ti yingo
Na ngu 1965, Vaslyn Goodison na Ethel Chambers aga alango nduru na kodoro ti Bath. Ala yeke ândö apionnier, wala awakua ti ngoi kue ti aTémoin ti Jéhovah, na mbeni lâ ala sara tënë na babâ ti mbi. Lo yeda na tënë ti ala ti manda Bible na yanga-da. Tongana mbi yeke na kodoro si ala ga, ala yeke sara tënë nga na mbi. Atâa so mbi bâ lani aTémoin ti Jéhovah na kota kite na bê ti mbi, mbi tene mbi yeke manda Bible ni ti fa na ala amvene ti ala.
Mbi hunda lani gbâ ti atënë na ngoi ti étude ni, na aTémoin ni akiri tënë ni kue na mbi na lege ti Mbeti ti Nzapa. Grâce na mungo maboko ti ala, mbi hinga so akuâ ahinga ndo pëpe na ala yeke bâ pasi na yâ ti enfer pëpe (Zo-ti-fa-tene 9:5, 10). Mbi manda nga tënë na ndo beku ti fini ti lakue lakue na yâ Paradis na ndo sese (Psaume 37:11, 29; Apocalypse 21:3, 4). Atâa so babâ ti mbi azia ti manda Bible ni, mbi to nda ti gue na abungbi ti aTémoin ti Jéhovah ti ndo so e yeke dä. Siriri nga na nzoni tambela ti abungbi ni amû lani lege na mbi ti manda ye mingi na ndo ti Jéhovah. Mbi gue nga na akota bungbi ti circonscription na ti district so aTémoin ti Jéhovah aleke. Nda ti Mbeti ti Nzapa so ala zi na abungbi so adü na yâ ti mbi kota nzara ti voro Jéhovah na lege so ayeke nzoni. Ye oko, mbeni ye akanga lege na mbi lani.
Na ngoi ni so, koli so mbi na lo e duti ayeke babâ ti amolenge ota na popo ti amolenge omene so mbi dü, na e de e sara mariage pëpe. Mbi manda na yâ ti Bible so Nzapa ake tënë ti bungbingo koli na wali sân mariage, na yingo-ti-hinga ti mbi ato nda ti gi mbi (aProverbe 5:15-20; aGalate 5:19). Teti ndoye ti tâ tënë ayeke kono na yâ ti mbi, nzara ti leke fini ti mbi si alingbi na andia ti Nzapa asara mbi. Na nda ni, mbi mû desizion. Mbi tene na koli ti mbi so ayeke nzoni e sara mariage wala e kangbi. Atâa so lo yeda na aye so mbi mä na bê dä pëpe, e sara mariage so ndia ahunda na lango 15 ti août 1970, ngu oku na peko ti so aTémoin ti Jéhovah atingbi na mbi. Na décembre ti ngu 1970, mbi fa mungo tere ti mbi na Jéhovah na lege ti batême.
Mbi yeke girisa kozo lango ti guengo ti mbi na fango tënë pëpe. Mbeto ahon lani ndo ti mbi na mbi hinga nga ti komanse lisoro na zo na ndo Bible pëpe. Ti tâ tënë ni, bê ti mbi adë lani tongana kozo wa ti da so e tingbi na lo akaï fade fade lisoro ni. Me kete na pekoni, mbeto asara mbi mbeni pëpe. A ga ti si na hunzingo ti lango ni, mbi yeke lani na ngia mingi, teti mbi sara anduru lisoro na gbâ ti azo na ndo Bible na mbi zia na ala ambeni mbeti so e yeke sara ka kua na ni.
Sewa ni angbâ ngangu na lege ti yingo
Na ngu 1977, amolenge kue asi miombe na yâ sewa ti e. Mbi leke na bê ti mbi ti sara kue ti tene azo ti da ti mbi avoro Jéhovah (Josué 24:15). Tongaso mbi sara kua ngangu ti manda Bible lakue na sewa ni. Na ambeni ngoi, ndali ti so mbi nze, mbi yeke lango na ngoi so mbeni molenge ayeke diko mbeti ni na kota go, na a lingbi amolenge ni azingo mbi. Me ye so akanga lege na e lâ oko pëpe ti manda Bible na sewa.
Lani mbi yeke sambela nga lakue na amolenge ti mbi. Tongana ala kono kete awe, mbi yeke fa lani na ala ti sambela Jéhovah ala mveni. Mbi yeke sara kue ti tene ala oko oko kue asambela kozo si ala lango. Ti ala so ade lani kete, mbi yeke sambela na ala oko oko kue.
Kozoni, koli ti mbi ake ti tene mbi mû amolenge ni ti gue na ala na abungbi. Me pensé ti tene lo si lo bâ ndo na ndo amolenge ni na ngoi so mbi yeke na bungbi asara si lo woko. Na bï, lo ye lani mingi ti gue ti duti na akamarade ti lo, me ti mû amolenge ni miombe kue na tere ti lo ti sara ni anzere pëpe! Na pekoni, lo komanse même ti mû maboko na mbi ti leke amolenge ni ti duti nduru ti tene mbi na ala e gue na Da ti Royaume.
Fade fade, amolenge ni ato nda ti gue lakue lakue na abungbi ti kongregation na ti fa tënë. Tongana ekole ti ala akanga awe, mingi ni ala ayeke gue lani na fango tënë na apionnier ti kongregation. Ye so amû maboko na amolenge ti mbi ti ye kongregation na bê ti ala kue nga na kusala ti fango tënë.—Matthieu 24:14.
Angoi ti tara
Ti tene sewa ni aduti kamême na nginza, koli ti mbi ato nda ti sara voyage na mbeni ndo ti sara kua. Lani lo yeke hon tongaso aninga, me lo yeke kiri na kodoro na ngoi so alingbi. Me, na ngu 1989, lo hon na lo kiri pëpe. Tongana ti so mbi tene fade kozo, hongo ti koli ti mbi aga na mbi akpale mingi. Teti abï mingi mbi toto na mbi sambela Jéhovah ngangu ti wara dengo bê na ti gbu ngangu, na mbi bâ so lo mä asambela ti mbi. Aversê tongana Esaïe 54:4 na 1 aCorinthien 7:15 amû na mbi siriri na akpengba mbi ti tiri na gigi so e yeke dä. Nga, afami na akamarade ti mbi so ayeke na yâ ti kongregation amû maboko na lege ti aye ti mitele na ti tene bibe ti mbi aduti nzoni. Singila mingi na Jéhovah nga na awakua ti lo teti mungo maboko ti ala.
Ambeni tara nde asi nga lani na e. Mbeni lâ, bungbi abi na gigi mbeni molenge ti mbi ti wali ndali ti sioni tambela so Mbeti ti Nzapa ake. Mbi ye amolenge ti mbi mingi, me ti ngbâ be-ta-zo na Jéhovah aga kozo na yâ fini ti mbi. Tongaso na yâ ti ngoi so, mbi na atanga ti amolenge ni e sara tâ gi ye so Bible afa na ndo lege ti sara ye na mbage ti ala so bungbi abi ala na gigi (1 aCorinthien 5:11, 13). Azo mingi so ahinga lani nda ni pëpe akasa e ngangu. Me na pekoni, a kiri na molenge ni na yâ kongregation, na koli ti lo atene na mbi so bê ti ni apika mingi na lege so e bata ngangu akpengba-ndia ti Bible. Laso koli ti molenge ti mbi ni na sewa ti lo ayeke voro Jéhovah.
Na gbele kpale ti nginza
Lâ ni so koli ti mbi adö e azia, mbeni mbilimbili ye ti mû na mbi nginza ayeke pëpe, na lo tokua na e nginza mbeni pëpe. Dutingo so afa na e ti wara ngia na yâ kete kete ye na ti mû na nene ni amosoro ti yingo ahon ti gi akungba ti sese. Teti amolenge ni amanda ti ndoye tere na ti mû maboko na popo ti ala, ala yeke nduru na mba tongana ala yeke kono. Tongana ayaya ni akomanse ti sara kua lani, ala yeda na bê ti ala ti mû maboko na angambe ti ala. Kozo molenge ti mbi ti wali, Marseree, amû maboko na tanga ti ala ti wali Nicole ti hunzi ekole ti lo na kota da-mbeti. Nga, mbi wara lege ti kä akete kete ye ti tengo ni na yâ magazin. Kete nginza so mbi wara amû lege na mbi ti sara na ambeni ye ti mitele so atia e.
Jéhovah azia e lâ oko pëpe. Mbeni lâ, mbi tene na mbeni ita-wali so e lingbi ti gue na Kota Bungbi ti District pëpe ndali ti kpale ti nginza. Lo tene na mbi: “Ita Val, tongana mo mä tënë ti mbeni kota bungbi, to nda ti leke tere ti mo teti guengo ni! Fade Jéhovah ayeke sara na mo.” Mbi yeda na wango ti lo. Jéhovah asara lani na e, na lo ngbâ ti sara ni. Lâ oko sewa ti e amanke mbeni kota bungbi ndali ti kpale ti nginza pëpe.
Na ngu 1988, kota pupu ti ngu-nzapa so a iri ni Gilbert abuba Jamaïque, na e kpe da ti e ti gue na mbeni ndo ti bata tere ti e. Na ngoi so pupu ni akaï kete, mbi na molenge ti mbi ti koli e ga ti bâ da ti e so akungbi. Tongana mbi yeke bâ ndo na popo ti akungbingo ye ni, mbi bâ mbeni ye so mbi ye ti mû ti bata. Fade fade, kota pupu alondo ti ya, me tïtî mbi ahule gi na tere ti ye so mbi ye ti bata. “Mama, mo bi télé so na sese ma! Ye ni mo yeke wali ti Lot?” (Luc 17:31, 32). Tënë so molenge ti mbi atene na mbi asara si li ti mbi akiri dä. Mbi bi télé ni so ngu apika ni, na e use kue e kpe.
Tere ti mbi ayeke dö tongana mbi dabe mbi na kuâ so mbi gi lani ndali ti senge télé. Me bê ti mbi aduti nzoni tongana mbi pensé na gbotongo mê so molenge ti mbi amû na mbi lani na ngoi so. Merci na fango ye ti Bible so lo wara na lege ti kongregation; lo mû lani maboko na mbi si sioni asi na mbi pëpe na peut-être sioni na lege ti yingo.
Kota pupu ti ngu-nzapa so abuba da na akungba ti e kue, nga a zia e na yâ ti mawa. Na pekoni aita ti e ti yingo aga. Ala wa e ti zia bê ti e na Jéhovah ndali ti akungba ti e so afuti kue na ti ngbâ ngangu na yâ kusala ti fango tënë, na ala mû maboko na e ti kiri ti leke da ti e. Ndoye na ngangu so aita ti Jamaïque na ti kodoro wande asara na bê ti ala ndali ti e andu bê ti e mingi.
E zia Jéhovah na kozo ndo
Na peko ti so lo hunzi ekole ti lo, use molenge ti mbi, Melaine, amû kua ti pionnier. Na pekoni lo yeda ti gue na mbeni kongregation nde ti sara kua dä tongana pionnier, so ti tene a lingbi lani lo zia kua ti lo. Atâa so kua ti lo amû maboko na sewa ti e na lege ti nginza, e tene so fade Jéhovah ayeke bâ lege ti e tongana zo oko oko azia Royaume na kozo ndo (Matthieu 6:33). Na yâ ti angoi so aga na pekoni, a tisa nga molenge ti mbi ti koli, Ewan, ti sara kua ti pionnier. Lo mû lani maboko na e na lege ti nginza, me e wa lo ti yeda na iringo ndo ni na e sambela na lo deba nzoni ti Jéhovah. Lâ oko mbi tara ti kanga lege na amolenge ti mbi ti kono yâ ti kusala ti ala teti Royaume pëpe, na e so e ngbâ na kodoro lâ oko ye amanke e si e bâ pasi pëpe. Nde na so, ngia ti e akono, na tongana ngoi ayeke hon, e mû nga maboko na amba ti e.
Laso, bê ti mbi ayeke na ngia mingi ti bâ amolenge ti mbi ‘atambela na lege ti tene-biani’. (3 Jean 4). Mbeni oko ti ala, Melaine, ayeke na tere ti koli ti lo so ayeke surveillant so ague na ndo nde nde. Mbeni ti wali ni Andrea na koli ti lo ayeke apionnier spécial, na lo yeke gue na koli ti lo so ayeke use surveillant ti bâ akongregation. Molenge ti mbi ti koli, Ewan, na wali ti lo ayeke sara kua tongana apionnier spécial, na lo yeke ancien na yâ ti kongregation. Mbeni nga ti wali, Ava-Gay, ayeke sara kua na tere ti koli ti lo na biröo ti aTémoin ti Jéhovah ti Jamaïque. Jennifer, Genieve na Nicole na akoli ti ala nga na amolenge ti ala kue ayeke sara kua ngangu na yâ kongregation ti ala. Marseree ayeke na tere ti mbi na da, na e use kue e yeke sara bungbi na kongregation ti Port Morant. Mbi wara adeba nzoni mingi, teti amolenge ti mbi miombe kue angbâ ti voro Jéhovah.
Angu so ayeke hon aga na kpale na seni ti mbi. Ti fadeso, kobela ti lamatisi si ayeke so mbi, me mbi yeke na ngia ti sara kua ti pionnier. A ninga awe so tambelango na ndo ahoto ti ndo so mbi lango dä aga ngangu na mbi. Mbi wara lani kpale ti sigigi na fango tënë. Mbi tara ti kpe na vélo na mbi bâ so ayapu ye ni na mbi ahon ti tambela. Tongaso mbi vo vélo na tïtî mbeni zo na mbi to nda ti kpe na ni. Kozoni, a yeke ngangu na amolenge ti mbi ti bâ mama ti ala so gere ti lo ayeke so ti kpe na vélo. Me ala yeke na ngia mingi ti bâ so mbi ngbâ ti fa tënë tongana ti so bê ti mbi aye.
Mbi yeke na ngia mingi ti bâ azo so mbi manda Bible na ala ayeda na tâ tënë ti Mbeti ti Nzapa. Lakue mbi yeke sambela Jéhovah ti tene lo mû maboko na sewa ti mbi kue ti ngbâ be-ta-zo na lo na lâ ti nda ni so nga teti lakue lakue. Tënë ti sepela na ti merci ti mbi ague na Jéhovah so ‘amä sambela,’ teti lo mû maboko na mbi ti bata amolenge ti mbi miombe na ndo lege ti lo.—Psaume 65:3.
[Foto na lembeti 10]
Mbi na amolenge ti mbi, awali ti ala na atarä ti mbi
[Foto na lembeti 12]
Fadeso mbi mû vélo ti fa na tënë