Jéhovah: Nzapa so ayeke bâ akusala ti e na nene ni
“Nzapa ayeke kirikiri pëpe si Lo lingbi girisa kusala ti i, ndoye so i fa giriri teti iri ti Lo.”—AHÉBREU 6:10.
1. Na lege wa Jéhovah afa so lo bâ na nene ni ye so Ruth wali ti kodoro ti Moab asara?
JÉHOVAH abâ na nene ni mingi akusala ti azo so ayeke gi biani ti sara ye so bê ti lo aye nga lo yeke futa ala mingi (aHébreu 11:6). Boaz, wakua be-ta-zo ti Nzapa, ahinga pendere sarango ye ti Jéhovah so, ndali ti so Boaz atene na Ruth so ayeke mbeni wali ti kodoro ti Moab, so na ndoye ayeke bâ lege ti mama ti koli ti lo so ayeke womua, lo tene: “L’Eternel afuta kusala ti mo, . . . Lo mu na mo futa so alingbi.” (Ruth 2:12). Nzapa airi deba nzoni lani na ndo ti Ruth? Lo sara ni biani! Lo zia même mbaï ti lo na yâ ti Bible! Na ndo ni, Ruth asara mariage na Boaz nga lo ga kotara ti Gbia David na ti Jésus Christ (Ruth 4:13, 17; Matthieu 1:5, 6, 16). Tapande so ayeke gi mbeni oko ti atapande mingi so ayeke na yâ ti Bible, so afa so Jéhovah ayeke bâ na nene ni mingi ye so awakua ti lo ayeke sara.
2, 3. (a) Ye nyen asara si lege so Jéhovah ayeke fa so lo bâ ye so e sara na nene ni apika bê ti e? (b) Ngbanga ti nyen lo lingbi biani ti fa so lo bâ ye so e sara na nene ni? Mû mbeni tapande.
2 Ti Jéhovah, a yeke duti mbeni ye ti kirikiri tongana lo bâ na nene ni pëpe ye so awakua ti lo ayeke sara. A-Hébreu 6:10 atene: “Nzapa ayeke kirikiri pëpe si Lo lingbi girisa kusala ti i, ndoye so i fa giriri teti iri ti Lo, teti i sara kusala teti azo ti be-vulu, na i de ti sara tongaso.” Ye so apika bê ti e na yâ ti tënë so ayeke so Nzapa ayeke bâ na nene ni ye so azo ti lo so amû tere ti ala na lo ayeke sara, atâa so ala yeke awasiokpari nga so ala lingbi na gloire ti lo pëpe.—aRomain 3:23.
3 Teti so e yeke awasiokpari, e lingbi peut-être ti bâ so akusala so e yeke sara na Nzapa ayeke gi kete kete na alingbi pëpe ti tene Nzapa airi deba nzoni dä. Ye oko, Jéhovah ahinga nzoni mingi bibe so ayeke pusu e ti sara na lo nga dutingo ti e, na lo yeke bâ na nene ni mingi kusala so e yeke sara na lo na bê ti e kue (Matthieu 22:37). Zia e mû mbeni tapande: Mbeni mama awara mbeni matabisi na ndo ti table ti lo. Matabisi ni ayeke mbeni ye ti go so ngere ni ayeke ngangu pëpe. Lo lingbi peut-être ti bâ matabisi ni tongana mbeni mbumbuse ye na ti bi ni. Ye oko, lo wara na tere ni mbeni kete mbeti so afa so a yeke kete molenge ti lo ti wali si amû nginza ti lo kue si a vo na ni. Mama ni ayeke bâ matabisi ni fadeso na mbeni lege nde. Ti kiri singila na molenge ni, peut-être lo yeke gbu lo na kate ti lo na lo yeke toto na ngu ti lê.
4, 5. Na lege wa Jésus amû tapande ti Jéhovah na ndo bango ye na nene ni?
4 Jéhovah ahinga nzoni mingi bibe so apusu e ti sara na lo nga akatikati ti e; na tongana e mû ngangu ti e kue ti sara na lo, a yeke nzere na lo mingi, atâa ye so e sara ayeke gi kete kete wala ayeke mingi. Na ndo tënë so, Jésus asara ye lani tâ gi tongana ti Babâ ti lo. Dabe ti mo na tondo ti Bible na ndo womua so amû kete kete pata na offrande. “Jésus ayä lê ti Lo, na Lo bâ azo ti mosoro so ayeke zia matabisi ti ala na yâ sanduku ti nginza. Na Lo bâ mbeni womua so ayeke wanzinga azia kete nginza use na yâ sanduku ni. Lo tene, Biani, Mbi tene na i, womua so, so ayeke wanzinga, amû matabisi kota ahon ala kue. Teti ala so kue azia na yâ sanduku ni gi nginza so ayeke senge na lê ti ala; me womua so azia ye ti nzinga ti lo na yâ ni, même ye kue so ayeke na lo ti vo kobe ti lo.”—Luc 21:1-4.
5 Jésus ahinga so wali so ayeke womua nga lo yeke wanzinga. Na ye so asara si Jésus abâ na nene ni mingi matabisi so lo mû. A lingbi ti tene oko tënë so na ndo Jéhovah (Jean 14:9). A mû ngangu na e pëpe ti hinga so atâa dutingo ti e ayeke tongana nyen, Nzapa na Molenge ti lo ayeke bâ na nene ni mingi ye so e yeke sara?
Jéhovah afuta zo ti Ethiopie so akpe mbeto ti lo
6, 7. Ngbanga ti nyen Jéhovah afa na Ebed-Mélec so lo bâ na nene ni ye so lo sara? Lo fa ni tongana nyen?
6 Fani mingi, Bible afa so Jéhovah ayeke bâ na nene mingi azo so asara ye so bê ti lo aye. Bâ tongana nyen lo sara ye na mbage ti Ebed-Mélec, mbeni zo ti Ethiopie so akpe mbeto ti lo. Koli so ayeke lani na fini na ngoi ti Jérémie nga lo sara kua na da ti Gbia Sédécias ti Juda so aduti be-ta-zo pëpe. Ebed-Mélec amä so amokonzi ti Juda abi tënë ti wataka na li ti prophète Jérémie atene lo la lo yeke pusu azo ti ke yanga ti komande, na ala bi lo na yâ ti mbeni dû so popoto ayeke dä si lo lingbi ti kui nzara kâ (Jérémie 38:1-7). Ebed-Mélec ahinga so azo ake Jérémie mingi ndali ti atënë so lo fa, na a yeke ngbanga ni la Ebed-Mélec ayeda ti zia fini ti lo na yâ ti kpale na ti gue ti bâ gbia. Na mbeto pëpe, zo ti Ethiopie so atene: “O gbia, seigneur ti mbi, azo so asara sioni na prophète Jérémie na yâ ye kue so ala sara na lo, si ala bi lo na yâ dû so. Lo yeke kui na nzara kâ”. Gbia amû yanga na Ebed-Mélec ti mû akoli 30 na ti gue ti zi prophète ti Nzapa, Jérémie.—Jérémie 38:8-13.
7 Jéhovah abâ so Ebed-Mélec asara ye na mabe, na ye so apusu lo ti hon ndo ti mbeto so lo lingbi ti duti na ni. Tongaso, ti fa so lo bâ na nene ni mingi ye so Ebed-Mélec asara, Jéhovah atene na lo na lege ti Jérémie: “Fade Mbi sara si tënë ti Mbi so Mbi tene na ndo kodoro so aga tâ tënë ti sara sioni na ala, me ti sara nzoni na ala pëpe; . . . Fade Mbi zi mo na lâ ni kâ. Fade a zia mo pëpe na tïtî azo so mbeto ti ala asara mo. Fade Mbi sö mo biani, . . . fade fini ti mo angbâ na mo tongana ye so zo agbu na bira, teti mo zia bê ti mo na Mbi.” (Jérémie 39:16-18). Biani, Jéhovah azi Ebed-Mélec na Jérémie na tïtî asioni mokonzi ti Juda nga na pekoni, na tïtî azo ti Babylone so afuti Jérusalem kue. Psaume 97:10 atene: ‘[Jéhovah] abata âme ti azo ti nzobe, lo zi ala na tïtî azo ti sioni.’
“Babâ ti mo so abâ ye na lingo, fade Lo futa mo”
8, 9. Tongana ti so Jésus afa, mara ti sambela wa Jéhovah ayeke bâ ni na nene ni mingi?
8 Ye so Bible atene na ndo sambela ayeke mbeni ye so afa so Jéhovah ayeke bâ na nene ni mingi aye so e yeke sara ndali ti lo. Bâ ye so mbeni zo ti ndara atene: “Sambela ti azo ti mbilimbili amû ngia na [Nzapa].” (aProverbe 15:8). Na ngoi ti Jésus, amokonzi-nzapa mingi ayeke sambela na gbele azo mingi. A yeke pëpe ngbanga ti so ala ye ti ga nduru na Nzapa, me ngbanga ti so ala ye ti tene azo abâ so ala ye Nzapa mingi. Ye oko, Jésus atene: “Ala wara futa ti ala awe.” Jésus awa adisciple ti lo, lo tene: “Me mo, tongana mo sambela, mo gue na yâ da ti mo, mo kanga yanga ti da ti mo si mo sambela Babâ ti mo so ayeke na lingo, na Babâ ti mo so abâ ye na lingo, fade Lo futa mo.”—Matthieu 6:5, 6.
9 Ti tâ tënë ni, Jésus aye lani pëpe ti tene so a yeke sioni ti sambela na gbele azo mingi, teti lo kue lo sambela ngoi na ngoi na gbele azo (Luc 9:16). A nzere na Jéhovah mingi ti mä e tongana e sambela lo na bê ti e kue; na e sara ni pëpe ti fa na amba ti e so e la e ye Nzapa mingi. Asambela so e yeke tene na ngoi so e yeke gi e oko afa ndoye ti e teti Jéhovah na afa nga so e zia bê ti e kue na lo. Tongaso, a dö bê ti e pëpe so fani mingi, Jésus agi ambeni ndo so lo lingbi ti duti dä gi lo oko si lo sambela. Na mbeni lâ, lo sara ni “na ndapre, kozoni si nda adë”. Na mbeni ngoi nde, “Lo ma hoto ti sambela na ndo so zo ayeke dä pëpe.” Na kozoni ti tene lo soro abazengele ti lo 12, Jésus asambela na bï ni kue gi lo oko.—Marc 1:35; Matthieu 14:23; Luc 6:12, 13.
10. Tongana e yeke sambela na bê ti e kue nga atënë ni alondo na gbe ti bê ti e, e lingbi ti hinga nyen biani?
10 Tara ti bâ tongana nyen Jéhovah adengi lani mê ti mä atënë ti gbe ti bê ti Molenge ti lo! Biani, na ambeni ngoi, Jésus asambela “na totongo ngangu na ngule, . . . na [Nzapa a] mä Lo teti Lo kpe mbeto ti Nzapa.” (aHébreu 5:7; Luc 22:41-44). Tongana e yeke sambela Nzapa na bê ti e kue na e yeke fa na lo atënë ti gbe ti bê ti e, e lingbi biani ti hinga so Babâ ti e ti yayu ayeke dengi mê ti mä e nga lo yeke bâ na nene ni ye so e yeke tene na lo. Biani, “L’Eternel ayeke nduru na azo kue . . . so adi iri ti Lo na lege ti tene-biani.”—Psaume 145:18.
11. Tongana nyen Jéhovah ayeke bâ aye so e yeke sara na ngoi so e yeke gi e oko?
11 Tongana a nzere na Jéhovah ti mä asambela so e tene na ngoi so e yeke gi e oko, a yeke nzere nga na lo mingi tongana e mä yanga ti lo na ngoi so e yeke gi e oko. Ti tâ tënë ni, Jéhovah ahinga ye so e yeke sara na ngoi so e yeke gi e oko (1 Pierre 3:12). Ni la, ti duti be-ta-zo na Jéhovah na ti mä yanga ti lo na ngoi so e yeke gi e oko afa so e ‘sara na lo na bê ti e kue’, na mbeni bê so ayeke na sioni oko pëpe na so aye biani ti sara ye so ayeke mbilimbili (1 Chronique 28:9). Bâ tongana nyen mara ti sarango ye tongaso ayeke mû ngia na bê ti Jéhovah!—aProverbe 27:11; 1 Jean 3:22.
12, 13. Na lege wa e lingbi ti bata bibe ti e na bê ti e na ti sara ye tongana ti disciple Nathanaël so ayeke be-ta-zo?
12 Tongaso, aChrétien so ayeke be-ta-zo ake ti sara siokpari na lingo, ndali ti mara ti asiokpari tongaso ayeke buba bibe ti zo na bê ti lo. A yeke mara ti asiokpari tongana bango porno nga na alimon so afa sarango ngangu. Atâa so a lingbi ti honde ambeni siokpari na lê ti zo, e hinga so “ye kue ayeke na gigi senge na a honde pëpe na lê ti Lo so tënë ti e ayeke na tïtî Lo.” (aHébreu 4:13; Luc 8:17). Tongana e sara kue ti kpe aye so Jéhovah ake, e yeke duti na nzoni yingo-ti-hinga nga a yeke nzere na e ti hinga so Nzapa ayeda na e. Biani, kite ayeke dä pëpe so Jéhovah abâ na nene ni mingi zo “so atambela mbilimbili, na lo sara kusala ti mbilimbili, na lo tene tene-biani na bê ti lo”.—Psaume 15:1, 2.
13 Ye oko, tongana nyen e lingbi ti bata bibe ti e na bê ti e na yâ ti mbeni sese so aye ti sioni asi singo dä? (aProverbe 4:23; aEphésien 2:2). Kozoni kue, a lingbi e sara kusala na aye kue so Jéhovah aleke na lege ti yingo ti kpengba mabe ti e. Use ni, a lingbi e sara kue ti ke aye so ayeke sioni na e sara aye so ayeke nzoni, nga e sara ye hio si asioni nzara amaï na yâ ti bê ti e pëpe ti dü siokpari (Jacques 1:14, 15). Bâ tongana nyen a yeke nzere ande na mo mingi tongana Jésus asara tënë ti mo tongana ti so lo sara tënë ti Nathanaël, lo tene: “Bâ! [koli] so tënë ti handa ayeke na yâ lo pëpe!” (Jean 1:47). Na pekoni, Nathanaël so a iri nga lo Barthélemy awara matabisi ti duti oko ti abazengele 12 ti Jésus.—Marc 3:16-19.
“Kota Sacrificateur ti be-nzoni na ti be-biani”
14. Nde na bango ndo ti ambeni zo, bango ndo ti Jésus na ndo ye so Marie asara ayeke tongana nyen?
14 Teti so Jésus ayeke “image ti Nzapa so zo alingbi bâ pëpe,” so ti tene Jéhovah, Jésus ayeke sara ye lakue tongana ti Babâ ti lo na lege so lo yeke bâ na nene ni ala so ayeke sara na Nzapa na bê so ayeke na sioni oko pëpe (aColossien 1:15). Na tapande, lango oku kozoni ti tene Jésus amû fini ti lo na sandaga, a tisa lo na ambeni disciple ti lo na da ti Simon zo ti Béthanie. Na lakui ni, Marie ita ti Lazare na Marthe “akamata livre oko ti yombo ti nard ti nzoni mingi, so ayeke ti ngere ngangu mingi” (ngere ni alingbi nginza ti ngu oko ti mbeni wakua), lo sa yombo ni na li ti Jésus nga na gere ti lo (Jean 12:3). Ambeni atene: “Teti nyen a futi yombo ni tongaso?” Ye oko, Jésus abâ ye so Marie asara na mbeni lege nde. Na lê ti Jésus, ye so Marie asara afa so maboko ti lo awoko na mungo ye mingi. Na ndo ni, Jésus abâ ni tongana kota ye mingi ndali ti so lo hinga so lo yeke kui na yâ ti lango kete nga a yeke lu kuâ ti lo. Tongaso, ahon ti kasa Marie ndali ti ye so lo sara, Jésus agonda lo. Lo tene: “Na ndo kue so fade ala fa Tene-nzoni so na sese so kue, fade ala fa nga tënë ti ye so wali so asara tongana ye ti dabe azo na lo.”—Matthieu 26:6-13.
15, 16. Tongana nyen e yeke wara ye ti nzoni ndali ti so Jésus asara na Nzapa tongana zo na sese?
15 So kota matabisi si e yeke na ni so Mokonzi ti e Jésus ayeke bâ na nene ni ye so e yeke sara! Ti tâ tënë ni, fini ti Jésus na sese aleke lo ti sara akusala so Jéhovah abata na lo: kua ti Kota Prêtre na Gbia, kua ti mokonzi ti kongregation ti aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala nga na pekoni, kua ti mokonzi ti sese kue.—aColossien 1:13; aHébreu 7:26; Apocalypse 11:15.
16 Kozo ti ga na sese, Jésus afa so tënë ti azo agbu bê ti lo mingi na lo ye ala mingi (aProverbe 8:31). Na ngoi so lo yeke na sese, lo hinga nzoni akpale so e yeke wara na ngoi so e yeke sara kua ti Nzapa. Bazengele Paul atene: “A yeke ngbanga ti [Jésus] ti ga legeoko tongana aita ti Lo na yâ ye kue, si Lo lingbi ga Kota Sacrificateur ti be-nzoni na ti be-biani . . . Teti Lo hu pono na yâ handa giriri, Lo lingbi sara na ala so ye ahanda ala.” Jésus alingbi ti “sara be-nzoni na ndo so e yeke na ngangu pëpe” ndali ti so “a tara Lo na ye kue legeoko tongana e, me Lo sara siokpari pëpe.”—aHébreu 2:17, 18; 4:15, 16.
17, 18. (a) Tongana nyen alettre so Jésus atokua na akongregation mbasambala ti Asie Mineure afa so lo bâ na nene ni mingi ye so ayeke si na adisciple ti lo? (b) A leke lani aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala ti sara kusala wa?
17 Na peko ti so a zingo Jésus na kuâ, a yeke polele so lo kiri lo bâ mawa ti adisciple ti lo mingi ndali ti atara so ala wara. Bâ alettre so lo tokua na akongregation mbasambala ti Asie Mineure, so bazengele Jean asû. Jésus atene na kongregation ti Smyrne lo tene: “Mbi hinga ye ti vundu ti mo, na nzinga ti mo.” Ge, Jésus aye biani ti tene lani: ‘Mbi hinga akpale ti mo nzoni mingi; Mbi bâ mawa ti mo mingi.’ Na pekoni, teti so lo wani lo bâ pasi juska na kuâ, na be-nzoni nga na ngangu ti komande so lo yeke na ni, lo kiri lo tene na kongregation ni: “Duti be-ta-zo juska na kui, na fade Mbi mû na mo couronne ti fini ti lakue lakue.”—Apocalypse 2:8-10.
18 Na yâ ti alettre so lo tokua na akongregation mbasambala so, mo yeke wara gbâ ti atënë so afa so Jésus ahinga nzoni mingi akpale so adisciple ti lo awara na lo bâ na nene ni mingi be-biani ti ala (Apocalypse 2:1–3:22). E dabe ti e so ala so Jésus asara lani tënë na ala ayeke aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala, so ayeke na beku ti komande legeoko na lo na yayu. Legeoko tongana Seigneur ti ala, a leke ala ti sara kpengba kusala so ayeke ti mû maboko na azo na nzobe ti tene ala wara aye ti nzoni na lege ti sandaga ti Christ so ayeke sara si azo aga nzoni.—Apocalypse 5:9, 10; 22:1-5.
19, 20. Na lege wa “azo mingi so asi singo” afa so ala bâ Jéhovah na Molenge ti lo na nene ni?
19 Biani, Jésus afa oko ndoye so lo yeke na ni na mbage ti adisciple ti lo so a sa yingo na ndo ti ala na “ambeni ngasangbaga” ti lo so ayeke be-ta-zo. Ala yeke azo kutu mingi, na ala yeke na beku ti duti na popo ti “azo mingi so asi singo . . . ti amara kue” so ayeke na beku ti sigigi na yâ “kota ye ti vundu”. (Jean 10:16; Apocalypse 7:9, 14). Azo so ayeke ga gbani gbani na mbage ti Jésus ndali ti so ala bâ na nene ni sandaga so lo mû nga ndali ti so ala yeke na beku ti wara fini ti lakue lakue. Tongana nyen ala yeke fa so ala bâ aye so na nene ni? Ala yeke fa ni na lege so ala yeke “sara na [Nzapa] na yâ temple ti Lo lâ na bï”.—Apocalypse 7:15-17.
20 Na lembeti 27 ti si na lembeti 30 ti mbeti so, a yeke wara tondo ti kusala ti aTémoin ti Jéhovah na ndo sese kue teti ngu ti kusala 2006. Tondo so afa polele so awakua be-ta-zo so ayeke ‘sara na Nzapa lâ na bï’ biani. Biani, gi na yâ ti oko ngu so, ala na tanga ti kete wungo ti aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala amû wungo ti angbonga 1 333 966 199 ti fa tënë. Wungo ti angbonga so ahon wungo ti angu 150 000!
Ngbâ lakue ti fa so mo bâ ye na nene ni!
21, 22. (a) Na ndo tënë ti kiringo singila, ngbanga ti nyen a lingbi atâ Chrétien asara hange? (b) Ye wa e yeke bâ na yâ ti article ti peko?
21 Na yâ sarango ye ti ala na mbage ti azo so ayeke mbilimbili-kue pëpe, Jéhovah na Molenge ti lo afa so ala yeke bâ ala biani na nene ni mingi. Me, ye ti mawa ni ayeke so mingi ti azo abi bê ti ala na ndo Nzapa pëpe. Nde na so, ala bi bê ti ala gi na ndo aye so agbu bê ti ala wani. Tongana Paul ayeke sara tënë na ndo azo ti “lâ ti nda ni,” lo tene: “Fade azo ayeke azo ti ndoye tere ti ala mveni, azo ti ndoye nginza . . . azo so amû merci pëpe.” (2 Timothée 3:1-5). Azo so ayeke tâ nde mingi na atâ Chrétien so ayeke sambela na bê ti ala kue, so ayeke mä yanga na bê kue na so ayeke sara kua ti Nzapa na bê ti ala kue ti fa so ala bâ na nene ni ye kue so lo sara ndali ti ala.—Psaume 62:9; Marc 12:30; 1 Jean 5:3.
22 Na yâ ti article ti peko, e yeke kiri ti bâ ambeni ye so na ndoye Jéhovah aleke ti mû maboko na e na lege ti yingo. Na ngoi so e yeke gbu li ti e na ndo ti ‘amatabisi ti nzoni’ so, zia e ngbâ ti bâ ye na nene ni mingi ahon ti kozo.—Jacques 1:17.
Fade mo kiri tënë tongana nyen?
• Na lege wa Jéhovah afa so lo yeke bâ na nene ni ye so awakua ti lo ayeke sara?
• Tongana nyen e lingbi ti zia ngia na bê ti Jéhovah na ngoi so e yeke gi e oko?
• Na alege wa Jésus afa so lo bâ ye na nene ni?
• Na lege wa dutingo ti Jésus lani tonga- na zo amû maboko na lo ti duti mbeni mokonzi so ayeke sara ye na nzobe na so ayeke bâ ye na nene ni?
[Foto na lembeti 19]
Tongana ti so mbeni babâ wala mama abâ na nene ni senge ye so molenge ti lo amû na lo, Jéhovah abâ na nene ni mingi ye so e mû na lo na bê ti e kue