Sara hange na bê ti warango ye
“Fini ti zo ayeke pëpe na ye mingi mingi so ayeke na lo.”—LUC 12:15.
1, 2. (a) Aye wa mo bâ agbu bê ti azo laso nga aye wa ala yeke gi ni? (b) Aye so alingbi ti sara nyen na ndo ti e?
NGINZA, akungba, yango-iri, kota kua ti nginza nga na sarango mbeni sewa ayeke na popo ti aye so azo abâ ni tongana aye so ayeke sara si gigi ti ala aga nzoni wala so ayeke sara si gigi ti ala ti kekereke aduti nzoni. A yeke polele so na yâ ti akodoro so azo ayeke na mosoro dä mingi nga na akodoro so nzinga ayeke dä, azo mingi ayeke tomba peko ti mosoro nga na aye so alingbi ti sara si gigi ti ala aga nzoni. Na mbage, tongana ala yeke bi bê kamême na aye ti yingo, aye ti yingo ni anzere mingi pëpe na ala tongana ti kozo.
2 So ayeke biani aye so Bible afa kozoni awe atene: “Na lâ ti nda ni, fade lâ ti ye ti ngangu aga. Teti fade azo ayeke azo ti ndoye tere ti ala mveni, azo ti ndoye nginza, . . . azo so andoye ngia, me ala ndoye Nzapa pëpe; a bâ ala tongana azo ti bata tënë ti Nzapa, me ala ke ngangu ni awe.” (2 Timothée 3:1-5). Dutingo lakue na popo ti mara ti azo tongaso ayeke sara ngangu na ndo ti atâ Chrétien ti duti na mara bibe ti ala so nga ti sara ye tongana ti ala. Ye wa alingbi ti mû maboko na e ti ke ngangu so azo ti sese so ayeke sara na ndo ti e si e “tambela na lege ti sese so” pëpe?—aRomain 12:2.
3. Wango wa so Jésus amû ni e yeke bâ ni fadeso?
3 Jésus Christ so ayeke “Walombe ti mabe ti e na Zo ti sara si mabe ni alingbi kue” afa na e mbeni kpengba tapande so e lingbi ti manda aye dä na ndo tënë so (aHébreu 12:2). Mbeni lâ, tongana Jésus ayeke sara tënë na gbâ ti azo so abungbi ti mä lo na lo yeke zi nda ti ambeni kpengba tënë so andu tâ vorongo, mbeni koli afâ tënë na yanga ti Jésus, lo tene: “Maître, Mo sara tënë na ita ti mbi si lo kangbi ye ti héritier, na lo mû mbeni mbage ni na mbi.” Ti kiri tënë, Jésus amû ambeni kpengba wango na koli so nga na azo kue so ayeke mä lo. Lo gboto mê ti ala na ndo sarango bê ti warango ye nga lo mû mbeni tapande ti pusu ala ti gbu li na ndo tënë so. A yeke nzoni ti tene e dengi mê na wango so Jésus amû na ngoi ni so nga e bâ lege so e lingbi ti wara aye ti nzoni dä na sarango ye alingbi na ni na yâ ti fini ti e.—Luc 12:13-21.
Ye so lo hunda ayeke na lege ni pëpe
4. Ngbanga ti nyen a yeke na lege ni pëpe ti tene koli so afâ tënë na yanga ti Jésus?
4 Kozo ti tene koli so afâ tënë na yanga ti Jésus, Jésus ayeke sara tënë na adisciple ti lo nga na ambeni zo nde ti sara hange na sarango ye teti lê ti zo, ti duti na mbeto pëpe ti fa na gigi so ala yeke beoko na Molenge ti zo nga ti gi ti wara mungo maboko ti yingo vulu (Luc 12:1-12). Kite ayeke dä pëpe so atënë so ayeke akota tënë so a hunda ti tene adisciple ti Jésus abata ni nzoni. Ye oko, na ngoi so Jésus ayeke fa akpengba tënë so, so ayeke pusu zo ti gbu li, koli so afâ tënë na yanga ti Jésus, lo hunda na lo ti leke mbeni tënë so alondo na yâ ti sewa ti ala na ndo kangbingo yâ ti kungba. Me, mbeni kpengba ye ayeke dä so e lingbi ti manda na yâ ti ye so asi.
5. Ye so koli so ahunda afa nyen na ndo ti lo?
5 Mbeni zo asû mbeti atene so “ye so zo ayeke gbu li ti lo na ndo ni na ngoi so a yeke fa tënë ti Nzapa afa ye so agbu bê ti lo.” Na ngoi so Jésus ayeke sara tënë na ndo ti akpengba ye ti yingo, koli so ayeke gbu li ti lo peut-être na ndo lege so lo lingbi ti wara na nginza. Bible afa pëpe wala lo yeke na raison ti dema tere na ndo ti aye ti héritier so a zia na ala. Peut-être, lo bâ Jésus lani tongana mbeni zo so ayeke na ngangu ti fâ ngbanga na popo ti azo na lege ti ndara (Esaïe 11:3, 4; Matthieu 22:16). Atâa tënë ni ayeke tongana nyen, tënë so lo hunda afa ye so agbu bê ti lo, na so ayeke mbeni kpale: kpale ni ayeke so aye ti yingo agbu bê ti lo mingi pëpe. A yeke kota raison so alingbi ti pusu e ti gi ti bâ tâ ye so ayeke gbu bê ti e. Na tapande, a yeke ngangu pëpe ti zia li ti e ahon na ndo ti ambeni ye nde na ngoi ti abungbi wala ti gbu li ti e na ndo ti ye so e ye ti sara na peko ti bungbi. Nde na so, a yeke nzoni e dengi mê na ye so a yeke fa nga e gbu li na ndo lege so e lingbi ti sara ye alingbi na ni ti tene songo ti e na Babâ ti e ti yayu, Jéhovah Nzapa, nga na amba ti e aChrétien aga nzoni ahon ti kozo.—Psaume 22:23; Marc 4:24.
6. Ngbanga ti nyen Jésus ake ti sara ye so koli so ahunda?
6 Atâa raison wa apusu koli so ti hunda ye so, Jésus ake ti sara ye so lo hunda. Nde na so, Jésus atene na koli so, lo tene: “Koli, zo [wa] azia Mbi juge, wala zo ti kangbi ye na i?” (Luc 12:14). Na tenengo tënë so, Jésus ayeke sara lani tënë ti mbeni ye so azo ni ahinga ni nzoni mingi, ndali ti Ndia ti Moïse ahunda ti tene a zia ajuge na yâ ti agbata ti bâ lege ti mara ti atënë tongaso (Deutéronome 16:18-20; 21:15-17; Ruth 4:1, 2). Na mbage, aye so ayeke kota mingi na lê ti Jésus na so agbu bê ti lo ayeke ti fa tâ tënë na ndo Royaume nga ti fa na azo ye so bê ti Nzapa aye (Jean 18:37). Ahon ti zia si aye so azo ti sese so ayeke tomba pekoni agboto lê ti e, e yeke mû tapande ti Jésus na lege so e yeke sara kusala na ngoi ti e nga na ngangu ti e ti fa nzo tënë nga ti sara si azo ti ‘amara kue aga adisciple’.—Matthieu 24:14; 28:19.
Sara hange na bê ti warango ye
7. Ye wa Jésus abâ ni nzoni mingi na mbage ti koli so?
7 Teti so Jésus ayeke na ngangu ti hinga tâ ye so agbu bê ti zo, lo hinga so mbeni kota tënë ayeke dä so apusu koli so ti hunda na lo ti mû maboko na ala ti kangbi yâ ti ye ti héritier ti ala. Ni la, ahon gi ti ke ti sara ye so koli so ahunda, Jésus afa tâ ye so apusu koli so ti hunda tënë so. Jésus atene: “I bata nzoni si tënë ti bê [wala, “alege nde nde kue ti sarango bê ti ye,” MN ] asara i pëpe, teti fini ti zo ayeke pëpe na ye mingi mingi so ayeke na lo.”—Luc 12:15.
8. Bê ti warango ye ayeke nyen? A lingbi ti pusu zo ti sara nyen?
8 Bê ti warango ye andu ye mingi ahon gi ti duti na nzara ti wara nginza wala ambeni ye so zo alingbi ti duti na bezoin ni ti sara na ambeni ye. A yeke dutingo na kota nzara ti wara mosoro, akungba wala aye so mbeni zo ayeke na ni. A lingbi ti ndu dutingo lakue na nzara ti wara aye, peut-être aye so ayeke ti mbeni zo nde gi ngbanga ti so e yeke na nzara ti wara ni. Na e yeke gi ti wara ni sân ti bâ wala e yeke na bezoin ni wala ti bâ ye so a yeke sara na ndo ti ambeni zo. Mbeni zo so ayeke na bê ti warango ye ayeke zia si aye so lo yeke na nzara ti wara ni akomande pensé ti lo nga na aye so lo yeke sara, na aye ni so aga nzapa ti lo. Girisa pëpe so bazengele Paul ahaka mbeni zo so ayeke na bê ti warango ye na mbeni zo so ayeke voro ayanda; na mara ti zo tongaso alingbi ande pëpe ti duti na yâ ti Royaume ti Nzapa.—aEphésien 5:5; aColossien 3:5.
9. Na alege nde nde wa zo alingbi ti fa so lo yeke na bê ti warango ye? Mû ambeni tapande.
9 Jésus ahunda na e ti sara hange na ‘alege nde nde kue ti sarango bê ti ye’. (Luc 12:15). Na, a yeke bâ bê ti warango ye na alege nde nde. Ndangba ti akomandema bale-oko afa ambeni ti aye so, atene: “A lingbi bê asara mo pëpe tënë ti da ti zo so ayeke nduru na mo; a lingbi bê asara mo pëpe tënë ti wali ti zo so ayeke nduru na mo, wala ngbâa ti lo ti koli, wala ngbâa ti lo ti wali, wala bagara ti lo, wala lele ti lo, wala mbeni ye oko pëpe ti zo so ayeke nduru na mo.” (Exode 20:17). Bible asi singo na atapande ti azo so atï na yâ ti akota siokpari ndali ti so ala bi tere ti ala na yâ ti alege nde nde ti sarango bê ti warango ye. Satan ayeke kozo zo so aduti na kota nzara ti warango ye so ayeke ti mbeni zo nde. Lo ye ti wara gloire, yango-iri nga na komandema so alingbi gi na Jéhovah lo oko (Apocalypse 4:11). Eve asara nzara ti mû adesizion lo wani na ndo ti aye nde nde. Satan asara kusala na nzara ti Eve ti handa lo. Na tongana lo yeda na handa ti Satan, a sara si azo atï na yâ ti siokpari nga na kui (Genèse 3:4-7). Adémon ayeke a-ange so abâ na nene ni “kozo ndo ti ala” mbeni pëpe, na “ala zia ndo ti duti ti ala mveni” ti wara ye so ayeke ti ala pëpe (Jude 6; Genèse 6:2). Gbu li nga na ndo Balaam, Acan, Guéhazi nga na Judas. Ahon ti duti na ngia na ye so ala yeke na ni, ala zia si kota nzara ti wara akungba apusu ala ti sara ye na lege ni pëpe na ngangu so a mû na ala, na ye so ague na ala ti buba dutingo ti ala.
10. Jésus awa e ti ‘sara hange na alege nde nde kue ti sarango bê ti ye’. E lingbi ti sara ye alingbi na wango so tongana nyen?
10 A yeke tâ na lege ni so kozo ti tene Jésus awa e ti ke bê ti warango ye, lo tene “i bata nzoni”, wala i sara hange. Ndali ti nyen? Ndali ti so a yeke ngangu pëpe na mbeni zo ti bâ so mba ti lo ayeke na bê ti warango ye, me a lingbi ti duti ngangu na lo ti yeda so lo mveni lo yeke na ni. Ye oko, bazengele Paul afa so “gere ti sioye kue ayeke ti ndoye nginza”. (1 Timothée 6:9, 10). Disciple Jacques atene so tongana asioni nzara “amë ngo awe, a dü siokpari”. (Jacques 1:15). Ti gue oko na wango so Jésus amû, a yeke nzoni e sara hange. A yeke pëpe ti bâ wala amba ti e ayeke na bê ti warango ye me ti bâ ye so e zia bê ti e na ndo ni tongaso si ‘e sara hange na alege nde nde kue ti sarango bê ti ye’.
Dutingo na akungba mingi mingi
11, 12. (a) Wango wa Jésus amû na ndo sarango bê ti warango ye? (b) Ngbanga ti nyen e yeke na bezoin ti mä wango so?
11 Me, mbeni raison ayeke dä so apusu e ti sara hange na bê ti warango ye. Bâ ye so Jésus atene na pekoni, lo tene: “Fini ti zo ayeke pëpe na [yâ] ye mingi mingi so ayeke na lo.” (Luc 12:15). Ye so ahunda biani na e ti gbu li mingi ndali ti so e yeke na yâ ti ngoi so azo ayeke bâ warango gbâ ti akungba tongana ye so ayeke sara si ala duti na ngia nga gigi ti ala aga nzoni. Na lege ti atënë so, Jésus aye lani ti fa so, warango kungba ayeke pëpe kota ye so ayeke sara si zo awara ngia na yâ ti fini ti lo, atâa lo yeke na akungba mingi mingi.
12 Ye oko, ambeni zo alingbi ti ke tënë so. Ala lingbi ti tene so warango gbâ ti akungba alingbi ti sara si gigi ti zo anzere nga lo wara ngia ahon ti kozo. Tongaso, ala bi tere ti ala kue ti manda akode-kua so ayeke mû lege na ala ti wara akungba nga na aye kue so ala yeke na nzara ni. Ala pensé so sarango tongaso ayeke sara si gigi ti ala aga nzoni. Me, ye so ala pensé ague nde mingi na ye so Jésus aye ti fa na ala.
13. Nzoni bango ndo wa ayeke nzoni ti duti na ni na ndo fini nga na akungba?
13 Ahon ti gi ti fa wala a yeke nzoni wala sioni ti wara gbâ ti aye, Jésus afa so fini ti zo aluti pëpe na ndo ti “ye mingi mingi so ayeke na lo”, wala aye so lo yeke na ni kozoni awe. Na ndo tënë so, e kue e hinga so ti ngbâ na fini, e yeke na bezoin ti ye mingi pëpe. Ye so e yeke na bezoin ni ayeke gi ti wara mbeni kete kobe, bongo nga na mbeni ndo ti lango. Zo ti mosoro ayeke na gbâ ti aye so nga zo ti nzinga alingbi ti sara ngangu si lo wara aye so lo yeke na bezoin ni. Ye oko, na ngoi so azo akui, ala kue ayeke gi legeoko atâa ala yeke na mosoro mingi wala ala yeke na ye pëpe (Zo-ti-fa-tene 9:5, 6). Ni la, ti tene mbeni zo asara tâ nzoni ye na yâ ti gigi ti lo, a lingbi lo gi gi pëpe ti wara gbâ ti akungba. E yeke gbu nda ti tënë so polele tongana e gi ti bâ fini so Jésus ayeke sara tënë ni.
14. Ye wa e lingbi ti manda na lege ti tënë “fini” so a wara na yâ ti tondo ti Bible so?
14 Na ngoi so Jésus atene “fini ti zo ayeke pëpe na ye mingi mingi so ayeke na lo”, tënë so a sara kusala na ni ge na yâ ti Évangile ti Luc ti sara tënë ti “fini” (Grec, zo·eʹ) aye pëpe ti sara tënë ti lege so zo aduti na fini, me a ye ti sara tënë ti tâ fini ti zo ni mveni.a Jésus ayeke tene lani so atâa e yeke na mosoro mingi wala e yeke zo ti nzinga, atâa e yeke na gbâ ti akungba wala e yeke gi na aye so e yeke na bezoin ni, e yeke na ngangu kue pëpe na ndo ti lango ti fini ti e na e hinga même pëpe wala e yeke ngbâ na fini kekereke. Jésus atene na yâ Fango ye ti lo na ndo ti Hoto, lo tene: “Me zo [wa] na popo ti i, tongana lo gi bê ti lo, alingbi sara si [fini] ti lo ayo ahon ti kozoni?” (Matthieu 6:27). Bible afa polele so gi Jéhovah oko ayeke “lingu so amû fini”, nga gi lo oko alingbi ti mû “tâ fini”, wala “fini ti lakue lakue” na awakua ti lo so ayeke be-ta-zo, atâa ala yeke wara fini na yayu wala na ndo sese.—Psaume 36:10; 1 Timothée 6:12, 19.
15. Ngbanga ti nyen azo mingi azia bê ti ala kue na ndo ti akungba so ala yeke na ni?
15 Atënë ti Jésus afa so a yeke ngangu pëpe na azo ti duti na mbeni bango ndo so ayeke nzoni pëpe na ndo fini. Atâa azo ayeke na mosoro mingi wala ala yeke azo ti nzinga, ala kue ayeke mbilimbili-kue pëpe na gi ye oko si ayeke ku ala. Moïse atene lani lo tene: “Lâ ti fini ti e ayeke ngu bale-mbasambala, wala tongana e yeke na ngangu, a si na ngu bale-miombe. Na fandara ti ngu so kue ayeke gi ye ti pono na vundu; teti a hon fade fade, na e huru e hon ti e.” (Psaume 90:10; Job 14:1, 2; 1 Pierre 1:24). A yeke ndali ni la si fani mingi, tongana ti so bazengele Paul asara tënë ni, azo so ayeke na nzoni songo pëpe na Nzapa ayeke tene “zia e te na [e] nyon, teti kekereke e yeke kui.” (1 aCorinthien 15:32). Ti ambeni zo, ala bâ so fini ti zo aninga pëpe nga lo hinga pëpe ye so alingbi ti si na lo, ala tara ti wara nzoni duti na lege ti akungba so ala yeke na ni. Peut-être ala pensé so gbâ ti akungba ti ala ayeke sara ande si ala duti nzoni ahon ti kozo. Tongaso, ala yeke sara kua lakue ngangu ti wara gbâ ti mosoro nga na akungba, teti ala tene ti ala so aye so ayeke sara si ala duti nzoni nga ala wara ngia na ya ti fini ti ala. Me mara ti pensé tongaso ayeke na lege ni pëpe.—Psaume 49:7, 12, 13.
Mbeni nzoni duti ti kekereke
16. Aye wa ayeke pëpe aye so asara si zo asara tâ nzoni ye na yâ ti gigi ti lo?
16 Peut-être a yeke tâ tënë so mbeni nzoni duti, so ti tene ti wara gbâ ti kobe, bongo, da ti lango nga na ambeni kungba nde, alingbi ti sara si zo aduti nzoni ahon ti kozo wala alingbi même ti sara si zo ayeke bâ lege ti seni ti lo nzoni na tongaso gigi ti lo aninga kete. Ye oko, mara ti dutingo tongaso ayeke sara biani si zo awara ngia nga lo duti nzoni ahon ti kozo? A yeke pëpe gbâ ti ngu so zo alingbi ti sara wala gbâ ti akungba so lo lingbi ti duti na ni la ayeke sara si lo sara tâ nzoni ye na yâ ti gigi ti lo. Bazengele Paul afa sioni so zo alingbi ti wara tongana lo zia bê ti lo kue gi na ndo ti aye so. Lo sû mbeti na Timothée lo tene: “Mo wa ala so ayeke na mosoro na sese so, si bê ti ala aga kota pëpe, na ala zia bê ti ala pëpe na mosoro so fade awe, me na Nzapa, Lo so amû na e ye mingi, ye kue ti mû ngia na e.”—1 Timothée 6:17.
17, 18. (a) Apendere tapande ti azo wa na ndo tënë ti akungba ayeke nzoni ti tene e mû pekoni? (b) Toli wa so Jésus afa ni e yeke bâ ande ni na yâ ti article ti peko?
17 A yeke na lege ti ndara pëpe ti tene zo azia bê ti lo kue na aye ti mosoro so “fade awe”, wala so alingbi hio tongaso ti girisa. Job ayeke lani na mosoro mingi. Me na ngoi so lo wara aye ti ngangu hio tongaso, aye ti mosoro ti lo alingbi pëpe ti mû maboko na lo; hio tongaso, lo girisa ni kue. A yeke kpengba songo so lo yeke na ni na Nzapa la abata lo na fini na yâ ti atara nga na aye ti ngangu so (Job 1:1, 3, 20-22). Abraham azia lege pëpe na gbâ ti akungba so lo yeke na ni ti kanga lege na lo ti yeda ti sara ngangu kua so Jéhovah amû na lo. Na Nzapa airi tënë nzoni na ndo ti lo na lege so lo ga “babâ ti amara mingi mingi.” (Genèse 12:1, 4; 17:4-6). Atapande so nga na ambeni nde alingbi biani ti tene e mû pekoni. Atâa e yeke maseka wala ngu ti e ague na li ni, a yeke nzoni ti tene e gi ti bâ ye so ayeke biani kota ye na yâ ti fini ti e nga na ye so e zia beku ti e na ndo ni.—aEphésien 5:10; aPhilippien 1:10.
18 Nduru tënë so Jésus atene na ndo bê ti warango ye nga na dutingo na nzoni bango ndo na ndo fini ayeke kota ye mingi nga zo ayeke manda ye mingi dä. Ye oko, Jésus ayeke na ambeni ye ti fa na e. Ni la, lo fa mbeni toli wala mbeni tapande so ayeke pusu zo ti gbu li. Toli so aluti na ndo ti mbeni zo ti mosoro so agbu li ti lo nzoni pëpe. Na lege wa tapande so alingbi biani na e laso? Ye wa e lingbi ti manda na yâ ni? Article ti peko ayeke kiri ande tënë na ahundango tënë so.
[Kete tënë na gbe ni]
a Mbeni tënë ti yanga ti Grec so a kiri pekoni na tënë “fini” ayeke biʹos. Mbeni bakari afa so tënë biʹos aye ti sara tënë ti “lango kue ti fini ti mbeni zo,” “lege so zo aduti na fini” nga na “ye so zo ayeke sara ti bata na fini ti lo.”
Mo yeke kiri tënë tongana nyen?
• Jésus ake ti sara ye so koli so ayeke na popo ti gbâ ti azo ahunda. Ye wa e lingbi ti manda dä?
• Ngbanga ti nyen a lingbi e ke ti duti na bê ti warango ye? Tongana nyen e lingbi ti sara ni?
• Ngbanga ti nyen fini ti zo aluti pëpe na ndo ti akungba so lo yeke na ni?
• Ye wa alingbi ti sara si zo abâ so lo sara tâ nzoni ye na yâ ti gigi ti lo nga so lo duti nzoni?
[Foto na lembeti 25]
Ngbanga ti nyen Jésus ake ti sara ye so mbeni koli ahunda?
[Foto na lembeti 25]
Sarango bê ti warango ye alingbi ti gue na zo ti wara aye ti sioni