Bango pasi alingbi ti ga na aye ti nzoni na e
“E tene ala so agbu ngangu ayeke na ngia.”—JACQUES 5:11.
1, 2. Ye wa afa so Jéhovah aleke pëpe ti tene zo abâ pasi?
MBENI zo so li ti lo ayeke nzoni aye pëpe ti bâ pasi; nga Wasarango e, Jéhovah Nzapa, aye pëpe ti tene azo abâ pasi. E yeke hinga ni tongana e gi ti bâ atënë so lo tene na yâ ti Bible nga tongana e bâ aye so asi na pekoni so Nzapa asara kozo koli na kozo wali. Kozoni, Nzapa asara koli. “L’Eternel Nzapa asara zo na pupu-sese ti sese, Lo wu mbö ti fini na duhon ti lo; na zo aga âme ti fini.” (Genèse 2:7). Tere ti Adam nga na mongoli ti lo ayeke mbilimbili-kue, na lo lingbi lani pëpe ti tï kobela wala ti kui.
2 Dutingo ti Adam ayeke lani tongana nyen? “L’Eternel Nzapa alu yaka na yâ Eden na mbage ti est; na zo so Lo sara lo, Lo zia lo dä. L’Eternel Nzapa asara si keke kue ako na amaï na sese, keke so anzere na lê ti zo na ayeke nzoni teti kobe”. (Genèse 2:8, 9). Biani, Adam ayeke lani na yâ ti mbeni pendere ndo. Pasi ayeke lani pëpe na yâ ti yaka ti Eden.
3. Aye wa kozo koli na kozo wali alingbi lani ti wara?
3 Genèse 2:18 atene: “L’Eternel Nzapa atene, A yeke nzoni zo aduti gi lo oko pëpe; fade Mbi sara oko teti lo, so alingbi na lo, ti sara na tere ti lo.” Jéhovah aleke mbeni wali so ayeke mbilimbili-kue teti Adam, na ye so asara si ala lingbi ti wara ngia na yâ ti sewa ti ala (Genèse 2:21-23). Bible akiri atene: “Nzapa airi tënë nzoni na ndo ala; Nzapa atene na ala, I dü amolenge mingi, i wu, i si singo na sese, i sara si ye kue aga na gbe gere ti i.” (Genèse 1:28). Kozo koli na kozo wali ayeke lani na pendere kusala ti kono yâ ti yaka ti Eden ti tene a mû ndo ti sese kue juska aga mbeni Paradis. Nga, ala lingbi lani ti dü amolenge so ayeke na ngia, na so ayeke bâ pasi pëpe. So mbeni pendere tongo nda ni!—Genèse 1:31.
Pasi ato nda ni
4. Tongana e bâ dutingo ti azo ngbene ye giriri juska laso, ye wa ayeke polele?
4 Biani, tongana e bâ dutingo ti azo ngbene ye giriri juska laso, a yeke polele so mbeni ye asi na asara si dutingo ti ala achangé aga sioni mingi. Aye ti sioni asi, na azo abâ pasi mingi. Na yâ ti mbaï kue ti azo, amolenge ti Adam na Eve kue ayeke tï kobela, ala yeke ga mbakoro nga na pekoni ala yeke kui. Sese ayeke pëpe mbeni paradis so asi singo na azo so ayeke na ngia. A-Romain 8:22 afa tâ nzoni mingi dutingo ti azo, atene: “Ye kue ti création abima na gua ate ala juska fadeso.”
5. Ye wa kozo babâ na mama ti e asara, so asara si azo ato nda ti bâ pasi?
5 A yeke Jéhovah la ayeke pëpe na gunda ti gbâ ti apasi so azo abâ teti angu mingi (2 Samuel 22:31). Azo wani ayeke na gunda ti ambeni pasi so ala yeke bâ. “Ala yeke sioni, ala sara kusala ti sioni ahon.” (Psaume 14:1). Na tongo nda ni, Nzapa amû na kozo babâ na mama ti e ye kue so ayeke nzoni. Ye oko so Jéhovah ahunda na ala ti sara si ala ngbâ ti wara anzoni ye so ayeke ti mä yanga ti lo, me Adam na Eve asoro ti sara ye ti li ti ala. Teti so kozo babâ na mama ti e ague yongoro na Jéhovah, ala ngbâ mbilimbili-kue mbeni pëpe. Seni ti ala ayeke buba gi bubango juska ala kui. E nga kue e yeke mbilimbili-kue pëpe, na e mû ni na peko ti ala.—Genèse 3:17-19; aRomain 5:12.
6. Ye wa Satan asara lani, so asara si azo ato nda ti bâ pasi?
6 Nga, mbeni créature ti yingo so a iri lo Satan Zabolo asara si azo ato nda ti bâ pasi. Nzapa amû na lo ngangu ti soro ti sara ye so bê ti lo aye. Ye oko, lo sara kusala na ngangu so na lege ni pëpe na lege so lo gi ti pusu azo ti voro lo. Me, a lingbi e voro gi Jéhovah oko, pëpe aye so lo créé. A yeke Satan si apusu Adam na Eve ti gi ti sara ye ti li ti ala, na ti bâ so na sarango tongaso ala lingbi ti ‘ga tongana Nzapa, ti hinga nzoni na sioni.’—Genèse 3:5.
Gi Jéhovah oko ayeke na droit ti komande
7. Aye so aga na peko ti kengo yanga ti Jéhovah afa nyen?
7 Aye ti sioni so aga na peko ti kengo yanga so afa so gi Jéhovah oko, so ayeke Kota Gbia ti Dunia Kue, si ayeke na droit ti komande. A fa nga so gi lo oko la ayeke komande na lege ti mbilimbili. Angu saki mingi so ahon afa so Satan, so aga lani “mokonzi ti sese so”, ayeke komande na mbeni lege so ayeke sioni, ayeke mbilimbili pëpe nga na lege ti ngangu; na komandema ti lo amû ngia na azo kete pëpe (Jean 12:31). Angu mingi mingi so azo ayeke komande na gbe ti ngangu ti Satan asara si azo abâ pasi mingi. Ye so afa so azo alingbi pëpe ti komande na lege ti mbilimbili (Jérémie 10:23). Tongaso, nde na lege so Jéhovah ayeke komande na ni, alege nde nde kue so azo ayeke sigigi na ni ti komande ayeke ga na ye ti nzoni pëpe na azo. Aye so asi na azo ngbene ye giriri juska laso afa polele so tënë so ayeke tâ tënë.
8. Ye wa Jéhovah aleke ti sara na alege nde nde kue so azo ayeke komande na ni? Lo yeke sara ande ni tongana nyen?
8 Teti angu saki mingi, Jéhovah azia lege na azo ti tara ti komande na alege nde nde sân ti tene lo fa lege na ala. Fadeso, aye kue amû lege na lo ti lungula alege nde nde kue so azo ayeke komande na ni na ti zia ngorogbia ti lo na place ni. Mbeni prophétie asara tënë na ndo ni atene: “Na lâ ti agbia so [angorogbia ti azo], fade Nzapa ti yayu ayä royaume [ngorogbia ti lo so Christ ayeke komande na ndo ni na yayu] so afuti lâ oko pëpe, . . . fade royaume so afâ mbeni royaume so kue nduru nduru, na a sara si royaume nde nde so kue awe; na fade royaume so angbâ lakue lakue.” (Daniel 2:44). Adémon na azo ayeke komande mbeni pëpe, na gi Royaume ti Nzapa so ayeke na yayu si ayeke ngbâ na ayeke komande sese. Christ ayeke duti ande Gbia, nga azo 144 000 so ayeke be-ta-zo, so a vo ala na sese, ayeke komande legeoko na lo.—Apocalypse 14:1.
Bango pasi alingbi ti ga na aye ti nzoni
9, 10. Na lege wa Jésus awara aye ti nzoni na lege ti pasi so lo bâ?
9 Aye so azo so ayeke komande na yâ Royaume ti yayu asara afa so ala lingbi biani na kusala ti ala. Ti hinga aye ni so ayeke mû ande maboko na e. Kozoni kue, Jésus Christ afa nzoni mingi so lo lingbi biani ti duti Gbia. Kozo ti tene lo ga na sese, lo mû angu mingi ti sara aye so bê ti Babâ ti lo Jéhovah aye, teti so lo yeke “wakode.” (aProverbe 8:22-31). Na ngoi so Jéhovah aleke ti tene lo ga na sese, lo yeda na bê ti lo kue ti sara ni. Na ngoi so lo yeke na sese, lo mû ngoi ti lo kue ti fa na azo so Jéhovah ayeke Gbia ti Dunia Kue. Nga lo fa na ala tënë na ndo ti Royaume ti Nzapa. Jésus azia na e kue mbeni nzoni tapande so ahon atanga ni kue na lege so lo mä yanga ti Jéhovah na yâ ye kue.—Matthieu 4:17; 6:9.
10 A sara aye ti ngangu na Jésus nga na pekoni a fâ lo. Na ngoi so lo yeke sara kusala ti lo na sese ge, lo bâ aye kue so ayeke sara pasi na azo. Teti so lo bâ aye so asi na azo nga lo wani lo bâ pasi, lo wara ye ti nzoni na pekoni? En, lo wara ye ti nzoni na pekoni. A-Hébreu 5:8 atene: “Kamême Lo yeke Molenge [ti Nzapa], Lo manda ti mä tënë na lege ti ye so Lo wu pono dä.” Aye so asi na Jésus na ngoi so lo yeke na sese amû lege na lo ti kiri ti hinga nzoni mingi ye so ayeke si na azo nga ti bâ mawa ti ala. Teti so lo yeke lani na sese, aye so asi na tanga ti azo kue asi na lo nga. Lo lingbi ti bâ mawa ti azo so ayeke bâ pasi nga lo kiri lo bâ lani so kusala so lo yeke sara ande ti sö azo ayeke tâ kota ye mingi. Bâ tongana nyen bazengele Paul agboto lê na ndo ti tënë so na yâ ti mbeti ti aHébreu, lo tene: “A yeke ngbanga ti Lo ti ga legeoko tongana aita ti Lo na yâ ye kue, si Lo lingbi ga Kota Sacrificateur ti be-nzoni na ti be-biani na yâ ye so ayeke ti Nzapa, ti mû sacrifice-ti-futa teti siokpari ti azo. Teti Lo wu pono na yâ handa giriri, Lo lingbi sara na ala so ye ahanda ala.” “E yeke na Kota Sacrificateur pëpe, so alingbi ke ti sara be-nzoni na ndo so e yeke na ngangu pëpe; me a tara Lo na ye kue legeoko tongana e, me Lo sara siokpari pëpe. Tongaso, a lingbi e gue na trône ti grâce na mbeto pëpe, si e lingbi wara be-nzoni na grâce ti sara na e na lâ ni so ye amanke e.”—aHébreu 2:17, 18; 4:14-16; Matthieu 9:36; 11:28-30.
11. Na lege wa aye so asi na sese ge na azo so ayeke komande ande tongana agbia na aprêtre aga na ye ti nzoni na ala?
11 A lingbi ti tene oko tënë so na ndo ti azo 144 000 so “a vo” ala na sese ge ti komande legeoko na Jésus Christ na yâ ti Royaume ti yayu (Apocalypse 14:4). A dü ala na sese ge, ala kono na yâ ti mbeni sese so pasi ayeke dä nga ala wani ala bâ pasi. A sara ye ti ngangu na mingi ti ala nga a fâ ambeni ti ala ndali ti so ala duti be-ta-zo na Jéhovah nga ndali ti so ala yeda na bê ti ala kue ti mû peko ti Jésus. Me, ala ‘sara kamene pëpe teti tënë ti témoin ti Seigneur ti ala, ala wu pono teti Tene-nzoni’. (2 Timothée 1:8). Aye so asi na ala na ngoi so ala yeke na sese asara si ala lingbi biani ti duti na yayu ti fâ ngbanga ti azo. Nga mingi ahon ti kozo, ala manda ti bâ mawa ti azo, ti sara ye na nzobe na mbage ti ala nga ti duti na nzara ti mû maboko na ala.—Apocalypse 5:10; 14:2-5; 20:6.
Ngia ti ala so ayeke na beku ti duti na fini na sese ge
12, 13. Na lege wa azo so ayeke na beku ti duti na fini na ndo sese alingbi ti wara ye ti nzoni na lege ti pasi so ala yeke bâ?
12 Azo so ayeke na beku ti wara fini ti lakue lakue na yâ ti paradis na ndo sese ahinga so ande ala yeke tï kobela pëpe, ala yeke duti na vundu pëpe nga ala yeke kui pëpe. Me ti fadeso, ala yeke bâ pasi. Ala lingbi ti wara ye ti nzoni na lege ti pasi so ala yeke bâ so? Aye so pasi ayeke ga na ni aso mingi na zo alingbi pëpe ti sara nzara ni. Me tongana e gbu ngangu na gbele mara ti aye so, a yeke sara si e duti na anzoni sarango ye ahon ti kozo nga a yeke sara si e duti na ngia.
13 Zia e bâ ye so Mbeti ti Nzapa atene na ndo tënë so: “Même tongana i wu pono teti ye ti mbilimbili, ngia ayeke na i.” “Ngia ayeke na i, tongana ala sara tënë ngangu na li ti i teti iri ti Christ”. (1 Pierre 3:14; 4:14). “Ngia ayeke na i, tongana azo azonga i, na ala sara ngangu na i, na ala sara tënë ti mvene sioni nde nde na li ti i, ngbanga ti Mbi. I sara ngia, i duti na ngia mingi, teti futa ti i ayeke kota na yayu.” (Matthieu 5:11, 12). “Ngia ayeke na zo so agbu ngangu na yâ ye so atara lo, teti tongana A tara lo A bâ lo lingbi, fade lo wara couronne ti fini ti lakue lakue”.—Jacques 1:12.
14. Na lege wa bango pasi alingbi ti sara si awakua ti Jéhovah aduti na ngia?
14 Ti tâ tënë ni, a yeke pëpe pasi so e yeke bâ laso la alingbi ti sara si e duti na ngia. E yeke na ngia ngbanga ti so e hinga so e yeke bâ pasi ndali ti so e yeke sara ye so bê ti Jéhovah aye nga e yeke sara ye tongana ti so Jésus asara. Na tapande, na ngoi ti akozo Chrétien, a bi ambeni bazengele na da ti kanga, a gue na ala na gbele kota da-ngbanga ti aJuif nga a tene ala sara sioni ndali ti so ala fa tënë na ndo ti Jésus Christ. A pika ala nga na pekoni a zi ala. Bango ndo ti ala ayeke lani tongana nyen? Bible atene so ala ‘sigigi na tribunal, na ala yeke na ngia teti A bâ ala lingbi na wungo pono ti ye ti kamene teti Iri so.’ (Kusala 5:17-41). Pika so ala wara nga na songo ti pika ni amû ngia na ala pëpe. Ala yeke na ngia ngbanga ti so ala hinga so a sara aye so na ala ndali ti so ala duti be-ta-zo na Jéhovah nga ala sara ye tongana ti Jésus.—Kusala 16:25; 2 aCorinthien 12:10; 1 Pierre 4:13.
15. Na lege wa ti gbu ngangu na yâ ti pasi so e yeke bâ fadeso ayeke ga na ye ti nzoni ande na e?
15 Tongana e yeke na nzoni bango ndo na ngoi so a yeke kanga lege na e na a yeke sara ye ti ngangu na e, a lingbi ti sara si e gbu ngangu. Ye so ayeke mû maboko na e ti gbu ngangu na yâ ti apasi so ayeke si ande na e. Bible atene: “Aita ti mbi, tongana ye nde nde atara i, i bâ ye so kue tongana ye ti tâ ngia; teti i hinga ye so atara mabe ti i asara si bê ti i azia pëpe.” (Jacques 1:2, 3). Legeoko nga, aRomain 5:3-5 atene: “E yeke na ngia na yâ pono ti e nga, teti e hinga pono asara si bê azia pëpe; na bê so azia pëpe asara si e hinga ye; na ti hinga ye amû beku; na beku amû kamene pëpe.” Tongaso, tongana e yeke gbu ngangu fadeso na yâ ti atara ndali ti so e mû peko ti Christ, a yeke sara si e lingbi ti gbu ngangu na yâ ti atara so e yeke wara ande na yâ ti sioni sese so.
Jéhovah ayeke futa ande azo so agirisa aye ti ala
16. Ye wa Jéhovah ayeke sara ti futa na ala so ayeke ga ande agbia na aprêtre ndali ti pasi so ala bâ?
16 Tongana e girisa akungba ti e ndali ti so a kanga lege na e wala a sara ye ti ngangu na e ngbanga ti so e ngbâ lakue ti mû peko ti Christ, e lingbi ti duti na ngia ti hinga so Jéhovah ayeke futa ande e nzoni mingi. Na tapande, bazengele Paul atene na azo so ayeke na beku ti gue na yayu lo tene: “Tongana azo afuti ye ti i, i duti na ngia, teti i hinga i yeke na ye ti nzoni ahon so angbâ lakue.” Ye so ayeke ti komande na yâ ti Royaume ti Nzapa (aHébreu 10:34). Na gbe ti fango lege ti Jéhovah na ti Christ, ala yeke sara si azo so ayeke duti ande na yâ ti fini sese awara aye ti nzoni mingi. Tara ti bâ ngia so azo so ayeke komande so ayeke duti ande na ni na ngoi ni so. A yeke tâ na lege ni so bazengele Paul atene na aChrétien so ayeke be-ta-zo, lo tene: “Teti bê ti mbi atene pono ti fadeso alingbi pëpe ti lingbi na gloire so fade asi na e mbeni lâ.”—aRomain 8:18.
17. Ye wa Jéhovah ayeke sara ande ndali ti azo so ayeke na beku ti duti na fini na ndo sese na so ayeke be-ta-zo na lo laso?
17 Legeoko nga, atâa ye wa azo so ayeke na beku ti duti na fini na ndo ti sese agirisa ni laso wala ala wani azia ndali ti so ala yeke sara na Jéhovah, lo yeke futa ande ala mingi mingi na lege ti aye so lo yeke sara ande ndali ti ala. Lo yeke sara ande si ala ga mbilimbili-kue, na lo yeke mû na ala fini ti lakue lakue na yâ ti paradis na ndo sese. Na yâ ti fini sese so, fade Jéhovah ‘ambô ngule kue na lê ti ala, na kui ayeke mbeni pëpe. Vundu, wala toto, wala sana, ayeke mbeni pëpe’. (Apocalypse 21:4). So tâ pendere zendo! Atâa ye wa e girisa ni na yâ ti sese ti laso wala e wani e zia ndali ti so e yeke sara na Jéhovah, aye so ayeke ye oko pëpe tongana a haka ni na pendere fini so e yeke wara ande, fini so Jéhovah ayeke mû ande na awakua be-ta-zo ti lo so agbu ngangu na yâ ti pasi.
18. Zendo wa so adë bê Jéhovah amû na e na yâ ti Mbeti ti lo?
18 Pasi so e lingbi peut-être ti bâ ande ayeke kanga ande lege na e pëpe ti wara ngia na yâ fini ti lakue lakue so Nzapa ayeke mû ande na e na yâ ti fini sese ti lo. Nzapa ayeke futa ande apasi so kue na lege ti apendere ye so e yeke wara ande na yâ ti fini sese. Esaïe 65:17, 18 atene: “Fade azo adabe ala na kozo ye pëpe, na ala bi bê ti ala dä mbeni pëpe. Sara ngia, na i duti na ngia lakue na yâ ye so Mbi créé.” Tongaso, a yeke tâ na lege ni so Jacques, so mama ti lo na Jésus ayeke oko, atene: “E tene ala so agbu ngangu ayeke na ngia.” (Jacques 5:11). Biani, tongana e gbu ngangu na yâ ti pasi, e lingbi ti wara aye ti nzoni fadeso nga na yâ ti ngoi so ayeke ga.
Mo yeke kiri tënë tongana nyen?
• Tongana nyen azo ato nda ti bâ pasi?
• Bango pasi alingbi ti ga na aye ti nzoni wa na azo so ayeke komande ande sese nga na azo so ayeke duti ande na ndo ni?
• Ngbanga ti nyen e lingbi ti duti na ngia laso atâa pasi so e yeke bâ?
[Foto na lembeti 18]
Mbeni pendere gigi ti kekereke ayeke ku lani kozo babâ na mama ti e
[Foto na lembeti 20]
Hingango pasi so azo ayeke bâ amû maboko na Jésus ti duti mbeni nzoni Gbia na mbeni nzoni Kota Prêtre
[Foto na lembeti 22]
Abazengele ‘ayeke na ngia teti A bâ ala lingbi na hungo pono’ ndali ti mabe ti ala