Tënë ti Jéhovah ayeke na fini
Akota tënë ti mbeti na aGalate, aÉphésien, aPhilippien na aColossien
TONGANA bazengele Paul amä so azo so agbu tënë ti nzapa ti aJuif ngangu ahanda ambeni Chrétien si ala zia lege ti tâ bungbi ti vorongo Nzapa, Paul asara mbeni ngangu mbeti “na a-eglize ti sese ti Galatie.” (aGal. 1:2). A sara mbeti so na popo ti ngu 50 ti si na ngu 52; na yâ ni, a mû angangu wango so ayeke polele.
Ngu bale-oko tongaso na pekoni, na ngoi so lo yeke “zo ti kanga teti Christ Jésus” na Rome, Paul asara mbeti na akongregation ti Éphèse, ti Philippes na ti Colosses, na lo mû na ala anzoni wango so afa ndoye ti lo na mbage ti ala (aÉph. 3:1). E lingbi laso ti wara ye ti nzoni na dengingo mê na tënë ti Bible so ayeke na yâ ti mbeti so a sara na aGalate, aÉphésien, aPhilippien nga na aColossien.—aHéb. 4:12.
“A DIKO ZO ZO TI MBILIMBILI” NA LEGE WA?
Teti so azo so agbu tënë ti bungbi ti vorongo Nzapa ti aJuif ngangu aye na mayele ti buba iri ti Paul, lo fa tënë ti dutingo ti lo tongana bazengele na lege so lo fa ambeni tënë na ndo ti fini ti lo mveni (aGal. 1:11–2:14). Ti fa so tënë ti ala ni ayeke mvene, Paul atene: “A diko zo zo ti mbilimbili na lege ti kusala ti Ndia pëpe, me na lege ti mä na bê na Jésus-Christ.”—aGal. 2:16.
Paul atene so Christ azi, wala lo “ton ala so ayeke na gbe ti Ndia,” na lo mû na ala liberté ti aChrétien. Lo mû ngangu wango so na aChrétien ti Galatie: “I duti kpô na yâ liberté so, na i zia azo akanga i tongana ngbâa mbeni pëpe.”—aGal. 4:4, 5; 5:1.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
3:16-18, 28, 29—Mbele so a te na Abraham angbâ lakue na ngangu? En, a ngbâ lakue na ngangu. A zia mbele ti Ndia na ndo ti mbele so, me a mû place ti mbele so Nzapa ate na Abraham pëpe. Tongaso, mbele so a te na Abraham angbâ na ngangu ti lo na peko ti so a “lungula” Ndia ni (aÉph. 2:15). Azendo ti mbele so andu nga tâ “Hale” ti Abraham ni, so ayeke Jésus Christ, lo so ayeke kozo hale ni, nga na ala so ‘ayeke ti Christ’.
6:2—“Ndia ti Christ” ayeke nyen? Ndia so ayeke aye kue so Jésus afa na lo komande azo ti sara. A ndu mbilimbili komandema so ayeke ti ‘ndoye tere na popo ti e.’—Jean 13:34.
6:8—Na lege wa e yeke ‘lu ye teti yingo’? E yeke sara ni na lege so e yeke zia si yingo ti Nzapa asara ngangu na ndo ti e. Lungo ye teti yingo aye ti tene nga ti sara na bê kue akusala so amû lege na yingo ti Nzapa ti sara ngangu mingi na ndo ti e.
Aye ti manda teti e:
1:6-9. A lingbi a-ancien asara ye hio tongana akpale alondo na yâ ti kongregation. Na gbungo li nzoni na lege ti aversê, ala lingbi ti ke hio abibe ti wataka.
2:20. Fini ti Jésus so lo mû na sandaga ti zi e ayeke matabisi so Nzapa amû na e. A yeke nzoni e bâ ni tongaso.—Jean 3:16.
5:7-9. Asioni kamarade alingbi ti ‘kanga lege na e si e bata tene-biani pëpe’. Lege ti ndara ayeke ti kpe ala.
6:1, 2, 5. Azo so akpengba na lege ti ‘yingo’ alingbi ti mû maboko na e ti yô nengo kungba ti e, aye tongana gingo bê na ndo ti mbeni tënë wala mbeni ngangu kpale so e tï dä ndali ti so e sara hange pëpe. Ye oko, tongana a ndu tënë ti yongo kungba ti e na lege ti yingo, a lingbi e mveni e yô ni.
‘BUNGBINGO YE KUE NA YÂ CHRIST’
Na lutingo na ndo ti mama-tene ti dutingo beoko ti aChrétien na yâ ti mbeti ti lo na aÉphésien, Paul asara tënë ti “kusala ti [Nzapa] na ngoi so alingbi, ti bungbi ye kue na yâ Christ, ye ti ayayu, na ye ti sese.” Christ amû ‘azo na matabisi’ tongaso si ala mû maboko na azo kue ti ‘ga oko na yâ mabe’.—aÉph. 1:10; 4:8, 13.
Ti ne Nzapa na ti maï beoko, a lingbi aChrétien ‘ayü zo-ti-fini’ na ala “mä tënë na popo ti [ala] na mbeto ti Christ.” A lingbi nga ala “luti ti ke mayele ti zabolo” na yungo ye kue ti bira ti yingo.—aÉph. 4:24; 5:21; 6:11.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
1:4-7—Na lege wa a diko giriri kozoni aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala kozoni si a dü ala? A diko giriri kozoni bungbi ti aChrétien so, me ala oko oko pëpe. A diko bungbi ni kozoni si kozo babâ na mama ti e adü kozo molenge ti ala na yâ ti siokpari. Prophétie so ayeke na Genèse 3:15, so a tene ni kozoni si Eve amë ngo ti kozo molenge ni so, andu nga tënë ti ye so Nzapa aleke ti mû ambeni disciple ti komande legeoko na Christ na yayu.—aGal. 3:16, 29.
2:2—Na lege wa yingo ti sese so ayeke na komandema wala ngangu ti nduzu? Ngbanga ti nyen yingo so ayeke na ngangu na ndo ti azo? “Yingo ti sese so”, wala bibe ti dutingo yamba na ti kengo yanga, amû ndo tongana pupu so e yeke wu (1 aCor. 2:12). Bibe so ayeke sara ngangu na ndo ti azo ndali ti so lo yeke na ngangu mingi na lo mû ndo kue.
2:6—Na lege wa aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala aduti “na yayu” na ngoi so ala yeke na sese? Tënë “na yayu” so aye pëpe ti sara tënë ti dutingo ti ala na yayu tongana ti so a mû zendo ni na ala. A ye ti fa so ndo so ala yeke na ni na gbele Nzapa ayeke kota mingi, na peko ti so “A kanga [ala] na sceau ti Yingo Vulu ti zendo”.—aÉph. 1:13, 14.
Aye ti manda teti e:
4:8, 11-15. Jésus Christ ‘ague na angbâa so Lo gbu ala awe,’ so ti tene, lo zi akoli na gbe ti Satan ti sara kusala na ala tongana amatabisi ti kpengba na kongregation ti aChrétien. “Na ndoye”, e lingbi ti “maï na ye kue na yâ Christ,” na lege so e mä yanga ti ala so amû li ni na popo ti e na e sara ye alingbi na aye so ala leke teti kongregation.—aHéb. 13:7, 17.
5:22-24, 33. A lingbi wali amä yanga ti koli ti lo nga lo kpe lo. Lo yeke sara ni na dutingo na “yingo ti tâ be-ti-molenge na ti siriri,” lo yeke sara ngangu ti ne koli ti lo na lege so lo yeke sara nzoni tënë ti lo nga lo yeke sara kue ti tene desizion kue so lo mû aga nzoni.—1 Pi. 3:3, 4; Tite 2:3-5.
5:25, 28, 29. Legeoko tongana ti so lo yeke “mû kobe” na tere ti lo, a lingbi koli aduti nzoni zo ti mungo ye na wali ti lo: lo ndoye lo na lo mû ye na lo na lege ti mitele nga na lege ti yingo. A lingbi nga lo ye wali ti lo na lege so lo mû ngoi mingi ti duti na tere ti lo na ti sara ye nga ti sara tënë na lo na nzobe.
6:10-13. Ti luti na ayingo sioni, a lingbi e sara kue ti yü ye ti bira kue ti yingo so alondo na Nzapa.
‘A LINGBI E TAMBELA NA NDO SO E SI DÄ’
Na yâ ti mbeti so lo sara na aPhilippien, Paul asara tënë ti ndoye dä mingi. Lo tene: “Mbi sambela teti tënë so, si ndoye ti i alingbi wu mingi ahon mingi ahon na lege ti hingango ye na ndara.” Ti mû maboko na ala ti kpe gbanda ti ziango bê na mo zo mveni ahon ndo ni, lo wa ala tongaso: “Na lege ti mbeto na dongo tere, i sara si salut ti i aga tâ ye.”—aPhil. 1:9; 2:12.
Paul awa ala so akpengba awe ti kpe ngangu ti “si na nda ti lege ni ti kamata matabisi so Nzapa airi [ala] na nduzu ti kamata”. Lo tene: “Na ndo so e si dä, a lingbi e tambela dä.”—aPhil. 3:14-16.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
1:23—“Ye use” wa Paul agi bê ti lo na ndo ni? Ye wa lo ye? Ndali ti aye so asi na lo, Paul ayeke gi bê ti lo na ndo ti aye use so ayeke na gbele lo: fini wala kui (aPhil. 1:21). Atâa so lo fa ye so lo yeke soro pëpe, lo fa ye so agbu bê ti lo: “Ti gue ti duti na Christ”. (aPhil. 3:20, 21; 1 aThes. 4:16). Ye so Paul aye aga tâ tënë na ngoi ti singo ti Christ na ngoi so lo wara futa so Jéhovah aleke awe ndali ti lo.— Mat. 24:3.
2:12, 13—Na lege wa Nzapa asara si e ‘ye ti sara ye na e sara ni’? Yingo vulu ti Jéhovah alingbi ti sara ngangu na ndo ti bê ti e nga na bibe ti e si nzara so e yeke na ni ti sara kusala ti lo nzoni mingi amaï. Tongaso, mbeni ye ayeke dä ti mû maboko na e na ngoi so e yeke sara ngangu ti ‘sara si salut ti e aga tâ ye’.
Aye ti manda teti e:
2:5-11. Tongana ti so tapande ti Jésus afa, dutingo na tâ be-ti-molenge ayeke wokongo pëpe, me a yeke ngangu so zo ayeke na ni ti sara ye na lege ni. Na ndo ni, Jéhovah ayä na nduzu zo so ayeke na tâ be-ti-molenge.—aProv. 22:4.
3:13. “Ye so ayeke na peko” alingbi ti duti aye tongana nzoni kua ti nginza ti e, nzoni duti ti e ndali ti so sewa ti e ayeke na nginza wala même kota siokpari so e sara ândö na so e changé bê ti e dä awe na so Nzapa ‘asukula e awe’ ndali ni (1 aCor. 6:11). A lingbi e zia aye so, e gi bê ti e na ndo ni mbeni pëpe na e sara ngangu ti wara “ye so ayeke na li ni.”
4:14-16. Atâa so aChrétien ti Philippes ayeke awayere, ala zia nzoni tapande na e na ndo ti tënë ti mungo ye.—2 aCor. 8:1-6.
“I KPENGBA NA YÂ MABE”
Na yâ ti mbeti ti lo na aColossien, Paul afa na gigi asioni bibe ti awafango ye ti wataka. Lo tene so salut aga na lege ti sarango ye so Ndia ahunda pëpe, me na lege ti ‘ngbango na yâ ti mabe’. Paul awa aColossien ti tene ala ‘tambela na yâ Christ, ala ga tongana keke so gere ni alï na sese, ala maï na yâ Lo, ala kpengba na yâ ti mabe ni’. A lingbi tënë ti kpengbango na yâ ti mabe andu ala tongana nyen?—aCol. 1:23; 2:6, 7.
Paul asû na mbeti: “Ahon ye so kue, i yü ndoye, so ayeke kamba so alingbi kue, so atingbi i. Na i zia siriri ti Christ akomande bê ti i.” Bazengele ni atene na ala: “Ye kue so i sara, i zia bê ti i dä biani, i sara teti Seigneur, teti azo pëpe.” Na ndo ti azo so ayeke na gigi ti kongregation, lo tene: “I tambela na ndara na lê ti” ala.—aCol. 3:14, 15, 23; 4:5.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
2:8—“Kozo tënë ti sese so,” so Paul amû wango ndali ni ayeke aye wa? A yeke aye ti sese ti Satan: akozo ye wala andia ti azo so afa lege na ala wala so apusu ala ti sara ye (1 Jean 2:16). Na yâ ni, e wara tënë ti senda-ndara, nzara ti warango mosoro nga na alege ti vorongo nzapa ti wataka.
4:16—Ngbanga ti nyen mbeti so a sara na azo ti Laodicée ayeke na yâ ti Bible pëpe? A yeke peut-être ngbanga ti so atënë ti yâ ni abâ ngoi ti e pëpe. Wala peut-être mbeti ni akiri na ndo ti atënë so asigigi kozoni awe na yâ ti ambeni mbeti so alondo na yanga ti Nzapa.
Aye ti manda teti e:
1:2, 20. Fini ti Jésus so lo mû na sandaga ti zi e, mbeni ye so Nzapa aleke na nzoni bê ti lo ndali ti e, alingbi ti sukula yingo-ti-hinga ti e so agi e na alingbi ti mû na e siriri ti bê.
2:18, 23. “Ye so zo abâ tongana ye ti tâ be-ti-molenge” ayeke sarango ye ndali ti lê ti zo, aye tongana kengo aye ti mitele wala sarango ye ti ngangu na tere ti mo zo mveni. Sarango tongaso afa so “bê ti [zo ni] aga kota senge senge na lege ti bibe ti mitele ti lo”.