Tënë ti Jéhovah ayeke na fini
Akota tënë ti kozo, use na ota mbeti ti Jean nga na mbeti ti Jude
BAZENGELE JEAN asû ambeti ota ti lo peut-être na ngu 98 tongaso na Éphèse. Ambeti so ayeke na popo ti andangba mbeti ti Mbeti ti Nzapa. Na yâ ti akozo mbeti use ni, lo wa aChrétien ti ngbâ ti tambela na yâ ti lumière na ti ke a-apostat. Na yâ ti ota mbeti ni, Jean asara tënë ti tambelango na yâ ti tâ tënë nga lo wa aChrétien ti sara kua maboko na maboko.
Jude, so mama ti lo na Jésus ayeke oko asû mbeti ti lo na ngu 65 tongaso na Palestine. Na yâ ni, lo wa amba ti lo aChrétien na ndo ti azo ti sioni so alï yeke na yâ ti kongregation nga na ndo ti lege so ala lingbi ti ke aye ti sioni. Ti dengi mê na atënë so ayeke na yâ ti ambeti ota ti Jean nga na mbeti ti Jude alingbi ti mû maboko na e ti ngbâ ti kpengba na yâ ti mabe atâa akangango lege.—aHéb. 4:12.
NGBÂ TI TAMBELA NA YÂ TI LUMIÈRE, NA YÂ TI NDOYE NGA NA LEGE TI MABE
Jean asû kozo mbeti ti lo teti aita kue so aduti beoko na Christ. Na yâ ni, lo mû anzoni wango ti mû maboko na aChrétien ti ke a-apostat nga ti ngbâ ti kpengba na yâ ti tâ tënë nga na yâ ti aye ti mbilimbili. Lo luti na ndo ti nene ti ngbâ ti tambela na yâ ti lumière, na yâ ti ndoye nga na lege ti mabe.
Jean atene: “Tongana e tambela na yâ lumière legeoko tongana [Nzapa ayeke] na yâ lumière, e sara beoko na popo ti e.” Nga teti so ndoye alondo na Nzapa, bazengele ni atene: “A lingbi e ndoye tere ti e na popo ti e.” Atâa so “ndoye ti Nzapa” ayeke pusu e ti “bata komandema ti Lo”, e yeke hon sese so na ngangu na lege ti “mabe ti e” na Jéhovah Nzapa, na Bible nga na Molenge ti lo.—1 Jean 1:7; 4:7; 5:3, 4.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
2:2; 4:10—Na lege wa Jésus ayeke “sacrifice-ti-futa”? Tënë “sacrifice-ti-futa” aye ti tene ti “dë bê ti mbeni zo.” Jésus amû fini ti lo na sandaga ndali ti so na sarango tongaso, lo sara ye ague oko na fango ngbanga ti Jéhovah so ayeke mbilimbili-kue, na ye so adë bê ti Jéhovah. Grâce na sandaga so, Nzapa alingbi ti sara be-nzoni na azo na ti pardone asiokpari ti ala so amä na bê na Jésus.—Jean 3:16; aRom. 6:23.
2:7, 8—Komandema wa Jean airi ni “ti giriri” nga “fini” ni? Jean ayeke sara tënë ti komandema so ahunda ti tene aChrétien aduti nduru ti mû fini ti ala ndali ti amba ti ala (Jean 13:34). Lo iri ni komandema “ti giriri” ndali ti so Jésus amû ni a sara ngu 60 tongaso awe kozoni si Jean asû kozo mbeti ti lo. Ni la, azo so amä na bê ayeke na komandema ni “kozoni”, wala ngbene ye na ngoi so ala ga aChrétien. Komandema ni ayeke nga “fini” ni na lege so a hunda pëpe gi ti tene aChrétien ‘andoye azo so ayeke nduru na ala legeoko tongana ala ndoye ala mveni’, me a hunda nga ti tene ala duti nduru ti mû fini ti ala ndali ti amba ti ala.—Lév. 19:18; Jean 15:12, 13.
3:2—Ye wa aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala ‘ade ti hinga ni pëpe’? Zo wa la ala yeke bâ “Lo mveni biani”? Ye so ade aChrétien ahinga ni pëpe ayeke ye so ala yeke ga ande ni na ngoi so a zingo ala na tere ti yingo ti gue na yayu (aPhil. 3:20, 21). Ye oko, ye so ala hinga ni biani ayeke so “tongana [Nzapa asi], fade [ala] ga tongana Lo, teti fade [ala] bâ Lo mveni biani”, so ti tene “Yingo mveni.”—2 aCor. 3:17, 18.
5:5-8—Na lege wa ngu, mênë nga na yingo afa so “Jésus ayeke Molenge Ti Nzapa”? Ngu afa so Jésus ayeke Molenge ti Nzapa ndali ti so tongana Jésus awara batême ti ngu, Jéhovah lo wani atene so Jésus ayeke Molenge ti lo so lo ye lo mingi (Mat. 3:17). Mênë ti Jésus so atuku, so ayeke fä ti fini ti lo so lo mû tongana “wen teti azo kue,” wala so alingbi ti sö fini ti azo kue afa so Jésus ayeke Molenge ti Nzapa (1 Tim. 2:5, 6). Nga, yingo vulu afa so Jésus ayeke Molenge ti Nzapa na ngoi so a zu na ndo ti Jésus na ngoi ti batême ti lo, na a mû lege na lo ti gue “na ndo nde nde ti sara nzoni, na ti zi ala kue so zabolo asara ala na ngbâa”.—Jean 1:29-34; Kus. 10:38.
Aye ti manda teti e:
2:9-11; 3:15. Tongana mbeni Chrétien azia lege na mbeni ye wala mbeni zo ti buba ndoye ti lo na mbage ti amba ti lo, lo yeke tambela na yâ ti bingo na lo hinga pëpe ndo so lo yeke gue dä.
NGBÂ TI “TAMBELA NA LEGE TI TENE-BIANI”
Jean ato nda ti use mbeti ti lo na atënë so: “Mbi, ancien, mbi sara mbeti na kota wali so Nzapa airi lo na gigi, na amolenge ti lo.” Lo fa so lo yeke na ngia ti mä so “ambeni molenge ti [wali so] ayeke tambela na lege ti tene-biani”.—2 Jean 1, 4.
Na pekoni so Jean awa aita ti ye tere, lo tene: “So ayeke ndoye: a lingbi e tambela na lege ti komandema ti Lo.” Jean awa nga aita na ndo ti “Wahanda na wato-ti-Christ”.—2 Jean 5-7.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
1, 13—“Kota wali so Nzapa airi lo na gigi” ayeke zo wa? Peut-être Jean ayeke sara tënë ti mbeni wali so iri ti lo ayeke Kyria, so na yanga ti Grec aye ti tene “wali.” Wala na mbeni lege nde lo ye ti sara tënë ti mbeni kongregation, tongaso si awato agbu nda ni pëpe. Tongana a yeke tënë ti handango awato, amolenge ti wali so ayeke amembre ti kongregation nga “amolenge ti ita ti [lo] ti wali” ayeke amembre ti mbeni kongregation nde.
7—Ge, Jean aye ti sara tënë ti ‘gango’ wa ti Jésus? Na lege wa azo ti handango zo ‘atene ni na gigi pëpe’? ‘Gango’ so aye pëpe ti sara tënë ti gango ti Jésus ande na ngoi so azo ayeke bâ lo pëpe. Me, a ye ti sara tënë ti gango ti lo na yâ ti mitele nga na sango yingo na ndo ti lo ti ga Christ (1 Jean 4:2). Azo ti handango zo afa na gigi pëpe so Jésus aga tongana zo na yâ ti mitele. Peut-être ala ke ti yeda so Jésus ayeke lani na fini wala ala ke so a sa lani yingo vulu na ndo ti lo.
Aye ti manda teti e:
2, 4. Ti hinga “tene-biani,” so ti tene afango ye kue teti aChrétien so ayeke na yâ ti Bible, na ti sara ye alingbi na ni ayeke akota ye so amû lege na e ti sö fini ti e.—3 Jean 3, 4.
8-11. Tongana e ye pëpe ti girisa “grâce, be-nzoni, na siriri ti Nzapa Babâ, na ti Jésus-Christ,” nga na kpengba songo so atingbi e na aita ti e, a lingbi e ‘bata tere ti e’ na lege ti yingo na e ke azo so ‘angbâ na lege ti tënë ti Christ pëpe’.—2 Jean 3.
DUTI ‘AFON AITA NA KUSALA TI TENE-BIANI’
Jean asû ota mbeti ti lo na kamarade ti lo Gaïus. Lo tene: “Tongana mbi mä tënë ti amolenge ti mbi so ayeke tambela na lege ti tene-biani, so amû ngia na mbi ahon mbeni ye kue.”—3 Jean 4.
Jean agonda Gaïus teti so lo “sara tâ kusala”, wala lo yeke be-ta-zo na yâ ti kusala so lo sara ti mû maboko na aita-koli so aga ti bâ kongregation ti ala. Bazengele ni atene: “A lingbi e bata azo tongaso nzoni, si e lingbi ga afon ala na kusala ti tene-biani.”—3 Jean 5-8.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
11—Ngbanga ti nyen ambeni zo ayeke sara ye ti sioni? Teti so ala yeke na songo na Nzapa pëpe, ala yeda pëpe so Nzapa ayeke dä biani. So ala lingbi ti bâ lo na lê ti ala pëpe asara si ala sara ye mo bâ mo tene lo yeke bâ ala pëpe.—Ezéch. 9:9.
15—“Andeko” ni ayeke azo wa? Tënë “andeko” andu azo mingi ahon gi azo so zo ayeke na kpengba songo na ala. Jean asara kusala na tënë so ti sara tënë ti aita kue.
Aye ti manda teti e:
4. Aita ti kongregation so akpengba na lege ti yingo ayeke na ngia mingi tongana ala bâ ala so ade ti ninga pëpe na yâ ti tâ tënë “ayeke tambela na lege ti tene-biani”. Nga, tara ti bâ kota ngia so ababâ na amama ayeke na ni na ngoi so ala wara lege ti mû maboko na amolenge ti ala ti ga awakua ti Jéhovah!
5-8. Ndoye ti ambeni ita na mbage ti Jéhovah nga na aita ti ala ayeke pusu ala ti sara kua ngangu. Na popo ti aita so, a yeke wara asurveillant so ague na ndo nde nde, amissionnaire, aita so ayeke sara kua na Béthel nga na apionnier. A yeke nzoni e mû tapande ti mabe ti aita so nga na ndoye e mû maboko na ala.
9-12. A yeke nzoni e mû tapande ti Démétrius so ayeke be-ta-zo me pëpe ti Diotrèphe so ayeke kasa ndo mingi.
“I BATA TERE TI I NA YÂ NDOYE TI NZAPA”
Jude asara tënë ti ala so alï yeke na yâ ti kongregation tongana azo so “ayeke azo ti demango tere, ala dema tere tënë ti ye kue so asi na ala, ala tambela na peko ti nzara ti tere ti ala”. Ala “sara kota tënë ti baba, na ala gonda azo ti wara faïda”.—Jude 4, 16.
Tongana nyen aChrétien alingbi ti ke aye so ayeke sara sioni na ala? Jude atene: “I so mbi ndoye i mingi, i dabe i na tënë so abazengele ti Seigneur ti e Jésus-Christ atene giriri.” Lo kiri lo tene: “I bata tere ti i na yâ ndoye ti Nzapa.”—Jude 17-21.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
3, 4—Ngbanga ti nyen Jude awa aChrétien ti “tiri bira ti bata mabe”? Ngbanga ti so ‘ambeni zo ahara na popo ti ala na lingo’. Akoli so ‘achangé grâce ti Nzapa si a ga ye ti pitan’.
20, 21—Tongana nyen e lingbi ti “bata tere ti [e] na yâ ndoye ti Nzapa”? E lingbi ti sara aye ota so: (1) e kpengba na ndo ti ‘mabe ti e ti nzoni ahon kue’ na lege ti mandango Bible nzoni nga na fango tënë na bê kue; (2) e sambela “na yâ Yingo Vulu,” wala na lege so ague oko na fango lege ti yingo ni; nga (3) e mä na bê na ye so ayeke sara si e wara ande fini ti lakue lakue: fini ti Jésus Christ so lo mû na sandaga ti zi e.—Jean 3:16, 36.
Aye ti manda teti e:
5-7. Azo ti sioni alingbi ti kpe ngbanga ti Jéhovah? Ti gue oko na atapande ota so e wara na yâ ti mbeti ti Jude, ala lingbi ti kpe ni pëpe.
8-10. A yeke nzoni e mû tapande ti archange Michel na e ne azo so Jéhovah amû na ala ngangu ti komande.
12. A-apostat so ala tene ala ye aita alingbi ti buba mabe ti e tongana ti so atênë so ahonde na gbe ti ngu alingbi ti buba mbeni mangboko wala ti sara sioni na azo so ayeke tï ngu. A lingbi ti bâ awafango ye ti wataka tongana azo so ayeke mû ye mingi na azo, me na lege ti yingo ala yeke tongana ambinda so ngu-nzapa ayeke dä pëpe. Ala yeke tongana akeke so akui awe na alë pëpe. Legeoko tongana ti so a yeke gboto keke ni na gere ni kue, a yeke futi ande azo so. E yeke sara ye na ndara ti kpe a-apostat.
22, 23. Atâ Chrétien ake ye so ayeke sioni. Aita so akpengba na lege ti yingo, na mbilimbili a-ancien, ayeke gi ti sö fini ti “ambeni zo so adë kite” na lege so ala yeke mû maboko na ala ti kiri ti wara mabe si a futi ala pëpe.
[Afoto na lembeti 30]
Ngu, yingo nga na mênë afa so “Jésus ayeke Molenge ti Nzapa”