Fini ti lakue lakue na ndo ti sese, beku so Nzapa amû na azo
“A zia création na gbe ti buba ye . . . ndali ti beku.”—AROM. 8:20.
PEUT-ÊTRE mo dabe ti mo na ngia so mo wara na ngoi so mo manda so na yâ ti ngoi kete, azo ayeke ga mbakoro mbeni pëpe nga ala yeke kui pëpe me ala yeke ngbâ na fini teti lakue lakue na ndo ti sese (Jean 17:3; Apoc. 21:3, 4). Kite ayeke dä pëpe so mo yeke na ngia ti fa na ambeni zo beku so Bible amû. Kozoni kue, beku ti fini ti lakue lakue ayeke mbeni kota tënë ti nzoni tënë so e yeke fa. A yeke sara ye na ndo ti bango ndo ti e na ndo ti fini.
2 Mingi ni, aChrétien ti wataka abâ na nene ni pëpe beku ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese. Atâa so Bible afa so âme ayeke kui, mingi ti a-eglize afa ye so alondo na Bible pëpe, ala tene so zo ayeke na mbeni âme so ayeke ngbâ na fini na peko ti kuâ ti lo nga so ayeke gue ti duti na ndo ti ayingo (Ézéch. 18:20). Ni la azo mingi ayeke na kite na ndo ti beku ti dutingo na fini ti lakue lakue na ndo ti sese. Tongaso, e lingbi ti hunda tere ti e: Bible afa biani tënë ti beku so? Tongana a yeke tongaso, Nzapa afa tënë ti beku ni so lawa na azo?
A zia azo ‘na gbe ti buba ye ndali ti beku’
3 Ye so Jéhovah aleke na bê ti lo ti sara ndali ti azo asigigi polele ngbene ye na ngoi so zo abâ gigi. Nzapa afa polele so Adam ayeke ngbâ na fini teti lakue lakue tongana lo mä yanga ti lo (Gen. 2:9, 17; 3:22). Kite ayeke dä pëpe so azo so abâ lani gigi ngoi kete na peko ti Adam ahinga ye na ndo ti ndani so zo alingbi kue mbeni pëpe, na aye so asi lani na ngoi ti ala afa ni. A kanga lege na azo ti lï na yâ ti yaka ti Éden, nga azo aga mbakoro na ala kui (Gen. 3:23, 24). Tongana ngoi ayeke hon, angu so azo ayeke sara ayeke kiri na gbe ni. Adam asara ngu 930. Sem so asö kuâ na peko ti kota ngu-nzapa asara gi ngu 600 nga molenge ti lo ti koli Arpaxad asara ngu 438. Térach babâ ti Abraham asara ngu 205. Abraham asara ngu 175, molenge ti lo ti koli Isaac asara ngu 180 na Jacob asara ti lo ngu 147 (Gen. 5:5; 11:10-13, 32; 25:7; 35:28; 47:28). Azo mingi ahinga biani ye so kiringo ti ngu ti azo na gbe ni aye ti fa: ala lingbi ti ngbâ na fini teti lakue lakue mbeni pëpe. Azo ayeke na mbeni nda ti tënë ti mä na bê so ala yeke kiri ande ti wara fini ti lakue lakue?
4 Mbeti ti Nzapa atene: “A zia création [azo] na gbe ti buba ye . . . ndali ti beku.” (aRom. 8:20). Beku wa? Kozo prophétie ti Bible asara tënë ti mbeni “hale”, wala ngongoa so fade ayeke ‘mboko ngbo ni na li ti lo’. (Diko Genèse 3:1-5, 15.) Ti azo so ayeke be-ta-zo, zendo ti gango ti Ngongoa so amû na ala beku so Nzapa ayeke sara ande ye so lo leke na bê ti lo ti sara ndali ti azo. A sara si akoli tongana Abel na Noé ayeke na mbeni nda ti tënë ti mä na bê so fade Nzapa ayeke sara ande si azo awara aye ti nzoni so Adam agirisa ni. Akoli so alingbi ti bâ so ‘mbokongo ndagere ti hale ni’ andu tukungo mênë.—Gen. 4:4; 8:20; aHéb. 11:4.
5 Bâ tapande ti Abraham. Na ngoi so a tara lo, “a ngbâ kete Abraham amû Isaac na sandaga . . . gi oko molenge so lo dü”. (aHéb. 11:17). Ngbanga ti nyen lo yeda na bê ti lo kue ti sara ni? (Diko aHébreu 11:19.) A yeke ngbanga ti so lo mä na bê na tënë ti zingongo ti akuâ. Abraham ayeke na mbeni nda ti tënë ti mä na bê na tënë so. Kozoni kue, Jéhovah asara si Abraham so aga kangba mingi alingbi mbeni si lo na wali ti lo Sara adü molenge-koli na lâ ti mbakoro ti ala (Gen. 18:10-14; 21:1-3; aRom. 4:19-21). Nzapa amû nga zendo na Abraham lo tene: “Fade A iri ahale ti mo na yâ Isaac.” (Gen. 21:12). Ni la, Abraham ayeke na anzoni nda ti tënë ti ku ti tene Nzapa azingo Isaac na kuâ.
6 Ndali ti so Abraham ayeke na kpengba mabe, Jéhovah ate mbele na lo na ndo ti “ahale”, wala ngongoa ti lo. (Diko Genèse 22:18.) Kota zo ti yâ ti “ngongoa” so ayeke Jésus Christ (aGal. 3:16). Jéhovah atene na Abraham so fade “ahale” ti lo ayeke ga gbani gbani “tongana atongoro ti yayu, na tongana mbutu so ayeke na tere ti kota ngu ti ingo”, mbeni wungo so Abraham ahinga ni lani pëpe (Gen. 22:17). Ye oko, a fa wungo so na pekoni. Jésus Christ na azo 144 000 so ayeke komande ande legeoko na lo na yâ ti Royaume ti lo ayeke “ngongoa” so (aGal. 3:29; Apoc. 7:4; 14:1). Royaume ti Messie ayeke ye so na lege ni “fade amara kue ti sese awara tënë nzoni”.
7 Abraham alingbi lani pëpe ti gbu nda ti tënë kue so ayeke na yâ ti mbele so Jéhovah ate na lo. Ye oko, Bible atene so “lo yeke ku lani gbata so tâ gere ni ayeke dä”. (aHéb. 11:10). Gbata ni so ayeke Royaume ti Nzapa. Ti bâ nzoni na gbe ti Royaume so, a lingbi Abraham akiri na fini. Lo lingbi ti wara ande fini ti lakue lakue na ndo ti sese gi tongana a zingo lo na kuâ. Nga azo so asö kuâ na peko ti Harmaguédon wala azo so a yeke zingo ande ala na kuâ alingbi ti wara fini ti lakue lakue.—Apoc. 7:9, 14; 20:12-14.
‘Yingo aforcé mbi’
8 Na popo ti ngoi ti Joseph mbeni âta ti Abraham na ngoi ti prophète Moïse, a yeke wara mbeni koli so iri ti lo ayeke Job. Mbeti ti Job so peut-être Moïse la asû ni afa ndani so Jéhovah azia lege na Job ti bâ pasi nga afa ye so asi na lo na nda ni. Ye oko, mbeti ti Job ayeke pëpe gi mbeni senge mbeti so afa peko ti akpale so mbeni koli awara; a sara tënë na ndo ti aye so andu acréature kue. Mbeti ni amû lege na azo ti hinga so Jéhovah ayeke komande na lege ti mbilimbili. A fa nga so tënë so abâ gigi lani na Éden andu dutingo be-ta-zo ti awakua ti Jéhovah kue na sese nga na fini ti ala ti kekereke. Atâa so Job agbu nda ti tënë so lani pëpe, lo zia lege pëpe na akamarade ti lo ota ti sara si lo bâ so lo yeke be-ta-zo mbeni pëpe (Job 27:5). A yeke nzoni ye so akpengba mabe ti e nga amû maboko na e ti bâ so e lingbi ti ngbâ be-ta-zo na Jéhovah nga ti yeda so lo yeke gbia ti dunia kue.
9 Na pekoni so azo ota so atene ala ga ti dë bê ti Job ahunzi ti sara tënë awe, “Elihu molenge ti Barakéel ti kodoro ti Buz akomanse ti sara tënë”. Nyen la apusu lo ti sara tënë? Lo tene: “Mbi si singo na tënë, yingo na yâ mbi aforcé mbi.” (Job 32:5, 6, 18). Atâa so aye so yingo ti Nzapa apusu Elihu ti tene aga tâ tënë na ngoi so gigi ti Job akiri aga nzoni, atënë ti lo andu nga ambeni zo. A sara si azo kue so ayeke be-ta-zo aduti na beku.
10 Ngoi na ngoi, Jéhovah ayeke fa mbeni tënë na mbeni zo, me tënë ni alingbi nga ti ndu azo kue. E lingbi ti bâ ni na lege ti prophétie so Daniel atene na ndo ti bango-li ti Nebucadnetsar, gbia ti Babylone, so andu mbeni kota keke so a dë ni na sese (Dan. 4:10-27). Atâa so bango-li so aga tâ tënë na ndo ti Nebucadnetsar, a ye ti fa mbeni ye so ayeke kota mingi ahon so. A ye ti fa so Nzapa akomande lani sese na lege ti lengo gbia ti amolenge ti Gbia David, na komandema so ayeke kiri ande ti bâ gigi na peko ti ngu 2 520, so a to nda ti diko ni na ngu 607 kozo ti Christ.a Nzapa akiri akomande sese na ngoi so Jésus Christ aga gbia na yayu na ngu 1914. Tara ti bâ tongana nyen na yâ ti ngoi kete Royaume ni ayeke sara si azo so amä yanga awara ye so ala yeke ku!
“Zi lo, si lo zu pëpe na ndo so ye afuti dä”
11 Na ngoi so Elihu ayeke kiri tënë na Job, lo tene so mbeni ‘ange ayeke, lo ga wa-sara-songo teti lo, oko na popo ti saki oko, ti fa na zo ye so ayeke mbilimbili teti lo’. Ye wa ayeke si tongana “ange”, wala watokua so ‘asambela Nzapa, na Nzapa awara ngia na lege ti zo’? Elihu atene: “Tongaso Nzapa asara be-nzoni na lo, Lo tene, Zi lo, si lo zu pëpe na ndo so ye afuti dä, Mbi wara ye ti ton lo awe. Fade mitele ti lo aga nzoni ahon mitele ti molenge; lo kiri na lâ ti pendere ti lo.” (Job 33:23-26). Atënë so afa so Nzapa ayeda na “ye ti ton” azo, wala ye ti kangango ndo ti asiokpari ti azo so achangé bê ti ala.—Job 33:24.
12 Legeoko tongana ti so a si na prophète Daniel angu mingi na pekoni, peut-être tënë ti ngere so a futa ti zi na azo Elihu agbu nda ni kue pëpe (Dan. 12:8; 1 Pi. 1:10-12). Atâa so kue, atënë ti Elihu afa beku so mbeni lâ Nzapa ayeke yeda na ngere so a futa ti zi azo nga lo yeke zi ala na aye so asara si ala ga mbakoro na ala kui. Atënë ti Elihu amû na azo pendere beku ti fini ti lakue lakue. Mbeti ti Job afa nga so a yeke zingo ande akuâ.—Job 14:14, 15.
13 Laso, atënë ti Elihu angbâ ti ne na lê ti aChrétien kutu mingi so ayeke na beku ti sö kuâ na ngoi ti futingo aye ti ngoi ti e laso. Ambakoro so ayeke sö ande kuâ ayeke kiri ande ti wara ngangu so ala yeke lani na ni na ngoi so ala de maseka (Apoc. 7:9, 10, 14-17). Na ndo ni, beku ti bango azo so ayeke zingo ande na kuâ na so ayeke kiri ande maseka angbâ lakue ti mû ngia na azo so ayeke be-ta-zo. A-Chrétien so a soro ala ti gue na yayu ayeke na beku ti fini so alingbi ti hinga kui pëpe; ti “ambeni ngasangbaga”, ala yeke na beku ti warango fini ti lakue lakue na ndo ti sese. Abeku so use kue aluti na ndo ti mango na bê na ngere so Christ afuta ti zi azo.—Jean 10:16; aRom. 6:23.
A zi kui na ndo ti sese
14 Amolenge ti Abraham aga mbeni mara so ayeke na gbe ti ngbâa pëpe na ngoi so ala lï na yâ ti songo ti mbele na Nzapa. Na ngoi so Jéhovah amû na ala Ndia, lo tene: ‘A lingbi i bata kpengba-ndia ti Mbi na kpengba-tene ti Mbi; tongana zo asara tongaso, fade lo yeke na fini na lege ti tënë so.’ (Lév. 18:5). Ye oko, teti so azo ti Israël alingbi pëpe ti bata akpengba-ndia ti Nzapa so alingbi kue, Ndia ni afâ ngbanga na ndo ti ala, na ala yeke na bezoin ti tene a zi ala na gbe ti ngbanga so.—aGal. 3:13.
15 Na peko ti Moïse, yingo ti Jéhovah apusu ambeni zo ti sungo Bible ti sara tënë ti beku ti fini ti lakue lakue (Ps. 21:5; 37:29). Na tapande, David asû mbeni psaume so na yâ ni lo sara tënë ti dutingo beoko ti atâ wavorongo Nzapa na Sion. Na hunzingo ti psaume so, lo tene: “L’Éternel akomande si tënë nzoni ayeke kâ, même, fini ti lakue lakue.”—Ps. 133:3.
16 Yingo ti Jéhovah apusu Ésaïe ti tene mbeni prophétie na ndo ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese. (Diko Ésaïe 25:7, 8.) Legeoko tongana mbeni “voile”, wala mbeni balangeti so a bi ni na ndo ti azo na asara si ala wu pupu gbä, siokpari na kuâ ane ngangu na ndo ti azo. Jéhovah adë bê ti azo ti lo so lo yeke hunzi ande siokpari na kui, wala lo yeke zi aye so “na ndo sese kue”.
17 Bâ nga ye so Ndia ti Moïse ahunda ti tene a sara na ngasa teti Azazel. Fani oko na yâ ti ngu oko oko, na Lango ti kangango ndo ti siokpari, kota prêtre ‘azia maboko ti lo use na li ti ngasa so angbâ na fini, na lo tene na gigi na ndo ti ngasa ni sioni ti amolenge ti Israël kue, lo zia siokpari so na li ti ngasa ni. Ngasa so ayô sioni ti ala kue ti gue na ni na yando’. (Lév. 16:7-10, 21, 22). Ésaïe afa kozoni awe tënë ti gango ti Messie so fade ayeke sara mara ti kua so nga so ayeke yô “pono”, wala kobela ti azo, “vundu” ti azo nga na “siokpari ti azo mingi” na tongaso lo mû lege na ala ti wara fini ti lakue lakue.—Diko Ésaïe 53:4-6, 12.
18 Na lege ti Ésaïe, Jéhovah atene lani na azo to lo, Israël, lo tene: “Fade akinda ti mo akiri na fini; fade akuâ ti mbi alondo. I zingo, i sara bia, i so i duti na yâ pupu-sese, teti mamio ti i ayeke tongana mamio ti lumière, na fade sese abi awakinda na gigi.” (És. 26:19). Mbage ti Bible so a sû ândö na Hébreu asara tënë polele na ndo ti beku ti zingongo ti akuâ nga na fini na ndo ti sese. Na tapande, ngoi so ngu ti Daniel asi nduru na ngu 100, Jéhovah adë bê ti lo atene: “Fade mo wu tere ti mo, na fade mo luti na ndo ti mo, na nda ti lâ ni.”—Dan. 12:13.
19 Marthe ahinga tënë ti zingongo ti akuâ, ni la lo tene na Jésus na ndo ti ita ti lo ti koli so akui, lo tene: “Mbi hinga so lo yeke zingo ande na kuâ na lango ti nda ni.” (Jean 11:24). Fango ye ti Jésus nga na ambeti so yingo vulu apusu adisciple ti lo ti sû ni lani asara si beku so achangé? Fini ti lakue lakue na ndo ti sese angbâ lakue ti duti beku so Jéhovah amû na azo? E yeke bâ ande akiringo tënë na ahundango ndo so na yâ ti article ti peko.
[Kete tënë na gbe ni]
a Bâ chapitre 6 ti buku E Bi Bê na Prophétie ti Daniel!
Mo lingbi ti fa nda ni?
• A zia azo “na gbe ti buba ye” ndali ti beku wa?
• Nyen la afa so Abraham amä na bê na tënë ti zingongo ti akuâ?
• Atënë so Elihu atene na Job amû beku wa na azo?
• Na lege wa mbage ti Bible so a sû ândö na Hébreu agboto lê na ndo ti beku ti zingongo ti akuâ nga na ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese?
[Ahundango tënë ti manda na ye]
1, 2. (a) Ngbanga ti nyen beku ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese ayeke kota ye na e? (b) Ngbanga ti nyen azo mingi ayeke na kite na ndo ti beku ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese?
3. Na lege wa ye so Nzapa aleke na bê ti lo ti sara ndali ti azo asigigi polele ngbene ye na ngoi so azo abâ gigi?
4. Nyen la amû lege na akoli ti giriri so ayeke be-ta-zo ti mä na bê so Nzapa ayeke sara ande si azo awara aye ti nzoni so Adam agirisa?
5. Nyen la afa so Abraham amä na bê na tënë ti zingongo ti akuâ?
6, 7. (a) Mbele wa Jéhovah ate na Abraham? (b) Na lege wa zendo so Jéhovah amû na Abraham amû beku na azo?
8, 9. Ngbanga ti nyen mbeti ti Job ayeke gi pëpe mbeni senge mbeti so asara tënë ti akpale so mbeni koli awara?
10. Nyen la afa so tënë so Jéhovah ayeke fa na mbeni zo alingbi ngoi na ngoi ti ndu azo kue?
11. Atënë ti Elihu afa nyen na ndo ti Nzapa?
12. Atënë ti Elihu amû beku wa na azo kue?
13. Atënë ti Elihu aye ti tene nyen na aChrétien?
14. Nyen la afa so Ndia ti Moïse alingbi pëpe ti mû na azo ti Israël beku ti fini ti lakue lakue?
15. Yingo vulu apusu David ti sû lani tënë na ndo ti ye ti nzoni wa so ayeke ga ande?
16. Na lege ti Ésaïe, zendo wa Jéhovah amû teti kekereke ti azo “na ndo sese kue”?
17. A fa kozoni awe a tene Messie ayeke sara ande kua wa ti zi lege na azo ti wara fini ti lakue lakue?
18, 19. Ésaïe 26:19 na Daniel 12:13 agboto lê na ndo ti beku wa?
[Foto na lembeti 11]
Atënë so Elihu atene na Job amû beku so fade a yeke zi zo na yâ ti aye so asara si lo ga mbakoro nga lo kui
[Foto na lembeti 12]
A dë bê ti Daniel so ‘fade lo luti na ndo ti lo, na nda ti lâ ni’