Zia pëpe si mbeni ye agboto lê ti mo na “lâ ti tënë nzoni” so
AZO ti buruma osio agbu li na ndo ti aye nde nde so ala lingbi ti sara. Ala yeke iri ye na yanga ti gbagba ti gbata ti Samarie, me zo ti mungo ye na ala ayeke dä pëpe. Azo ti Samarie ayeke kui nzara ndali ti so aturugu ti Syrie akanga lege ti tene kobe alï na yâ ti gbata ni. Même tongana azo ti buruma ni alï na yâ ti gbata ni, ala yeke wara nga ye oko pëpe; ngere ti kobe ahon ndo ni kâ. A tene so azo ate même zo kâ.—2 aGbia 6:24-29.
Azo ti buruma ni agbu li, na ala tene: ‘Ahon tënë e gue na kando ti aturugu ti Syrie. A yeke zi ye oko na tere ti e pëpe.’ Na ngoi so ndo avuko awe, ala londo ala gue kâ. Tongana ala si na yâ ti kando ni, ndo adë. Turugu oko ayeke dä pëpe. A kanga gi ambarata na alele na tere ti akeke. Azo ti buruma osio so alï na yâ ti mbeni tente, ala bâ yâ ni, kue zo ayeke dä pëpe, me akobe na aye ti nyongo ni asi singo. Ala te na ala nyon ti bê ti ala. Ala bâ nga lor, argent, abongo nga na ambeni ye ti nginza mingi. Ala mû aye so, ala gue ala honde ni; ala kiri ala mû ambeni. Ye ni asi tongaso ndali ti so na lege ti miracle, Jéhovah asara si aturugu ti Syrie amä toto ti gango ti gbâ ti aturugu. Ala tene na bê ti ala so a ga ti sara bira na ala la, tongaso ala kue azia kando ni na ala kpe na gere ala hon. So ala zia aye kue ala kpe awe, azo alingbi ti ga ti mû ni na peko ti ala senge.
Azo ti buruma ni ayeke mû aye ti nginza mingi ala yeke honde ni. Ye oko, na ngoi so bê ti ala atï na ndo ti amba ti ala azo ti gbata ti Samarie so ayeke kui nzara, yingo-ti-hinga ti ala afa na ala atene ye so ala yeke sara so ayeke nzoni pëpe. Ala to nda ti tene na popo ti ala: “E sara nzoni pëpe; laso ayeke lâ ti tënë nzoni.” Azo ti buruma so akpe akiri na Samarie, na ala fa tënë ti nzoni ye so ala wara.—2 aGbia 7:1-11.
E nga kue e yeke na mbeni ngoi so a lingbi ti iri ni “lâ ti tënë nzoni.” Ti sara tënë ti mbeni kpengba mbage ti “fä . . . ti ngoi so aye ti ngoi so ayeke gue ti hunzi”, Jésus atene: “A yeke fa ande nzoni tënë ti royaume so na ndo ti sese kue so azo ayeke dä tongana mbeni tënë ti témoin ndali ti amara kue. Na pekoni, nda ni ayeke ga.” (Mat. 24:3, 14). A yeke nzoni ye so apusu e ti sara ye tongana nyen?
Aye so e gi bê ti e dä alingbi ti ne e
Azo ti buruma so ayeke na ngia mingi ndali ti aye so ala wara, na a sara si teti kete ngoi, ala girisa azo ti Samarie. Ala gbu li gi na ndo ti aye so ala lingbi ti mû teti ala wani. Mara ti ye tongaso alingbi ti si na e? “Kota nzara” ayeke mbeni mbage ti fä so afa ngoi ti hunzingo ti aye ti ngoi so (Luc 21:7, 11). Jésus awa adisciple ti lo tongaso: “Ala sara hange si tënë ti tengo kobe ahon ndo ni, nyongo sämba ahon ndo ni nga na gingo bê ngbanga ti aye ti gigi ane bê ti ala pëpe.” (Luc 21:34). Teti so e yeke aChrétien, a yeke nzoni e sara hange si aye so e yeke gi bê ti e dä lâ na lâ apusu e pëpe ti girisa so e yeke na “lâ ti tënë nzoni.”
Mbeni Chrétien so iri ti lo ayeke Blessing azia pëpe si aye so agbu bê ti lo ane lo. Ita-wali so asara lani kua tongana pionnier, lo hunzi mandango mbeti ti lo, na pekoni lo sara mariage na mbeni Béthelite, na a yeda na lo ti ga mbeni oko ti sewa ti Béthel ti Bénin. Lo tene: “Mbi yeke sara kua ti balengo yâ ti da na ti lekengo yâ ni; na kua ti mbi anzere na mbi mingi.” Tongana Blessing agbu li ti lo na ndo ti angu 12 so lo sara na yâ ti kusala ti ngoi kue, bê ti lo ayeke na ngia mingi ndali ti so lo zia lê ti lo gi na ndo ti “lâ ti tënë nzoni” so e yeke dä laso.
Sara hange na aye so ayeke mû ngoi ti zo mingi
Na ngoi so Jésus atokua adisciple ti lo 70 ti fa tënë, lo tene na ala: “Biani, akobe ti yaka ni ayeke mingi, me azo ti kua ni ayeke mingi pëpe. Tongaso, ala hunda mingi na Wa ti kua ni ti tokua azo ti kua ti fâ akobe ti yaka ti lo.” (Luc 10:2). Tongana zo ako lê ti kobe hio pëpe, alê ti kobe ni alingbi ti buba. Legeoko nga, tongana e bâ kua ti fango tënë na nene ni pëpe, a lingbi ti sara si azo agirisa fini ti ala. Ni la Jésus akiri atene: “Ala luti ti bara zo na lege pëpe.” (Luc 10:4). Tënë ti Grec so a kiri peko ni ge na tënë “bara” andu aye mingi ahon gi senge “bara”. A lingbi nga ti ndu gbungo mba na kate nga na ayongoro lisoro so alingbi ti kporo na ngoi so e tingbi na mbeni kamarade ti e. Ni la Jésus awa adisciple ti lo ti kpe asenge senge ye so alingbi ti te ngoi ti ala nga lo wa ala ti sara kua na ngoi ti ala na ndara. Tënë so ala yeke fa, a hunda ti tene ala fa ni hio.
Gbu li na ndo ti wungo ti angoi so azo ayeke buba na sarango aye so agbu bê ti ala. Teti angu mingi, ye so ayeke te ngoi ti azo mingi ahon atanga ni kue ayeke bango télé. Me, ka ti aye tongana singa ti maboko nga na a-ordinateur, a yeke tongana nyen? Mbeni gingo nda ti ye so asara na ndo ti akota zo 1 000 na kodoro ti Grande Bretagne afa so “lâ oko oko, zo oko oko ayeke mû penze-ngbonga 88 ti sara tënë na singa ti da, lo yeke mû penze-ngbonga 62 ti sara tënë na singa ti maboko, lo yeke mû penze-ngbonga 53 ti tokua akete lettre na ndo ti ordinateur nga lo yeke mû penze-ngbonga 22 ti sû anduru tënë na azo na ndo ti singa ti maboko.” Tongana a mû wungo ti angoi so kue, wungo ni ahon fani use wungo ti ngoi so mbeni pionnier auxiliaire ayeke mû ti fa na tënë na yâ ti lango oko. Mo yeke mû ka ngoi oke ti sara aye so?
Ernst na Hildegard Seliger ayeke azo so abuba lani ngoi ti ala kirikiri pëpe. Tongana a bungbi ngu so ala use kue asara na yâ ti kando ti aNazi ti sarango zo na pasi nga na ti ada ti kanga ti aCommuniste, wungo ni ahon ngu 40. Na pekoni so a zi ala na kanga, ala sara kua ti pionnier juska fini ti ala ahunzi ge na ndo ti sese.
Azo mingi aye lani mingi ti sû alettre na popo ti ala na aSeliger. Koli na wali ti lo so alingbi fade ti mû mingi ti ngoi ti ala ti diko alettre so na ti kiri na peko ni. Ye oko, ala zia kua ti Jéhovah na kozo ndo na yâ ti fini ti ala.
Ti tâ tënë ni, e oko oko kue, a nzere na e mingi ti pika singa wala ti tokua lettre na popo ti e na azo so e ye ala; na a yeke sioni pëpe ti sara tongaso. Ngoi na ngoi, tongana e sara mbeni ye nde, a yeke sara nzoni na e. Me, e yeke sara ye na ndara tongana e mû ngoi mingi pëpe ti sara aye so ayeke te ngoi ti zo na lango ti fango nzoni tënë so.
Fa nzoni tënë ni kue
So pasa ti nyen ti duti na fini na “lâ ti nzoni tënë” so! Zia e zia pëpe si mbeni ye agboto lê ti e tongana ti so a si kozo na azo ti buruma osio so. Na e girisa pëpe tënë so ala tene na nda ni: “E sara nzoni pëpe.” Legeoko nga, a yeke na lege ni pëpe ti tene e zia aye so e yeke gi teti e wani wala aye so ayeke te ngoi ti zo mingi akanga lege na e ti fa tënë mingi.
Na ndo ti tënë so, Paul ayeke tâ nzoni tapande so e lingbi ti mû pekoni. Na ngoi so bazengele Paul ayeke gbu li na ndo ti angu 20 so lo sara na fango tënë, lo tene: “Mbi fa nzoni tënë ni kue na ndo ti Christ.” (aRom. 15:19). Paul azia lege na ye oko pëpe ti sara si nzara ti fango tënë so lo yeke na ni akiri na peko. Zia e yapu mingi na fango tënë ti Royaume na “lâ ti tënë nzoni” so.
[Foto na lembeti 31]
Blessing azia lani pëpe si aye so agbu bê ti lo akanga lege na lo ti sara kua ti ngoi kue
[Foto na lembeti 32]
A-Seliger asara hange lani na lege so ala yeke sara kua na ngoi ti ala