Ngbâ ti maï na yâ ti ndoye ti mo na mbage ti aita
“Ala ngbâ ti tambela na yâ ti ndoye, gi tongana ti so Christ nga andoye ala.”—A-ÉPH. 5:2.
1. Kpengba ye wa Jésus afa so a yeke hinga adisciple ti lo na ni?
FANGO nzoni tënë ti Royaume ti Nzapa da na da ayeke mbeni ye so a hinga na aTémoin ti Jéhovah. Ye oko, Jésus Christ afa mbeni ye nde so a yeke hinga atâ disciple ti lo na ni. Lo tene: “Mbi yeke mû na ala mbeni fini commandement: Ala ndoye tere na popo ti ala. Legeoko tongana ti so mbi ndoye ala, zia ala nga ala ndoye tere na popo ti ala. A yeke na lege ti ye so si azo kue ayeke hinga ande so ala yeke adisciple ti mbi: tongana ala yeke na ndoye na popo ti ala.”—Jean 13:34, 35.
2, 3. Ndoye so ayeke na popo ti e asara nyen na ndo ti azo so aga na abungbi ti e?
2 Ndoye so ayeke na popo ti awakua ti Jéhovah laso, e wara mara ni na mbeni ndo pëpe. Legeoko tongana ti so mbeni courant ayeke gboto wen, ndoye abungbi awakua ti Jéhovah na tere ti mba nga agboto azo so ayeke nduru ti yeda na tâ tënë ti ga na yâ ti bungbi ti Jéhovah. Bâ tapande ti Marcélino, mbeni koli so ayeke na Cameroun na so lê ti lo abuba na place ti kua. Na peko ti ndao so asi na lo, tënë awu atene so lo ga waziba ngbanga ti so lo yeke zo ti likundu. Ahon ti tene pasteur ti eglize ti lo nga na azo ti eglize ni adë bê ti lo, ala tomba lo na yâ ti eglize ni. Na ngoi so mbeni Témoin ti Jéhovah atisa lo na bungbi, lo gi bê ti lo. Lo ye si mara ti ye so a sara na lo na yâ ti eglize ti lo so akiri asi na lo pëpe.
3 Me bê ti Marcélino adö na aye so lo bâ na Da ti Royaume. A yamba lo na ngia, na awango ti Bible so lo mä na ngoi ti bungbi ni adë bê ti lo. Lo to nda ti ga na abungbi kue, lo gue na li ni na yâ ti mandango Bible na pekoni lo wara batême na ngu 2006. Ti fadeso, lo yeke fa tënë na azo ti sewa ti lo nga na avoizin ti lo na lo to nda ti manda Bible na azo mingi. Marcélino aye si azo so lo yeke manda Bible na ala abâ oko ndoye so lo bâ ni na popo ti awakua ti Jéhovah.
4. Ngbanga ti nyen a lingbi e bata wango ti Paul so ahunda na e “ti ngbâ ti tambela na yâ ti ndoye”?
4 Tâ tënë, ndoye so e yeke na ni na popo ti e apika bê ti azo mingi, me a lingbi e hinga so aga gi tongaso pëpe. Bâ tapande ti mbeni wâ so azo asara ni ti tomba dê na tere ti ala. Tongana azo ni aye ti tene wâ ni angbâ ti za, a yeke nzoni ala zia akeke na lê ni. Legeoko nga, tâ ndoye so ayeke na popo ti e na yâ ti congrégation ayeke ngbâ ti maï gi tongana e oko oko kue e sara kue ti kpengba ni. E lingbi ti sara ni tongana nyen? Bazengele Paul akiri tënë atene: “Ala ngbâ ti tambela na yâ ti ndoye, gi tongana ti so Christ nga andoye ala na lo kä tere ti lo na kuâ ndali ti ala ti ga tongana offrande na sandaga so a mû na Nzapa, mbeni ye so fion ni afun pendere.” (aÉph. 5:2). Hundango tënë so e ye ti bâ ni ayeke so: Na alege wa e lingbi ti ngbâ ti tambela na yâ ti ndoye?
“Ala maï tâ ndoye so ayeke na bê ti ala”
5, 6. Ngbanga ti nyen Paul awa aChrétien ti Corinthe ti “maï ndoye so ayeke na bê ti ala”?
5 Bazengele Paul asû mbeti na aChrétien ti Corinthe ti giriri, lo tene: “Aita ti Corinthe, e sara tënë na ala polele nga ndoye so ayeke na bê ti e amaï. E ke ti fa ndoye ti e na ala pëpe, me ala si ake ti fa tâ ndoye so ayeke na bê ti ala. Ni la, ti sara nga tongaso na e, mbi sara tënë na ala tongana amolenge ti mbi, ala nga ala maï tâ ndoye so ayeke na bê ti ala.” (2 aCor. 6:11-13). Ngbanga ti nyen Paul awa aChrétien ti Corinthe ti ngbâ ti maï tâ ndoye so ayeke na bê ti ala?
6 Zia e bâ tongana nyen congrégation ti Corinthe abâ gigi lani. Paul asi na Corinthe na hunzingo ti ngu 50 ti ngoi ti aChrétien. Atâa so kusala ti lo ti fango tënë kâ ato nda ni na yâ ti akpale, Paul adö kua ni azia pëpe. Gi na yâ ti kete ngoi, azo mingi na yâ ti gbata ni amä na bê na nzoni tënë so lo fa. Teti “ngu oko na nze omene”, Paul amû tere ti lo kue ti fa ye na ti kpengba fini congrégation so. A yeke polele so Paul aye aChrétien ti Corinthe mingi (Kus. 18:5, 6, 9-11). A yeke duti fade na lege ni ti tene aita ti Corinthe aye nga Paul mingi na ane lo. Ye oko, ambeni na yâ ti congrégation ni ayeke kpe lo kpengo. Âmanke ambeni aye lo pëpe ndali ti so lo yeke ngoro tënë ngorongo pëpe (1 aCor. 5:1-5; 6:1-10). Ti ambeni, peut-être ala zia si ala so a iri ala “akota bazengele” ahanda ala (2 aCor. 11:5, 6). Paul aye fade si aita ti lo ti koli na ti wali kue aye lo na bê oko. Tongaso, lo hunda na ala ti “maï tâ ndoye so ayeke na bê ti ala” na gango nduru na lo nga na amba ti ala.
7. Tongana nyen si e lingbi ti “maï ndoye so ayeke na bê ti e” na fango na gigi yengo tere ti aita?
7 Ka ti e ayeke tongana nyen? Tongana nyen si e lingbi ti “maï ndoye so ayeke na bê ti e” na fango na gigi yengo tere ti aita? Mingi ni, azo so ngu ti ala ayeke oko wala so mara ti ala ayeke oko aye ti sara kamarade gi na popo ti ala. Na mingi ni, azo so ngia so agbu bê ti ala ayeke oko aye gi ti duti ndo oko. Me tongana ye so agbu bê ti e na so abungbi e na ambeni ita akangbi e na tanga ti aita ni, e yeke na bezoin ti “maï ndoye so ayeke na bê ti e.” A yeke nzoni e hunda tere ti e na atënë so: ‘A yeke ngangu na mbi ti fa tënë wala ti sara ambeni ye legeoko na aita so ayeke pëpe na popo ti ala so ayeke akamarade ti mbi? Na Da ti Royaume, mbi yeke mû tere ti mbi gi kete na afini zo so aga ngbanga ti so mbi bâ so a yeke na ala ti sara ngangu ti lë songo na mbi? Mbi yeke bara ka ambakoro nga na amaseka ti congrégation ti mbi?’
8, 9. Tongana nyen si wango ti Paul so ayeke na aRomain 15:7 ayeke mû maboko na e ti bara amba ti e na mbeni lege so asara si ndoye ti e ti aita angbâ gi ti maï?
8 Na ndo ti tënë ti barango mba na popo ti e, atënë so Paul atene na aChrétien ti Rome alingbi ti mû maboko na e ti maï mbeni nzoni bango ndo na mbage ti aita ti e ti bungbi. (Diko aRomain 15:7.) Mbupa ti yanga ti Grec so a kiri pekoni na “yamba tere” aye ti tene “ti wara mbeni zo na nzoni bê, na ti zia si lo lï na popo ti asongo ti mo.” Ândö na Israël, tongana mbeni zo ayamba amba ti lo na da ti lo, lo yeke sara kue ti fa na ala so lo yeke na ngia ti wara ala na ndo ti lo. E lingbi ti tene so Christ ayamba nga e tongaso, na a wa e ti mû tapande ti lo ti yamba amba ti e Chrétien.
9 Na ngoi so e yeke bara aita na Da ti Royaume nga na ambeni ndo nde, e lingbi ti bi bê ti e na ala so a ninga kete e bâ tere na ala pëpe wala e wara lege ti sara lisoro na ala pëpe. Ngbanga ti nyen ti mû pëpe mbeni penze-ngbonga kete ti sara lisoro na ala? Na bungbi ti peko, e lingbi ti sara tongaso na ambeni nde. E yeke duti na ngia ti bâ so na yâ ti kete ngoi e wara lege ti sara lisoro na aita mingi. Raison ayeke dä pëpe ti gi bê ti e ndali ti so e wara lege pëpe ti sara lisoro na azo kue gi na lango oko. A lingbi mbeni zo asara ngonzo pëpe tongana lo bâ so e wara lege ti bara lo pëpe na abungbi oko oko kue.
10. Pendere lege wa azi na azo kue na yâ ti congrégation? E lingbi ti wara nzoni na lege ni tongana nyen?
10 Ti bara amba ti e ayeke kozo ye ti sara ti yamba ala. Sarango tongaso alingbi ti mû lege na e ti sara pendere lisoro na ala nga ti lë songo so angbâ aninga. Na tapande, tongana ala so ayeke ga na akota bungbi ayeke bara tere na ala to nda ti sara lisoro na popo ti ala, ala yeke ku kungo ti kiri ti wara tere ti peko. Fani mingi, aita so amû tere ti ala wani ti leke aDa ti Royaume wala ala so ayeke sara akua ti mungo maboko na aita so kpale asi na ala aga akota kamarade ngbanga ti so ala wara lege ti hinga anzoni sarango ye ti mba na lege ti akua ni so abungbi ala. Na yâ ti bungbi ti Jéhovah, alege ti sarango kamarade so angbâ aninga ayeke mingi. Tongana e “maï ndoye so ayeke na bê ti e”, e yeke wara akamarade ahon ti so e yeke na ni awe na ye so ayeke sara si ndoye so abungbi e oko na yâ ti tâ tënë akiri akpengba.
Duti zo so a yeke ngangu pëpe na azo ti ga nduru na lo
11. Tongana ti so a fa na Marc 10:13-16, tapande wa Jésus azia lani?
11 A-Chrétien kue alingbi ti sara ngangu ti ga azo so a yeke ngangu pëpe na azo ti ga nduru na ala, tongana Jésus lani. Bâ gi ye so Jésus asara tongana adisciple ti lo atara ti kanga lege na ababâ na amama so aga lani na amolenge ti ala na lo. Lo tene: “Ala zia akete molenge ni aga na mbi. Ala tara ti kanga lege na ala pëpe, teti royaume ti Nzapa ayeke ti azo so ayeke tongana akete molenge so.” Na pekoni, “Jésus amû amolenge ni na yâ ti maboko ti lo na lo to nda ti iri tënë nzoni na ndo ti ala na ziango maboko ti lo na ndo ti ala.” (Marc 10:13-16). Tara ti bâ gi nzerengo tere so amolenge ni awara tongana Kota Wafango ye afa na ala so lo ye ala!
12. Nyen la alingbi ti kanga lege na e ti sara lisoro na amba ti e?
12 A lingbi Chrétien oko oko kue ahunda tere ti lo: ‘Mbi sara si a yeke ngangu pëpe na azo ti ga nduru na mbi? wala mbi ye lakue ti fa na azo so mbi yeke na ngoi pëpe ti sara lisoro na ala?’ Ambeni sarango ye ayeke dä so ayeke sioni pëpe ti duti na ni; ye oko, a lingbi ti sara si lege akanga na azo ti sara lisoro na e. Na tapande, tongana e yeke na popo ti amba ti e si lakue a bâ gi e na kpongo yâ ti singa ti e ti maboko, wala na écouteur na mê ti e ti mä na amozoko wala ambeni ye tongaso, e yeke fa peut-être na ala so e ye ti sara lisoro na ala pëpe. Tongana lakue amba ti e ayeke bâ e na mungo ngoi ti e kue gi na ndo ti ordinateur, ala lingbi ti tene so e yeke na nzara ti sara lisoro na ala pëpe. E ke pëpe, mbeni ngoi “ti kaï” ti sara tënë ayeke dä. Me tongana e yeke na popo ti amba ti e, mingi ni a yeke ngoi “ti sara tënë” la (Zo-ti. 3:7). Ambeni zo alingbi ti tene: “Mbi ye ka gi ti duti mbi oko” wala “Tere ti mbi anzere laso ti sara tënë na zo pëpe.” Ye oko, tongana e sara lisoro na amba ti e même tongana bê ti e aye ti sara ni pëpe, a yeke fa so e yeke na ndoye so “[a]gi gi aye so anzere na lo pëpe”.—1 aCor. 13:5.
13. Bango ndo wa Paul awa Timothée ti duti na ni na mbage ti aita-koli na aita-wali?
13 Paul awa maseka Timothée ti ne amembre ti congrégation kue. (Diko 1 Timothée 5:1, 2.) A lingbi e nga kue e sara ye na mbage ti ambakoro mo bâ mo tene ala yeke amama ti e na ababâ ti e; nga a lingbi e sara ye na mbage ti amaseka mo bâ mo tene aita ti e, so ti tene, e na ala kue e yeke amolenge ti babâ oko. Tongana e yeke sara tongaso, aita ti e ti koli na ti wali ayeke kpe e kpengo pëpe me ala yeke ga nduru na e.
14. Ambeni ye ti nzoni wa mo wara na sarango pendere lisoro na ambeni ita?
14 Na ngoi so e yeke sara pendere lisoro na amba ti e, e yeke kpengba ala na lege ti yingo nga e yeke sara si ala duti nzoni. Mbeni ita-koli so ayeke sara kua na yâ ti mbeni Béthel adabe ti lo na ambeni ita so aninga mingi na Béthel awe so lakue ayeke mû ngoi ti ala ti sara lisoro na lo tongana lo lï lani na Béthel aninga pëpe. Atënë so ala tene ti kpengba lo asara si lo bâ tere ti lo so lo yeke biani mbeni membre ti sewa ti Béthel ni. Laso lo yeke tara ti mû tapande ti aita so na sarango lisoro na amba ti lo Béthélite.
Sarango tere kete amû maboko na e ti leke tënë
15. Nyen la afa so na popo ti e awakua ti Jéhovah nga kue kpale ayeke londo?
15 Évodie na Syntyche, so ayeke aita-wali na congrégation ti Philippe ti ândö, ayeke na mbeni tënë na popo ti ala so peut-être ala leke ni gbä (aPhil. 4:2, 3). Mbeni kota papa alondo na popo ti Paul na Barnabas so azo mingi ahinga tënë ni na ye ti pekoni ayeke so yâ ti ala akangbi teti mbeni ngoi (Kus. 15:37-39). Ambaï so afa so a lingbi ti si so awakua ti Jéhovah amä tere pëpe. Jéhovah afa ye ti sara ti leke akpale so alondo na popo ti aita. Me lo ku na mbage ti e ti sara mbeni ye.
16, 17. (a) Tongana nyen sarango tere kete ayeke kota ye so amû lege na aita ti leke akpale na popo ti ala? (b) Tongana nyen tondo ti tingbingo tere ti Jacob na Ésaü afa nene ti sarango tere kete?
16 Bâ so mo na mbeni kamarade ti mo aye ti gue na mbeni ndo na kutukutu. Ti za wâ na kutukutu ni mo yeke na bezoin ti kelele ni. Legeoko nga, ti leke mbeni tënë na popo ti mo na ita ti mo ahunda mbeni kelele. Kelele ni so ayeke ti sara tere ti mo kete. (Diko Jacques 4:10.) Tongana ti so tapande so e yeke gue ti bâ fadeso ayeke fa ni, kelele ni so amû lege na ala so tënë ayeke na popo ti ala ti to nda ti sara ye alingbi na akpengba-ndia ti Bible.
17 Bê ti Ésaü ason lani na tere ti mbage ti ngbo ti lo Jacob ngbanga ti so lo mû droit ti lo ti kozo molenge, na lo ye ti fâ Jacob. Ngu bale-use na peko ti ye so, ala yeke nduru ti kiri ti tingbi tere, na “mbeto asara Jacob mingi, na lo gi bê ti lo mingi.” Lo bâ ti lo so lege azi awe ti tene Ésaü asara sioni na lo. Me na ngoi ti tingbingo tere ni, Jacob asara mbeni ye so Ésaü aku tere ti lo na ni pëpe. Na ngoi so lo yeke ga nduru na Ésaü, “lo zuku tere ti lo na sese.” Nyen la asi na pekoni? “Esaü akpe ti të lo, lo gbu lo, na lo tï na go ti lo, na lo hunu yanga ti lo; na ala toto.” Ye so lo sara akanga lege na tiri so alingbi ti londo fade. So Jacob asara tere ti lo kete asara si kengo ndo kue so ayeke na bê ti Ésaü ahon.—Gen. 27:41; 32:3-8; 33:3, 4.
18, 19. (a) Tongana tënë alondo na popo ti e na mbeni ita, ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti tene e mû li ni ti sara ye alingbi na awango ti Mbeti ti Nzapa? (b) Tongana e tara ti leke tënë na mbeni ita me kue gbä, ngbanga ti nyen a lingbi e zia lege ni pëpe?
18 A yeke wara na yâ ti Bible anzoni wango na ndo ti tënë ti lekengo akpale so alondo na popo ti aita (Mat. 5:23, 24; 18:15-17; aÉph. 4:26, 27).a Ye oko, a yeke duti ngangu ti leke akpale tongana e sara ye alingbi na wango ti Bible pëpe. Ti ku ti tene gi mba ti e ni si asara tere ti lo kete andâ na ngoi ni so e nga kue e yeke na kelele ni na maboko ti e, so ayeke lege ti lekengo kpale la pëpe.
19 Tongana kozoni e tara ti sara siriri me kue gbä, a lingbi e zia lege ni pëpe. Peut-être mba ti e ni abezoin mbeni ngoi ti tene bê ti lo ade. Aita ti Joseph akä lo lani. Ye so asi angu mingi kozoni si ala tingbi na lo na ngoi so lo ga kozo gbenyongbia na Égypte. Me na nda ni, ala gbian bê ti ala na ala hunda na lo ti pardone ala. Joseph apardone ala, na amolenge ti Jacob aga mbeni mara so awara pasa ti tene iri ti Jéhovah aduti na ndo ti ala (Gen. 50:15-21). Tongana e ngbâ ti bata siriri na popo ti e na aita ti e ti koli na ti wali, e yeke bata beoko ti e nga e yeke sara si congrégation aduti na ngia.—Diko aColossien 3:12-14.
Zia e ndoye tere na “lege ti kusala nga na tâ tënë”
20, 21. E lingbi ti manda nyen na ndo ti sukulango gere ti abazengele so Jésus asukula?
20 Kete kozoni si lo kui, Jésus atene na abazengele ti lo: “Mbi zia tapande ni na ala, si gi tongana ti so mbi sara na ala, a lingbi ala sara tongaso nga.” (Jean 13:15). Andâ lo londo ti hunzi sukulango gere ti abazengele ti lo 12. Ye so Jésus asara lani ayeke pëpe mbeni senge ngobo so lo zia na sese wala gi mbeni senge sarango nzoni bê. Kozo si bazengele Jean afa peko ti tënë ti sukulango gere ti abazengele ni, lo tene: “Jésus so andoye azo ti lo so ayeke na yâ ti dunia ni, lo ndoye ala juska na nda ni.” (Jean 13:1). A yeke ndoye ti Jésus na mbage ti adisciple ti lo la apusu lo ti sara kua so gi mbeni ngbâa si ayeke sara ni ka. Fadeso a yeke ti ala ti sara tere ti ala kete ti sara kua ndali ti amba ti ala. Biani, a lingbi tâ ndoye ti aita so ayeke na bê ti e si apusu e ti bi bê na aita kue na yâ ti bungbi.
21 Bazengele Pierre, so Molenge ti Nzapa asukula gere ti lo, amä yâ ti ye so Jésus asara lani so. Lo tene: “So fadeso ala sukula âme ti ala na lege so ala yeda ti sara ye alingbi na tâ tënë awe so, ye ti pekoni ayeke yengo tere ti aita, yengo tere so ayeke ti handango lê ti zo pëpe, zia ala ndoye tere ngangu mingi na ndoye so alondo na bê.” (1 Pi. 1:22). Bazengele Jean, so Seigneur asukula gere ti lo nga kue, atene: “Amolenge so mbi ndoye ala mingi, zia e ndoye tere gi na tënë pëpe wala na yanga pëpe, me na lege ti kusala nga na tâ tënë.” (1 Jean 3:18). Zia bê ti e apusu e ti fa ndoye na mbage ti aita ti e na lege ti kusala.
[Kete tënë na gbe ni]
a Bâ buku Bungbi so a leke ti sara ye so bê ti Nzapa aye, lembeti 144-149.
Mo dabe mo na ni?
• Na lege wa si e lingbi ti ‘maï ndoye so ayeke na bê ti e’ na popo ti e?
• Nyen la ayeke mû maboko na e ti sara si mbeni ye akanga lege pëpe na ambeni zo ti ga nduru na e?
• Na ndo ti tënë ti lekengo tënë, ngbanga ti nyen ti sara tere kete?
• Aye wa apusu e ti bi bê na amba ti e?
[Foto na lembeti 24]
E yamba aita ti e na ngia
[Foto na lembeti 26]
Mo zia pëpe si ambeni ye akanga lege na aita ti ga nduru na mo