Aye so ayeke sara si sewa aduti na ngia
Sara lisoro na amolenge ti mo na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali
Aliciaa so ngu ti lo ayeke na popo ti ngu 13-19 atene: “Ngoi na ngoi mbi ye ti hinga ye na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali, me mbi pensé so tongana mbi hunda ni na babâ na mama ti mbi, ala yeke bâ ti ala ande atene mbi sara mbeni ye ti sioni awe.”
Inez so ayeke mama ti Alicia atene: “Mbi ye ti tene mbi na molenge ti mbi ti wali e duti na e sara lisoro na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali, me lo yeke na aye ti lo mingi ti sarango ni. Lo yeke ka na ngoi ape.”
LASO, a yeke wara aye na ndo ti tënë ti bungbingo ti koli na wali na ndo kue: na télé, na yâ ti afilm nga na yâ ti asabango so azo ayeke sara ni. Tongana a bâ ni nzoni, a yeke na yâ ti sewa la babâ na mama nga na amolenge ayeke sara ka lisoro na ndo ni na popo ti ala pëpe. Michael ti kodoro ti Canada so ngu ti lo ayeke na popo ti ngu 13-19 atene: “Mbi ye si ababâ na amama ahinga so a yeke ngangu mingi na e [amaseka] nga a sara e kamene ti sara lisoro na ala na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali. Me a yeke ngangu pëpe ti sara lisoro na ndo ni na mbeni kamarade.”
Mingi ni, ababâ na amama nga kue agi bê ti ala ti sara lisoro na amolenge ti ala na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali. Debra W. Haffner, wafango ye na ndo ti seni atene na yâ ti buku ti lo (Beyond the Big Talk) atene: “Ababâ na amama mingi atene na mbi so ala vo na molenge ti ala mbeni buku na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali wala na ndo ti agbiango ye so ayeke si na yâ ti tere ti mbeni molenge na ngoi so lo yeke ga koli wala wali. Ala zia ni na yâ ti chambre ti lo me lâ oko ala sara lisoro na lo na ndo ni pëpe.” Haffner atene so a yeke mo bâ mo tene ababâ na amama atene na amolenge ni atene: “E ye ti tene ala hinga ye na ndo ti aye so ayeke si na yâ ti tere ti ala nga na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali; e ye pëpe ti sara lisoro na ala na ndo ni.”
Tongana mo yeke babâ wala mama, a yeke nzoni mo duti na mbeni bango ndo so ayeke nde. Tâ tënë, a yeke kota ye ti tene mo wani la mo sara lisoro na amolenge ti mo na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali. Zia e bâ aye ota so afa ngbanga ti nyen a lingbi mo sara ni.
1. Bango ndo ti azo na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali achangé. James so ayeke na ngu 20 atene: “Azo abâ bungbingo koli na wali mbeni pëpe tongana ye so gi koli na wali la ayeke sara ni. Laso ambeni zo ayeke bungbi na lege ti yanga nga na lege ti ngbonda. Ala yeke sara ni nga na lege ti Internet. Na téléphone, azo ayeke tokua amessage wala afoto so andu bungbingo ti koli na wali.”
2. Amolenge ti mo alingbi ti wara ande asango so ayeke na lege ni pëpe na ndo ni na ngoi so ala ade kete. Mbeni mama so iri ti lo Sheila atene: “Kete na pekoni so ala to nda ti gue na ekole, ala yeke mä ande tënë na ndo ni na ala yeke duti pëpe na bango ndo so mo ye ti tene ala duti na ni.”
3. Amolenge ti mo ayeke na ahundango tënë na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali me ala hinga pëpe tongana nyen ti sara lisoro na mo na ndo ni. Ana so ayeke na kodoro ti Brésil na so ayeke na ngu 15 atene: “Ti tâ tënë ni, mbi hinga pëpe tongana nyen ti sara lisoro na babâ na mama ti mbi na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali.”
Biani, sarango lisoro na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali na amolenge ti mo ayeke mbeni mbage ti kusala so Nzapa amû na mo babâ wala mama (aÉphésien 6:4). Tâ tënë, a lingbi ti duti ngangu teti mo nga na amolenge ni. Ye oko, ye ti nzoni ni ayeke so mingi ti amaseka ayeda na tënë ti Danielle so ayeke na ngu 14. Lo tene: “E ye ti hinga ye na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali na lege ti babâ na mama ti e, me pëpe na lege ti mbeni wafango mbeti wala na lege ti télé.” Tongaso, tongana nyen la mo lingbi ti sara lisoro na amolenge ti mo na ndo ti kpengba tënë so, so zo ayeke ka na kamene ti sara lisoro na ndo ni so?b
Sara lisoro na ala alingbi na ngu ti ala
Teti so amolenge ayeke na popo ti azo, ala yeke komanse ti mä tënë na ndo ni na ngoi so ala ade kete. Ye so amû mbeto mingi ayeke so na “alango ti nda ni” so, azo ti sioni angbâ gi ti “sara sioni ti gue na ni”. (2 Timothée 3:1, 13). Mawa ni ayeke so, akota zo mingi ayeke lango na amolenge.
Ni la, a yeke kota ye ti to nda ti fa ye na amolenge ti mo na ngoi so ala ade kete. Mbeni mama so ayeke na kodoro ti Zamani na so iri ti lo ayeke Renate atene: “Tongana mo ku ngbii si ala ga nduru na ngu 13 tongaso awe, ala yeke yeda pëpe ti sara lisoro na mo ndali ti so agbiango ye so asi na yâ ti tere ti ala asara si kamene agbu ala.” Kota ye ni ayeke ti fa na ala aye so alingbi na ngu ti ala.
Ti ala so ngu ti ala ade ti lingbi ti gue na ekole pëpe: Gi ti fa na lo iri ti tere ti lo ti koli wala ti wali nga fa na lo so a lingbi mbeni zo andu ni pëpe. Mbeni mama so iri ti lo ayeke Julia na so ayeke na kodoro ti Mexique atene: “Mbi to nda ti fa ye na molenge ti mbi ti koli na ngoi so lo yeke na ngu ota. Ti hinga so awafango mbeti, azo ti batango amolenge wala ambeni molenge so akono awe alingbi ti sara sioni na lo asara mbi mbeto mingi. A lingbi mbi fa na lo tongana nyen ti bata tere ti lo.”
TARA TI SARA YE SO: Fa na molenge ti mo ti ke na kuru go tongana mbeni zo atara ti sara ngia na tere ti lo ti koli wala ti wali. Na tapande, mo lingbi ti fa na lo ti tene: “Mbi ke! Mbi yeke gue ti kä mo!” Fa na molenge ti mo so tongana ye tongaso asi na lo, a yeke lakue na lege ni ti sara tënë ni même tongana zo ni atene ni yeke mû na lo mbeni pendere ye wala zo ni azia mbeto na yâ ti lo.c
Ti amolenge so ayeke na kete da-mbeti: Gbu ngoi ni so ti sara si yeke na yeke hingango ye ti molenge ti mo ague na li ni. Mbeni babâ so iri ti lo ayeke Peter atene: “Kozo ti fa ye na ala, gi ti hinga ye so ala hinga kozoni awe nga ti bâ wala ala ye ti hinga ambeni ye na ndo ni. Gbu ala na ngangu ti sara lisoro pëpe. Tongana mo yeke mû ngoi lakue ti sara lisoro na ala, amolenge ti mo ayeke duti ande peut-être nduru ti sara lisoro.”
TARA TI SARA YE SO: Sara anduru lisoro lakue lakue na amolenge ti mo ahon ti fa gbâ ti aye na ala gi na ngoi oko (Deutéronome 6:6-9). Na sarango tongaso mo yeke fatigué amolenge ti mo pëpe. Na ndo ni, tongana ala yeke kono, ala yeke wara hingango ye so ala yeke na bezoin ni nga so alingbi na ngangu ti ala.
Ti ala so ngu ti ala ayeke na popo ti ngu 13-19: A yeke fadeso ngoi ti gi ti bâ si molenge ti mo ahinga ye nzoni na ndo ti aye kue so andu tënë ti bungbingo koli na wali nga na bango ndo ti Nzapa na ndo ni. Ana so ayeke na ngu 15 na so e sara tënë ti lo fade atene: “Amolenge koli nga na amolenge wali ti ekole ti mbi alango na mbeni wali wala koli awe nga ala yeke na nzara ti kiri ti wara tere mbeni pëpe na pekoni. Teti so mbi yeke Chrétien, mbi bâ so a lingbi mbi hinga ye nzoni na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali. Atâa so sarango lisoro na ndo ni amû kamene na zo, a yeke mbeni ye so a lingbi mbi hinga ye na ndo ni.”d
Hange: Amaseka alingbi ti kpe ti hunda atënë ndali ti so ala sara mbeto ti tene ababâ na amama ti ala abâ atene ala sara mbeni ye ti sioni awe. A yeke ye so mbeni babâ so iri ti lo ayeke Steven asara tënë ni, lo tene: “Molenge ti e ti koli agi bê ti lo ti sara lisoro na e na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali. Na pekoni e ga ti bâ so na yâ ti li ti lo, lo pensé so e bâ lo tongana zo so asara ye ti sioni awe. E fa na lo polele so a yeke pëpe ndali ti so e pensé e tene lo sara mbeni ye ti sioni la e sara lisoro na ndo ti atënë ni so, me e ye gi ti hinga wala lo hinga ye nzoni na ndo ti atënë so tongaso si lo bata tere ti lo na yâ ti aye ti sioni so angoro lo.”
TARA TI SARA YE SO: Ahon ti hunda atënë droit na molenge ti mo na ndo ti mbeni tënë so andu bungbingo koli na wali, hunda lo ti fa bango ndo ti amba ti lo ti ekole na ndo ti tënë ni. Na tapande, mo lingbi ti hunda lo mo tene: “Laso azo mingi atene so bungbingo na lege ti yanga ayeke pëpe tâ bungbingo koli na wali. Amba ti mo ti ekole nga kue abâ ni tongaso?” Mara ti ahundango tënë tongaso ayeke mû lege na molenge ti mo ti sara tënë polele na ndo ti tënë ni so na ti fa bango ndo ti lo na ndo ni.
Hon ndo ti kamene
Tâ tënë, sarango lisoro na amolenge ti mo na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali ayeke na popo ti akusala ti mo babâ wala mama na so mo lingbi ti duti na kamene ti sara ni. Me tongana mo sara ngangu ti sara ni, ye ti nzoni ayeke ga na pekoni. Mbeni mama so iri ti lo ayeke Diane atene: “Tongana ngoi ayeke hon, kamene ayeke kiri na peko nga ngoi ti sarango lisoro na molenge ti mo na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali alingbi ti ga mbeni ngoi so ala yeke kpengba songo ti ala.” Steven so e sara tënë ti lo fade ayeda na tënë so. Lo tene: “Tongana mo yeke sara lakue lisoro na sewa na ndo ti atënë kue, a yeke duti ngangu pëpe ti sara lisoro na ndo ti atënë so zo ayeke ka na kamene ti sara lisoro na ndo ni, na tapande tënë ti bungbingo koli na wali.” Lo kiri lo tene: “Kamene ni ayeke hon biani biani pëpe, me sarango lisoro polele ayeke mbeni kpengba ye so ayeke sara si sewa ti mbeni Chrétien aduti nzoni.”
[Kete tënë na gbe ni]
a A changé airi so ayeke na yâ ti article so.
b Article so ayeke fa ndani so a lingbi mo sara lisoro na amolenge ti mo na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali. Mbeni mara ti article tongaso ayeke ga ande so ayeke fa tongana nyen na ngoi ti mara ti alisoro tongaso mo lingbi ti fa ye na ndo ti nzoni tambela.
c A mû atënë ni so na lembeti 171 ti buku Mä kota wafango ye, so aTémoin ti Jéhovah asigigi na ni.
d Ti sara lisoro na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali na molenge ti mo so ngu ti lo ayeke na popo ti ngu 13-19, sara kusala na achapitre 1-5, 28, 29, nga na 33 ti buku Les jeunes s’interrogent—Réponses pratiques, Volume 2, so aTémoin ti Jéhovah asigigi na ni.
[Encadré/Foto na lembeti 14]
HUNDA TERE TI MO . . .
Diko atënë so amaseka so ayeke na yâ ti akodoro nde nde atene so ayeke na gbe ni ge, na pekoni hunda tere ti mo na atënë so ayeke na gbe ti atënë ni so.
• “Babâ na mama ti mbi atene na mbi ti diko ambeti so asara tënë na ndo ti bungbingo koli na wali na pekoni tongana mbi yeke na ambeni tënë ti hunda, mbi ga mbi bâ ala. Me mbi ye ti tene ala sara lisoro na mbi mingi na ndo ni.”—Ana, Brésil.
Ti mo, ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti sara ye mingi ahon gi ti mû mbeni buku na molenge ti mo ti diko?
• “Mbi hinga gbâ ti asioni lege nde nde ti bungbingo ti koli na wali so mbi pensé so babâ ti mbi ahinga ni pëpe. Lo yeke ga ngbä tongana mbi hunda lo na ndo ni.”—Ken, Canada.
Nyen la asara si molenge ti mo alingbi ti duti na mbeto ti sara lisoro na mo na ndo ti agingo bê ti lo?
• “Na ngoi so mbi zia mbeto na mbi gue mbi hunda babâ na mama ti mbi na ndo ti bungbingo ti koli na wali, kiringo tënë ti ala ayeke mo bâ mo tene ala yeke bi tënë na li ti mbi. Ala tene: ‘Ngbanga ti nyen la mo hunda mara ti tënë tongaso? Mbeni ye apasé?’”—Masami, Japon.
Tongana molenge ti mo ahunda tënë na mo na ndo ti bungbingo ti koli na wali, na lege wa sarango ye ti mo alingbi ti pusu lo ti kiri ti sara lisoro na mo wala alingbi ti kanga lege na lo?
• “A yeke duti nzoni mingi tongana babâ na mama ti mbi atene na mbi so na ngoi so ala yeke lani tongana mbi, ala hunda mara ti ahundango tënë ti mbi so na a yeke na lege ni ti tene mbi nga kue mbi hunda atënë so.”—Lisette, France.
Nyen la mo lingbi ti sara ti tene a duti ngangu pëpe na molenge ti mo tongaso si kamene asara lo pëpe ti sara lisoro na mo na ndo ti tënë ti bungbingo ti koli na wali?
• “Mama ti mbi ayeke hunda tënë na mbi na ndo ti bungbingo ti koli na wali, me lo sara tënë ni na mbeni go so ayeke nzoni. Mbi bâ so a yeke kota ye tongaso si molenge apensé pëpe so a yeke bi tënë na li ti lo.”—Gerald, France.
Na ngoi so mo yeke sara lisoro na molenge ti mo na ndo ti tënë ti bungbingo ti koli na wali, mo yeke sara tënë na mbeni go so ayeke tongana nyen? Mo yeke na bezoin ti changé ni kete?