Tambela na lege ti yingo ti wara fini na siriri
“Tambela na lege ti mitele pëpe, me na lege ti yingo.”—AROM. 8:4.
1, 2. (a) Kpale wa alingbi ti si tongana mbeni zo azia li ti lo kpô pëpe na ngoi so lo yeke kpe na kutukutu? (b) Kpale wa e lingbi ti wara tongana e zia li ti e kpô pëpe na lege ti yingo?
MBENI membre ti ngorogbia ti kodoro ti Amerika atene so azo so ayeke kpe na kutukutu na ndo ti lege ayeke zia li ti ala kpô pëpe na ye so aga na akpale mingi, nga ngu oko oko a yeke gue gi guengo na li ni. Mbeni ye so ayeke sara si azo ti kpengo na kutukutu ayeke zia li ti ala kpô pëpe ayeke téléphone ti maboko. Na popo ti azo so a hunda tënë na ala, tongana a mû azo ota, oko atene so ala sara ndao wala a ngbâ kete ala sara ndao ndali ti so mbeni mba ti ala so ayeke kpe na kutukutu ni ayeke sara kusala na téléphone ti maboko na ngoi so lo yeke kpe na ndo ti lege. Azo apensé so sarango aye mingi na ngoi so zo ayeke kpe na kutukutu ayeke nzoni, me akpale so alingbi ti ga na pekoni ayeke tâ sioni mingi.
2 Mara ti ye tongaso alingbi ti si na e na lege ti yingo. Tongana zo so ayeke kpe na kutukutu azia li ti lo kpô na kpengo na kutukutu ni pëpe, mingi ni lo yeke bâ pëpe akpale so ayeke na ndo ti lege. Legeoko nga, mbeni zo so na lege ti yingo li ti lo ayeke kpô pëpe alingbi ti mû mbeni sioni lege. Tongana e zia si mbeni ye asara si e sara ye tongana aChrétien pëpe wala e sara pëpe akusala ti e ti aChrétien, ye so alingbi ti sara si mabe ti e atï tongana mbeni mangboko so atuku na ngu (1 Tim. 1:18, 19). Bazengele Paul agboto mê ti amba ti lo aChrétien ti Rome na ndo ti kpale so, lo tene: “Bingo bê na ndo ti mitele aye ti tene kuâ, me bingo bê na ndo ti yingo aye ti tene fini nga na siriri.” (aRom. 8:6). Paul aye ti tene nyen la? E lingbi ti sara nyen ti kpe ti ‘bi bê na ndo ti mitele’ nga ti ngbâ ti ‘bi bê na ndo ti yingo’?
Ala “yeke na ngbanga na li ti ala pëpe”
3, 4. (a) Bira wa so Paul ayeke sara, lo sara tënë na ndo ni? (b) Ngbanga ti nyen a lingbi e gbu li ti e na ndo ti dutingo ti Paul?
3 Na yâ ti mbeti so Paul atokua na aChrétien ti Rome, lo sara tënë ti bira so ayeke na yâ ti fini ti lo wani, bira ni ayeke na popo ti bibe ti lo nga na mitele ti lo. (Diko aRomain 7:21-23.) Paul ayeke gi lani pëpe mbeni raison wala lo sara vundu ndali ti aye so lo sara, lo ye nga pëpe ti tene so lo lingbi pëpe ti sara ye so ayeke mbilimbili. Lo yeke lani mbeni biazo, mbeni Chrétien so a soro lo ti gue na yayu nga “bazengele ti amara nde”. (aRom. 1:1; 11:13). Tongaso, ngbanga ti nyen la Paul asara tënë ti bira ti lo so?
4 Paul ahinga lani nzoni so na ngangu ti lo wani lo lingbi pëpe ti sara ye so bê ti Nzapa aye tongana ti so lo ye. Ngbanga ti nyen? Lo tene: “Azo kue asara siokpari awe na ala si nduru na gloire ti Nzapa pëpe.” (aRom. 3:23). Teti so Paul ayeke nga mbeni hale ti Adam, lo yeke wasiokpari, lo yeke nga na asioni nzara. E lingbi ti zia tere ti e na place ti lo ti hinga ye so asi na lo ndali ti so e nga kue e yeke awasiokpari na lâ oko oko e yeke tiri mara ti bira so. Na ndo ni, aye mingi ayeke dä so alingbi ti gboto lê ti e yongoro na e ngbâ pëpe na ndo ti ‘lege so akono pëpe so ague na fini’. (Mat. 7:14). Ye oko, Paul ahon ndo ti ye so lani, e nga kue e lingbi ti hon ndo ni.
5. Paul awara mungo maboko nga na dengo bê na ndo wa?
5 Paul atene: “Zo wa si ayeke sö mbi ande . . . ? Singila na Nzapa na lege ti Jésus Christ Seigneur ti e!” (aRom. 7:24, 25). Na pekoni, lo sara tënë na aChrétien so a soro ala ti gue na yayu, ala so ayeke “beoko na Christ Jésus”. (Diko aRomain 8:1, 2.) Na lege ti yingo vulu ti Jéhovah, lo mû ala tongana amolenge ti lo, lo sara si ala ga “ahéritier legeoko na Christ”. (aRom. 8:14-17). Yingo ti Nzapa nga na mabe so ala yeke na ni na yâ ti ngere so Christ afuta ti zi azo amû lege na ala ti sö benda na yâ ti bira so Paul asara tënë ni. Tongaso, ala “yeke na ngbanga na li ti ala pëpe”. A zi ala na “gbe ti ndia ti siokpari na ti kuâ.”
6. Ngbanga ti nyen a yeke nzoni awakua ti Nzapa kue abâ atënë ti Paul so na nene ni?
6 Atâa so yingo ti Nzapa apusu lani Paul ti sara atënë so na aChrétien so a soro ala ti gue na yayu, awakua ti Nzapa kue atâa beku ti ala ayeke so wa, ala lingbi ti wara ye ti nzoni na lege ti tënë so lo tene na ndo ti yingo ti Nzapa nga na ngere so Christ afuta ti zi azo. Tongaso, a yeke kota ye ti tene awakua ti Nzapa kue ahinga ye so lo sara tënë na ndo ni na ala sara ngangu ti bâ nzoni dä.
Lege so Nzapa “afâ ngbanga na li ti siokpari so ayeke na yâ ti mitele”
7, 8. (a) Na lege wa la Ndia “awoko ndali ti mitele”? (b) Nyen la Nzapa asara na lege ti yingo ti lo nga na ngere so a futa ti zi azo?
7 Na yâ ti chapitre 7 ti mbeti ti Paul na aRomain, lo yeda so siokpari ayeke na ngangu na ndo ti azo so alingbi kue pëpe. Na yâ ti chapitre 8 ni, lo sara tënë na ndo ti ngangu ti yingo vulu. Lo fa tongana nyen yingo ti Nzapa alingbi ti mû maboko na aChrétien na yâ ti bira so ala yeke sara na ngangu so siokpari ayeke na ni tongaso si ala duti na fini alingbi na ye so bê ti Jéhovah aye nga si ala nzere na lê ti lo. Paul afa so Nzapa asara kua na yingo vulu ti lo nga na ngere so Jésus afuta ti zi na azo ti sara mbeni ye so Ndia ti Moïse alingbi fade pëpe ti sara ni.
8 Ndia nga na gbâ ti acommandement so ayeke na yâ ni afâ ngbanga na ndo ti azo so asara siokpari. Na ndo ni, akota prêtre ti Israël so ayeke sara kusala lani na gbe ti Ndia ayeke azo so alingbi kue pëpe nga ala lingbi pëpe ti mû mbeni sandaga so alingbi ti zi siokpari. A yeke ndali ni la Ndia ni “awoko ndali ti mitele”. Me “na tokuango Molenge ti lo wani na yâ ti tere so akpa ti mitele so ayeke na siokpari” nga na mungo lo tongana ngere so a futa ti zi azo, Nzapa “afâ ngbanga na li ti siokpari so ayeke na yâ ti mitele”. Ni la, lo hon ndo ti “ye so Ndia ayeke na ngangu ti sara ni pëpe”. Ye so asara si a diko aChrétien so a soro ala ti gue na yayu azo ti mbilimbili ndali ti so ala mä na bê na sandaga ti Jésus. A wa ala ti “tambela na lege ti mitele pëpe, me na lege ti yingo.” (Diko aRomain 8:3, 4.) Biani, a lingbi ala ngbâ ti tambela na lege ti yingo ni juska na nda ti fini ti ala tongaso si ala wara “couronne ti fini.”—Apoc. 2:10.
9. Nda ti mbupa “ndia” so a sara tënë ni na aRomain 8:2 ayeke nyen?
9 Nde na “Ndia” so Paul asara tënë ni, lo sara nga tënë ti “ndia ti yingo” nga na “ndia ti siokpari na ti kuâ.” (aRom. 8:2). Andia ni so ayeke andia wa? Mbupa “ndia” so a sara tënë ni ge ayeke pëpe acommandement tongana ati so ayeke na yâ ti Ndia ti Moïse. Mbeni buku atene so mbupa ti Grec so a kiri pekoni na “ndia” na yâ ti versê so aye ti sara tënë ti aye ti nzoni wala aye ti sioni so azo ayeke sara na so ayeke fa lege na ala tongana mbeni ndia. A ye nga ti sara tënë ti lege so ala soro ti sara ye na yâ ti fini ti ala.
10. Na lege wa la e yeke na gbe ti ndia ti siokpari na ti kuâ?
10 Bazengele Paul atene: “Na lege ti zo oko siokpari alï na yâ ti dunia so, na lege ti siokpari kuâ aga, tongaso kuâ amû azo kue ngbanga ti so ala kue asara fade siokpari.” (aRom. 5:12). Teti so e yeke ahale ti Adam, e kue e yeke na gbe ti ndia ti siokpari na ti kuâ. Lakue mitele ti e so ayeke na siokpari ayeke pusu e ti sara aye so anzere na Nzapa pëpe. Me aye ni so ayeke gue na e na kuâ. Na yâ ti mbeti so Paul atokua na aGalate, lo tene aye ni so nga na asarango ye ni so ayeke “akusala ti mitele”. Lo tene nga so “azo so angbâ ti sara aye so, fade royaume ti Nzapa ayeke ga ti ala pëpe.” (aGal. 5:19-21). Mara ti azo tongaso ayeke sara ye tongana ala so ayeke tambela na lege ti mitele (aRom. 8:4). Ala yeke sara ye so mitele ti ala so ayeke na siokpari afa na ala ti sara. Me, a yeke gi azo so ayeke sara lango-sioni, azo so ayeke voro ayanda, azo so ayeke sara yorö wala ala so abi tere ti ala na yâ ti ambeni kota siokpari la ayeke tambela na lege ti mitele? Oko pëpe, ndali ti so na yâ ti akusala ti mitele a yeke wara nga aye so ambeni zo abâ ni tongana awokongo, aye tongana mbanda, sarango ngonzo lakue, papa nga na kota bê. Zo wa la alingbi ti tene so lo zi tere ti lo biani biani awe na lo tambela mbeni pëpe na lege ti mitele?
11, 12. Nyen la Jéhovah amû ti mû maboko na e ti hon ndo ti ndia ti siokpari na ti kuâ? Nyen la a lingbi e sara ti nzere na lê ti Nzapa?
11 E yeke biani na ngia so Jéhovah aleke ti tene e wara lege ti hon ndo ti ndia ti siokpari na ti kuâ. Jésus atene: “Nzapa andoye tâ azo ti dunia so mingi si lo mû gi oko Molenge ti lo ndali ti ala, si zo kue so amä na bê na lo, a lingbi ti futi lo pëpe, me lo wara fini ti lakue lakue.” Tongana e yeda na ndoye ti Nzapa nga e mä na bê na ngere so Jésus Christ afuta ti zi e, e lingbi ti sigigi na gbe ti ngbanga so e wara na lege ti siokpari (Jean 3:16-18). Ni la, zia e kiri singila tongana ti Paul so atene: “Singila na Nzapa na lege ti Jésus Christ Seigneur ti e!”
12 Dutingo ti e ayeke legeoko na ti mbeni zo so a yeke sava sioni kobela ti lo. Tongana e ye ti tene kobela ti e ahunzi biani biani, a lingbi e sara ye so docteur ahunda na e ti sara. Atâa so mango na bê na ngere so a futa ti zi azo alingbi ti zi e na gbe ti ndia ti siokpari nga na ti kuâ, e ngbâ lakue azo so alingbi kue pëpe nga e yeke sara siokpari. Ti duti na nzoni songo na Nzapa, ti nzere na lê ti lo nga ti tene lo iri tënë nzoni na ndo ti e, a lingbi e sara aye mingi. Ti sara ye alingbi na “aye ti mbilimbili so Ndia ahunda”, Paul afa nga so a lingbi e tambela na lege ti yingo.
E yeke tambela na lege ti yingo tongana nyen?
13. Ti tambela na lege ti yingo aye ti tene nyen?
13 Tongana e yeke tambela, e yeke gue yeke na yeke ti si na mbeni ndo so e ye ti si dä. Tongaso, ti tambela na lege ti yingo ahunda ti tene e ngbâ lakue ti gue na li ni na lege ti yingo, me ye so aye pëpe ti tene so e yeke sara faute lâ oko pëpe (1 Tim. 4:15). Lâ na lâ, a lingbi e sara kue ti tambela, wala ti sara ye na yâ ti fini ti e, alingbi na fango lege ti yingo. “Ti tambela na lege ti yingo” ayeke sara si e nzere na lê ti Nzapa.—aGal. 5:16.
14. Nyen la agbu bê ti azo so ayeke “sara ye alingbi na mitele”?
14 Na yâ ti mbeti ti Paul na aRomain, lo sara nga tënë ti mara ti azo use so fason so ala yeke pensé na ni ayeke nde nde. (Diko aRomain 8:5.) Ge, mitele aye pëpe ti sara tënë ti tâ tere ti zo. Ngoi na ngoi, na yâ ti Bible a yeke sara kusala na mbupa “mitele” ti sara tënë ti siokpari wala sarango ye ti azo so alingbi kue pëpe. Siokpari so la ayeke na gunda ti bira so ayeke na popo ti mitele na bibe so Paul asara tënë ni fade. Me, nde na Paul, azo so “ayeke sara ye alingbi na mitele” ayeke sara bira pëpe. Ahon ti gbu li na ndo ti aye so Nzapa ahunda na ala ti sara nga ti yeda na maboko so lo mû na ala, ala ye gi ti ‘bi bê ti ala na ndo ti aye ti mitele’. Mingi ni ala yeke gi ti sara aye kue so ayeke sara si ala duti nzoni nga ti kaï anzara ti mitele ti ala. Me ye so agbu bê ti azo so ayeke “sara ye alingbi na yingo” ayeke ti bi bê ti ala na ndo “ti aye ti yingo”, so ti tene aye nga na kusala so Jéhovah amû na e tongaso si e duti na nzoni songo na lo.
15, 16. (a) Na lege wa bingo bê na ndo ti mbeni ye ayeke sara ngangu na ndo ti bango ndo ti mbeni zo? (b) Nyen la mingi ti azo ayeke bibe ti ala dä laso?
15 Diko aRomain 8:6. Ti sara mbeni ye, atâa a yeke nzoni wala sioni, zo ayeke bi bê ti lo na ndo ni kozoni. Azo so ayeke bi bê ti ala lakue na ndo ti aye ti mitele ayeke maï hio mbeni bibe so aluti mingi gi na ndo ti aye ti mitele. Mingi ni, atënë ti bê ti ala, apensé ti ala nga na aye so agbu bê ti ala aluti gi na ndo ti aye ni so.
16 Laso nyen la agbu bê ti mingi ti azo? Bazengele Jean atene: “Ye kue so ayeke na yâ ti dunia so, so ti tene nzara ti mitele, nzara ti lê na sarango baba ti akungba so zo ayeke na ni, alondo na Babâ ni pëpe, me a londo na dunia so.” (1 Jean 2:16). Anzara ni so andu aye tongana sarango lango-sioni, yango-iri nga na nzara ti warango gbâ ti kungba. Abuku, ambeti-sango, afilm, aye so a yeke fa na télé nga na ndo ti Internet asi singo na anzara ni so ndali ti so mingi ti azo ayeke bibe ti ala na ndo ni na ala ye ni mingi. Ye oko, “bingo bê na ndo ti mitele aye ti tene kuâ” so ti tene a lingbi ti buba songo ti e na Nzapa laso na e yeke wara kuâ na pekoni. Ngbanga ti nyen? “Ngbanga ti so bingo bê na ndo ti mitele aye ti tene dutingo wato ti Nzapa, teti so mitele ayeke na gbe ti ndia ti Nzapa pëpe nga lo lingbi ti duti na gbe ni pëpe. Ni la, ala so ayeke sara ye alingbi na mitele alingbi pëpe ti nzere na lê ti Nzapa.”—aRom. 8:7, 8.
17, 18. Na lege wa e lingbi ti fa so e ngbâ ti duti na bingo bê na ndo ti yingo? Tongana e sara ni, e yeke wara nyen na pekoni?
17 Me “bingo bê na ndo ti yingo aye ti tene fini nga na siriri”: e yeke wara siriri ti bê laso nga e yeke na siriri na Nzapa nga e yeke wara fini ti lakue lakue na yâ ti ngoi so ayeke ga. Na lege wa e lingbi ti fa so e ngbâ ti duti na “bingo bê na ndo ti yingo”? Na ziango bibe ti e lakue na ndo ti aye ti yingo nga na gingo ti maï nzara ti aye ti yingo na yâ ti e. Tongana e sara ni, e yeke sara si bibe ti e aduti “na gbe ti ndia ti Nzapa” nga ayeke ‘lingbi’ na abibe ti lo. Na ngoi so e tingbi na mbeni tara, e yeke hinga ye so a lingbi e sara. E yeke mû nzoni desizion so ague oko na yingo.
18 Tongaso, a yeke kota ye ti tene e zia bibe ti e na ndo ti aye ti yingo. E yeke sara ni tongana e ‘leke bibe ti e ti sara ngangu kua’, ti sara si fini ti e angoro gi na tere ti aye ti yingo. Aye ti yingo so andu sambelango lakue, dikongo Bible nga na mandango ni, guengo na abungbi nga na fango tënë (1 Pi. 1:13). Ahon ti zia si aye ti mitele agboto lê ti e yongoro, a yeke nzoni e zia bibe ti e na ndo ti aye ti yingo. Ye so ayeke sara si e yeke ngbâ ti tambela na lege ti yingo. Sarango tongaso ayeke ga na e aye ti nzoni, teti bingo bê na ndo ti yingo aye ti tene fini nga na siriri.—aGal. 6:7, 8.
Mo lingbi ti fa ndani?
• Nyen la “Ndia ayeke na ngangu ti sara ni pëpe”? Tongana nyen la Nzapa ahon ndo ni?
• “Ndia ti siokpari na ti kuâ” ayeke nyen? Tongana nyen la e lingbi ti sigigi na gbe ni?
• Nyen la a lingbi e sara ti duti na “bingo bê na ndo ti yingo”?
[Foto na lembeti 16]
Mo yeke tambela na lege ti mitele wala na lege ti yingo?