“Azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe” na yâ ti sioni dunia
‘Na lege ti mabe, azo so kue atene polele na yanga ti ala so ala yeke awande nga azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe na yâ ti kodoro ni.’—AHÉB. 11:13.
1. Jésus atene a lingbi adisciple ti lo abâ dunia so tongana nyen?
JÉSUS atene tënë ti adisciple ti lo lo tene: “Ala yeke ngbâ na yâ ti dunia so”. Lo tene nga: “Ala yeke ti dunia so pëpe legeoko tongana ti so mbi yeke ti dunia so pëpe.” (Jean 17:11, 14). Na lege ti atënë so Jésus afa polele tongana nyen a lingbi adisciple ti lo abâ “aye ti ngoi so” so Satan la ayeke nzapa ni (2 aCor. 4:4). Atâa so ala yeke na yâ ti sioni dunia so, ala yeke ti dunia ni pëpe. Dutingo ti ala na yâ ti dunia ni ayeke mo bâ mo tene ala yeke “awande nga azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe”.—1 Pi. 2:11.
Ala sara ye lani tongana “azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe”
2, 3. Ngbanga ti nyen a tene so Hénoc, Noé, nga Abraham na Sara asara ye tongana “awande nga azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe”?
2 Ngbene ye giriri ti ga na ni, sarango ye ti awakua be-ta-zo ti Jéhovah ayeke nde na ti azo ti dunia so akpe Nzapa pëpe so ala yeke na yâ ni. Kozo na kota ngu so apika, Hénoc na Noé “atambela na Nzapa.” (Gen. 5:22-24; 6:9). Na mbeto pëpe, ala use kue afa tënë ti fango ngbanga ti Jéhovah na ndo ti sioni dunia ti Satan. (Diko 2 Pierre 2:5; Jude 14, 15.) Teti so ala tambela na Nzapa na yâ ti mbeni dunia so akpe Nzapa pëpe, Hénoc ‘alingbi na lê ti Nzapa’ nga Noé ‘alingbi kue na popo ti awagame ti lo.’—aHéb. 11:5; Gen. 6:9.
3 Na ngoi so Nzapa atisa Abraham na Sara, ala dö aye ti nzoni so ayeke na Ur ti azo ti Chaldée ala zia na ala yeda ti gue ti duti na fini tongana azo so aga na yâ ti mbeni kodoro wande ti hon hongo. Ti duti na fini tongaso ayeke kete ye pëpe (Gen. 11:27, 28; 12:1). Bazengele Paul atene: “Na lege ti mabe, Abraham amä yanga na peko ti so a iri lo, si lo zia kodoro ti lo, lo gue na mbeni ndo so a fa kozo awe a tene lo yeke wara ni tongana ye ti héritier; lo zia kodoro ni lo hon, atâa so lo hinga pëpe ndo so lo yeke gue dä. Na lege ti mabe, lo sara kodoro tongana wande na yâ ti sese so a mû zendo ni na lo mo bâ mo tene a yeke kodoro-wande, na lo lango na gbe ti atente, lo na Isaac na Jacob so ala yeke ahéritier ti oko zendo ni so legeoko na lo.” (aHéb. 11:8, 9). Paul asara tënë ti awakua be-ta-zo ti Jéhovah so lo tene: “Azo so kue angbâ na lege ti mabe si ala kui, me ala bâ gango tâ tënë ti azendo ni pëpe; ye oko, ala bâ azendo so yongoro kâ na ala yamba ni, na ala tene polele na yanga ti ala so ala yeke awande nga azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe na yâ ti kodoro ni.”—aHéb. 11:13.
Mbeni gbotongo mê teti azo ti Israël
4. Gbotongo mê wa a mû na azo ti Israël kozoni si ala ga azo so ayeke sara kodoro na sese ti ala?
4 Wungo ti ahale ti Abraham so ayeke azo ti Israël aga gbani na Nzapa aleke ala tongana mbeni mara na lo mû na ala ndia nga na mbeni sese (Gen. 48:4; Deut. 6:1). A lingbi azo ti Israël agirisa lâ oko pëpe so Jéhovah la ayeke tâ Wa ti sese so ala duti dä (Lév. 25:23). Ala yeke tongana azo so aloué sese ni na a lingbi ala sara ye alingbi na ye so bê ti wa ti sese ni aye. Na ndo ni, a yeke ti ala ti dabe ti ala so “zo angbâ na fini gi na lege ti kobe pëpe”; a lingbi ala zia pëpe si mosoro na lege ti mitele apusu ala ti girisa Jéhovah (Deut. 8:1-3). Kozo si azo ti Israël aduti na sese ti ala, Jéhovah agboto mê ti ala lo tene: “Na fade tënë asi tongaso, tongana L’Éternel Nzapa ti mo asara si mo gue na sese so Lo mû na mo na lege ti bä so Lo dë na akotara ti mo, Abraham, Isaac, na Jacob, sese so akota kodoro ti nzoni kue ayeke dä, akodoro so mo sara pëpe, na da nde nde so asi na ye ti nzoni, ye so mo zia dä pëpe, na du-ngu nde nde so mo gë pëpe, na yaka ti vigne na keke ti olive so mo lu pëpe, na tongana mo te kobe alingbi na nzara ti mo, tongaso mo bata nzoni, si mo girisa L’Éternel pëpe.”—Deut. 6:10-12.
5. Ngbanga ti nyen Jéhovah ake azo ti Israël? Fini mara wa la Jéhovah airi tënë nzoni na ndo ni?
5 Gbotongo mê so ayeke senge senge pëpe. Na ngoi ti Néhémie, mbeni groupe ti aLévite adabe ti ala na ye so azo ti Israël asara na pekoni so ala mû Sese ti Zendo, kamene ahon ndo ti ala. Na pekoni so azo ti Israël akomanse ti lango na yâ ti anzoni da, ala wara gbâ ti kobe nga na vin, “ala te, yâ ti ala asi, na ala kono”. Ala ke yanga ti Nzapa, ala fâ même aprophète so lo tokua ala ti gboto mê ti ala. Ye so asara si Jéhovah azia ala na maboko ti awato ti ala. (Diko Néhémie 9:25-27; Os. 13:6-9.) Na pekoni, na gbe ti komandema ti azo ti Rome, aJuif so mabe amanke ala ague juska afâ Messie so a mû zendo ti lo. Jéhovah ake ala na lo yeke iri tënë nzoni fadeso gi na ndo ti mbeni fini mara, Israël ti yingo.—Mat. 21:43; Kus. 7:51, 52; aGal. 6:16.
A-Chrétien ‘ayeke ti dunia so pëpe’
6, 7. (a) Jésus atene nyen na ndo ti bango ndo so a lingbi adisciple ti lo aduti na ni na ndo ti dunia so? (b) Ngbanga ti nyen atâ Chrétien amû mbage ti dunia ti Satan pëpe?
6 Tongana ti so a fa na tongo nda ti article so, Jésus Christ, mokonzi ti congrégation, afa polele so adisciple ti lo ayeke duti nde na sioni dunia ti Satan. Ngoi kete kozoni si Jésus akui, lo tene na adisciple ti lo: “Tongana ala yeke fade ti dunia so, ka dunia ni ayeke ye mingi ye so ayeke ti lo. Me teti so ala yeke ti dunia so pëpe, na mbi soro ala nde na yâ ti dunia ni, ndani la dunia so ake ala.”—Jean 15:19.
7 Tongana bungbi ti vorongo Nzapa ti aChrétien ayeke mû ndo, aChrétien alingbi ti yeda na dunia ni, ti mû peko ti asarango ye ni nga ti mû mbage ni? Oko pëpe. Atâa ndo wa la ala yeke dä, a lingbi ala duti nde na dunia ti Satan. Angu 30 tongaso na peko ti kuâ ti Christ, bazengele Pierre asû mbeti na aChrétien so ayeke na ando nde nde so kodoro ti Rome akomande dä, lo tene: “Ala so mbi ndoye ala mingi, mbi wa ala tongana awande nga azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe ti gbanzi tere ti ala na anzara ti mitele so ayeke tiri na âme. Ala duti na nzoni sarango ye na popo ti azo ti amara.”—1 Pi. 1:1; 2:11, 12.
8. Tënë wa mbeni zo ti sungo mbaï atene so afa so akozo Chrétien ayeke ti dunia so pëpe?
8 Akozo Chrétien aduti lani tongana “awande nga azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe” na yâ ti akodoro so Rome akomande na ndo ni. Mbeni zo ti sungo mbaï atene so a sara aye ti ngangu mingi lani na ala nga ye ni so asi fani mingi. Lo tene a bi tënë na li ti ala a tene ala mä na bê na Nzapa pëpe ndali ti so ala yeke mû tere ti ala pëpe na amatanga ti abungbi ti vorongo nzapa ti wataka. A iri ala “azo so aye amba ti ala zo pëpe” ndali ti so ala yeke bungbi pëpe na azo so angoro ala ti sara angia nga na amatanga so asi singo na atënë ti nzapa ti wataka nga na lango-sioni.
E sara kusala na aye ti dunia so kue pëpe
9. Nyen la e atâ Chrétien e yeke sara so afa so e yeke pëpe “azo so aye amba ti ala zo pëpe”?
9 Ka ti laso ayeke tongana nyen? E ngbâ lakue ti duti nde na “asioni ye ti ngoi so” tongana ti so akozo Chrétien asara lani (aGal. 1:4). Ye so asara si azo mingi ahinga li ti ala na e pëpe nga ambeni ake même e. Ye oko, e yeke pëpe “azo so aye amba ti ala zo pëpe.” Ndoye so e yeke na ni teti amba ti e la apusu e ti fa tënë da na da, ti sara kue ti fa “nzoni tënë ti royaume [ti Nzapa]” na azo ti da ni oko oko kue (Mat. 22:39; 24:14). E yeke sara ni ndali ti so e hinga na bê ti e kue so na yâ ti kete ngoi, Royaume ti Nzapa so Christ ayeke na ndo ni ayeke futi komandema ti azo na lo yeke zia na place ni mbeni fini dunia so mbilimbili ayeke duti dä.—Dan. 2:44; 2 Pi. 3:13.
10, 11. (a) E yeke sara tongana nyen ti sara ye ahon ndo ni pëpe na aye ti dunia so? (b) Na lege wa aChrétien so lê ti ala akpengba ayeke kpe ti sara kusala na aye ti dunia so kue?
10 Teti so futingo ti sioni dunia so ayeke pusu nduru nduru, e awakua ti Jéhovah e hinga so ngoi so ayeke pëpe ngoi ti gi ti duti nzoni na yâ ti sioni dunia so. E yeke sara ye alingbi na wango ti bazengele Paul so atene: “Mbi tene tënë so na ala, aita: Ngoi so angbâ ayeke mingi pëpe. Ni la, zia ala so . . . avo ye aduti tongana ala so ayeke na ye pëpe, ala so ayeke sara kusala na ye ti dunia so aduti tongana ala so ayeke sara kusala na ni kue pëpe; teti aye so ayeke si na yâ ti dunia so ayeke changé tere changengo.” (1 aCor. 7:29-31). Me na lege wa la laso aChrétien ayeke sara ye na aye ti dunia so? Ala yeke sara ye na aye ti dunia so na lege so ala yeke sara kusala na agbakuru so senda-kode asigigi na ni nga na aye tongana Internet wala téléphone ti kangbi hingango ye so ayeke na yâ ti Bible na azo na ndo ti sese kue na ayanga ti kodoro ngbangbo mingi. Ala yeke sara kusala na aye ti dunia so na mbeni lege so ahon ndo ni pëpe ti wara ye so ala yeke na bezoin ni. Ala yeke vo aye so ala yeke na bezoin ni teti lâ oko oko. Me, ala kpe ti sara kusala na aye ti dunia so kue na lege so ala yeke zia pëpe akungba nga na kua ti ala na kozo ndo na yâ ti fini ti ala.—Diko 1 Timothée 6:9, 10.
11 A-Chrétien so lê ti ala akpengba ayeke kpe ti sara kusala na aye ti dunia so kue tongana a ndu tënë ti mandango mbeti ayo. Na yâ ti dunia so azo mingi abâ so a yeke kota ye ti tene zo amanda mbeti ayo si iri ti lo awu nga si gigi ti lo aga nzoni. Me e aChrétien e yeke tongana awande nga azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe na yâ ti dunia so nga aye so e zia na gbele e ti sara ayeke nde. E yeke gi pëpe ti wara “gi akota ye”. (aRom. 12:16; Jér. 45:5). Teti so e yeke adisciple ti Jésus, e yeke sara ye alingbi na wango so lo mû lo tene: “Ala zi lê ti ala na ala sara hange na alege nde nde kue ti sarango bê ti ye, ngbanga ti so, atâa tongana mbeni zo ayeke na mosoro mingi, fini ti lo alondo pëpe na aye so lo yeke na ni.” (Luc 12:15). A yeke ndali ni la a wa aChrétien so ade maseka ti zia aye ti yingo na gbele ala, ti manda gi ye so alingbi ti mû maboko na ala ti wara aye so ala yeke biani na bezoin ni na ngoi so ala yeke leke tere ti ala ti sara na Jéhovah ‘na bê ti ala kue, na âme ti ala kue, na ngangu ti ala kue nga na bibe ti ala kue’. (Luc 10:27). Tongana ala sara tongaso, ala yeke duti na “mosoro na mbage ti Nzapa”.—Luc 12:21; diko Matthieu 6:19-21.
E zia si gingo bê teti aye ti gigi ahon ndo ti e pëpe
12, 13. Na lege wa sarango ye alingbi na tënë ti Jésus so ayeke na Matthieu 6:31-33 asara si e yeke nde na azo ti dunia so?
12 Bango ndo ti awakua ti Jéhovah na ndo ti aye ti mitele ayeke nde na ti azo ti dunia so. Na ndo ti tënë so, Jésus atene na adisciple ti lo lo tene: “Ala gi bê ti ala lâ oko pëpe, ti tene: ‘E yeke te ande nyen?’ wala ‘E yeke nyon ande nyen?’ wala ‘E yeke yü ande nyen?’ Aye so kue, a yeke aye so amara ayeke gi ni gingo na bê ti ala kue. Me Babâ ti ala so ayeke na yayu ahinga so ala yeke na bezoin ti aye so kue. Ni la, ala ngbâ ti gi royaume ti Nzapa na mbilimbili ti lo kozoni, na fade a yeke zia na ala aye so kue na ndo ni.” (Mat. 6:31-33). Amba ti e aTémoin ti Jéhovah mingi abâ na yâ ti fini ti ala so Babâ ti e ti yayu amû na ala aye so ala yeke na bezoin ni.
13 “Gbungo tënë ti Nzapa ngangu so ayeke mbeni lege ti wara kota ye gi tongana zo azia bê ti lo gi na ndo ti ye so lo yeke na ni awe.” (1 Tim. 6:6). Bango ndo so ayeke tâ nde mingi na ti azo ti dunia ti laso. Na tapande, tongana azo so ade maseka asara mariage, mingi ti ala aye ti wara aye kue gi fade fadeso. Ala ye ti wara da, akungba, mbeni pendere oto, nga na aye tongana ordinateur wala téléphone so asigigi ade ti ninga pëpe. Me aChrétien so ayeke tongana azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe ayeke kanga nzara ti bê ti ala, nga ala yeke vo pëpe aye ahon ye so ala lingbi ti vo. Biani, e gonda aita mingi so adö ambeni nzoni ye azia ti mû ngoi nga na ngangu ti ala mingi ti sara kusala ti Jéhovah na bê ti ala kue. Ambeni ayeke sara kusala tongana apionnier, aBéthelite, asurveillant so ague na ando nde nde wala amissionnaire. E kue e yeke na ngia ndali ti kusala so amba ti e ayeke sara na Jéhovah na bê ti ala kue.
14. Nyen la e lingbi ti manda na lege ti parabole ti Jésus ti zo ti lungo ye?
14 Na yâ ti parabole ti zo ti lungo ye, Jésus atene so “gingo bê ndali ti aye ti ngoi so nga ngangu so mosoro ayeke na ni ti handa zo” alingbi ti pete ndo ti tënë ti Nzapa so ayeke na yâ ti bê ti e na asara si e lë lengo pëpe (Mat. 13:22). So e zia bê ti e gi na aye so e yeke na ni tongana azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe na yâ ti dunia so amû maboko na e ti kpe ti tï na yâ ti gbanda so. Sarango tongaso ayeke mû lege na e ti zia si lê ti e “abâ ye nzoni,” wala abâ ndo gi na mbage ti Royaume ti Nzapa na e yeke ngbâ ti zia aye ti Royaume na kozo ndo na yâ ti fini ti e.—Mat. 6:22.
“Dunia so angbâ ti hon”
15. Tënë wa so bazengele Jean atene afa bango ndo so a lingbi atâ Chrétien aduti na ni na mbage ti dunia?
15 Mbeni kota raison so ndali ni e atâ Chrétien e yeke bâ tere ti e tongana “awande nga azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe” na yâ ti dunia so ayeke so e hinga biani so ngoi so angbâ ti tene a futi dunia so ayeke mingi pëpe (1 Pi. 2:11; 2 Pi. 3:7). Bango ndo so ayeke sara ngangu na ndo ti aye so e soro ti sara na yâ ti fini ti e, anzara ti bê ti e nga na aye so e yeke gi ti si dä. Bazengele Jean awa amba ti lo aChrétien ti ndoye dunia so pëpe nga na aye so ayeke na yâ ti dunia ni ndali ti so “dunia so angbâ ti hon nga na nzara ti lo kue. Me zo so asara ye so bê ti Nzapa aye, lo ngbâ lakue lakue.”—1 Jean 2:15-17.
16. Nyen la e lingbi ti sara ti fa so e yeke azo so a zia e nde?
16 Jéhovah atene lani na azo ti Israël so tongana ala mä yanga ti lo, ala yeke ga ye ti lo “mveni na popo ti amara kue”. (Ex. 19:5). Na ngoi so azo ti Israël angbâ be-ta-zo, ala yeke nde na tanga ti amara kue na ndo ti tënë ti vorongo nga na lege so ala yeke sara ye na yâ ti fini ti ala. Laso nga, Jéhovah azia ambeni zo nde teti lo wani so ala yeke nde na dunia ti Satan. Lo tene na e ti “ke asarango ye so ayeke nde na ye so Nzapa aye, ti ke anzara ti dunia so . . . na ti tene na lege ti dutingo ti e, e bata bibe ti e nzoni, e sara ye ti mbilimbili nga e gbu tënë ti Nzapa ngangu na yâ ti aye ti ngoi ti laso, na ngoi so e yeke ku beku so amû ngia na e nga na pendere lege so kota Nzapa nga na Sauveur ti e Christ Jésus ayeke fa tere ti ala na gigi, Christ Jésus so akä tere ti lo na kuâ ndali ti e si lo zi e na yâ ti mara ti asarango ye nde nde kue so akpe ndia pëpe, na lo sukula ndali ti lo wani ambeni zo so ayeke duti gi azo ti lo, so ala yapu ti sara anzoni kusala.” (Tite 2:11-14). Na yâ ti “azo” ni so a yeke wara aChrétien so a soro ala ti gue na yayu nga na “ambeni ngasangbaga” kutu mingi so ayeke mû maboko na ala.—Jean 10:16.
17. Ngbanga ti nyen atâ Chrétien ayeke duti ande na vundu pëpe so ala duti lani tongana azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe na yâ ti sioni dunia so?
17 “Beku so amû ngia” so aChrétien so a soro ala ti gue na yayu ayeke na ni ayeke ti komande legeoko na Christ na yayu (Apoc. 5:10). Na ngoi so ambeni ngasangbaga ayeke wara fini ti lakue lakue na ndo ti sese, ala yeke duti mbeni pëpe azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe na yâ ti mbeni sioni dunia. Ala yeke wara apendere da, gbâ ti aye ti tengo ni na ti nyongo ni (Ps. 37:10, 11; És. 25:6; 65:21, 22). Nde na azo ti Israël, ala yeke girisa lâ oko pëpe so aye so kue alondo na Jéhovah, “Nzapa ti sese kue.” (És. 54:5). A-Chrétien so a soro ala ti gue na yayu nga na ambeni ngasangbaga ayeke duti ande na vundu pëpe so ala duti lani tongana azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe na yâ ti sioni dunia so.
Mo yeke kiri tënë tongana nyen?
• Na lege wa abe-ta-zo ti giriri aduti tongana azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe?
• Tongana a ndu tënë ti aye ti dunia so, akozo Chrétien asara ye lani tongana nyen?
• Na lege wa atâ Chrétien ayeke sara ye ahon ndo ni pëpe na aye ti dunia?
• Ngbanga ti nyen e yeke duti ande na vundu lâ oko pëpe so e sara ye tongana azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe na yâ ti sioni dunia so?
[Foto na lembeti 21]
Akozo Chrétien ake ti sara angia ti ngangu nga na angia so aye ti sioni ayeke dä