Zia e ngbâ ti sara ye tongana “azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe”
“Mbi wa ala tongana awande nga azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe ti gbanzi tere ti ala na anzara ti mitele.”—1 PI. 2:11.
KIRINGO TËNË TI MO AYEKE SO WA?
Ngbanga ti nyen e tene aChrétien so a soro ala ti gue na yayu ayeke azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe?
Na lege wa “ambeni ngasangbaga” ayeke azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe?
Nyen la mo yeke ku ni kungo?
1, 2. Azo wa la Pierre airi ala “ala so a soro ala awe”? Ngbanga ti nyen lo iri ala “azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe”?
NGU 30 tongaso na pekoni so Jésus ague na yayu, bazengele Pierre asû mbeti na “azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe, so akangbi kirikiri na sese ti Pont, ti Galatie, ti Cappadoce, na yâ ti kodoro-komanda ti Asie, na sese ti Bithynie, ala so a soro ala awe.” (1 Pi. 1:1). So Pierre atene “ala so a soro ala awe”, a yeke polele so lo yeke sara lani tënë ti azo so a soro ala ti gue na yayu, tongana lo, nga so a ‘kiri a dü ala fini ti duti na beku so ayeke na fini’ ti komande legeoko na Christ na yayu. (Diko 1 Pierre 1:3, 4.) Me ngbanga ti nyen lo kiri lo iri ala so a soro ala “awande nga azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe”? (1 Pi. 2:11). Ngbanga ti nyen a yeke nzoni e kue e bi bê ti e na ndo ti tënë so tongana a yeke gi kete wungo ti aTémoin na yâ ti dunia la atene a soro ala ti gue na yayu?
2 A yeke na lege ni so na ngoi ti akozo Chrétien a iri aChrétien so a soro ala ti gue na yayu “azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe”. A-Chrétien so a soro ala ti gue na yayu ayeke ngbâ ande na fini na ndo ti sese teti lakue lakue pëpe. Bazengele Paul, so ayeke nga membre ti “kete kundu” so a soro ala ti gue na yayu, atene: “Âdu ti e, kodoro ti e ayeke na yayu, na a yeke kâ si mbeni sauveur ayeke londo ti ga, Seigneur Jésus Christ so lê ti e ayeke na lege ti ku lo.” (Luc 12:32; aPhil. 3:20). Teti so ‘kodoro ti ala ayeke na yayu,’ na ngoi so aChrétien so a soro ala ti gue na yayu akui, ala yeke zia sese, so ayeke na gbe ti komandema ti Satan, ti gue ti wara mbeni ye so ayeke nzoni mingi, fini so alingbi ti hinga kuâ pëpe na yayu. (Diko aPhilippien 1:21-23.) Ala yeke duti na fini na sese gi teti kete ngoi, tongaso ala yeke “azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe”.
3. Tënë wa e lingbi ti hunda na ndo ti “ambeni ngasangbaga”?
3 Ka ti “ambeni ngasangbaga”? (Jean 10:16). Bible afa so ala yeke sara ande kodoro biani biani na ndo ti sese. Ala yeke ngbâ ande na fini lakue lakue na ndo ti sese. Me ngbanga ti nyen e lingbi ti tene so ala nga kue ayeke tongana azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe?
“CRÉATION KUE ANGBÂ GI TI DEMA”
4. Nyen la azo alingbi pëpe ti kaï ni biani biani na lege ti poroso, ti senda-ye wala nginza?
4 Tongana Jéhovah azia lege na sioni dunia ti Satan ti ngbâ, azo kue, même aChrétien, ayeke ngbâ ti bâ pasi ndali ti so Satan ake yanga ti Jéhovah lani. A-Romain 8:22 atene: “E hinga so juska fadeso création kue angbâ gi ti dema legeoko na ti bâ pasi legeoko.” Ambeni zo ayeke gi ti sara si dutingo ti azo aga nzoni na lege ti poroso, ti senda-ye wala na lege ti nginza. Me ala lingbi pëpe ti kaï biani biani pasi ti azo.
5. Ngbene ye na ngu 1914, nyen la azo kutu mingi asoro ti sara? Ngbanga ti nyen?
5 Ngbene ye na ngu 1914, azo kutu mingi asoro ti duti na gbe ti komandema ti Jésus Christ so Nzapa azia lo Gbia. Ala ye pëpe ti yôro tere ti ala na yâ ti aye ti dunia ti Satan. Ala ke ti mû maboko na dunia ti Satan. Me, ala yeke mû fini ti ala nga na aye ti ala ti mû maboko na Royaume ti Nzapa.—aRom. 14:7, 8.
6. Ngbanga ti nyen a lingbi ti iri aTémoin ti Jéhovah kue awande?
6 A-Témoin ti Jéhovah ayeke anzoni molenge ti kodoro nga a yeke wara ala na yâ ti akodoro ahon 200. Me atâa ndo wa la ala yeke dä, ala yeke tongana awande. Ala yeke yôro tere ti ala pëpe na yâ ti poroso wala akpale so alondo na popo ti azo ti ndo so ala yeke dä. Même laso, ala yeke bâ tere ti ala tongana azo ti fini dunia so Nzapa amû zendo ni. Ala yeke na ngia so ngoi so angbâ na ala ti duti azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe na yâ ti sioni dunia so angbâ mingi pëpe.
7. Na lege wa awakua ti Nzapa ayeke ga ande azo so asara kodoro biani biani? Ala yeke sara ande kodoro biani biani na ndo wa?
7 Na yâ ti kete ngoi Jésus Christ ayeke futi sioni dunia ti Satan. Ngorogbia ti Christ so alingbi kue ayeke zi siokpari na pasi. A yeke futi nga azo kue so ake droit ti Jéhovah ti duti Gbia ti dunia kue. Awakua be-ta-zo ti Nzapa ayeke wara ande lege ti sara kodoro biani biani na yâ ti Paradis na ndo ti sese. (Diko Apocalypse 21:1-5.) A yeke zi ande création biani biani “na gbe ti ngbâa ti ye so abuba, na lo yeke wara liberté ti gloire ti amolenge ti Nzapa.”—aRom. 8:21.
NYEN LA A KU NA MBAGE TI ATÂ CHRÉTIEN?
8, 9. So Pierre atene ‘ala gbanzi tere ti ala na anzara ti mitele’, lo ye ti tene nyen?
8 Pierre afa ye so a ku na mbage ti aChrétien tongana lo tene: “Ala so mbi ndoye ala mingi, mbi wa ala tongana awande nga azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe ti gbanzi tere ti ala na anzara ti mitele so ayeke tiri na âme.” (1 Pi. 2:11). Lo tene lani tënë so na aChrétien so a soro ala ti gue na yayu, me a lingbi nga ambeni ngasangbaga ti Jésus asara ye alingbi na wango so.
9 Ambeni nzara ayeke sioni pëpe tongana e kaï ni na lege so Wasarango e afa. Tongana e kaï ni na lege ni ayeke sara si gigi ti e akiri anzere mingi. Na tapande, a yeke sioni pëpe ti sara nzara ti te mbeni nzoni kobe, ti nyon mbeni nzoni ye, ti sara ngia wala ti duti ndo oko na anzoni kamarade. A yeke nga sioni pëpe ti sara nzara ti bungbi koli na wali na zo so e na lo e sara mariage awe, a yeke ye so Nzapa ahunda même tongaso (1 aCor. 7:3-5). Me Pierre ayeke sara lani tënë ti “anzara ti mitele” so “ayeke tiri na âme.” A yeke anzara ti mitele so ayeke sioni. Ambeni Bible airi ni “asioni anzara ti tere” (Fini Mbuki, 1995) wala ‘asioni nzara so agbu bê ti e’ (Fini Mbuki, 1988). Jéhovah afa lege so lo ye si e sara ye na fini ti e nga tongana nyen ti kaï anzara ti bê ti e so ayeke na lege ni. A lingbi e zia lege pëpe na anzara ti mitele ti buba nzoni songo ti e na Nzapa. Tongana e kaï anzara ti bê ti e na mbeni lege so ayeke sioni, a lingbi ti gue na e na kuâ.
10. Fa ambeni lege so Satan ayeke sara kua na ni ti pusu aChrétien ti yôro tere ti ala na yâ ti dunia ti lo.
10 Ye so Satan aye ayeke ti tene e bâ tere ti e pëpe tongana “azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe” na yâ ti dunia so. Lo ye si e sara nzara ti kungba ahon ndo ni, e sara ye ti sioni, e bâ so e yeke kota mingi, e gi ti hon amba ti e na yâ ti aye kue nga e pika kate na ndo ti kodoro ti e. Me a lingbi e hinga so anzara so kue ayeke akûkû ti Satan. Tongana e sara kue ti mû pëpe peko ti asioni nzara so, e yeke fa polele so e ye pëpe ti yôro tere ti e na yâ ti sioni dunia ti Satan. E yeke fa so e yeke tongana “azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe” na yâ ti dunia so. Ye so e ye na e yeke sara ngangu ndali ni ayeke ti sara kodoro biani biani na yâ ti fini dunia ti Nzapa so ayeke mbilimbili.
NZONI TAMBELA
11, 12. Na ambeni ngoi azo ayeke bâ awande tongana nyen? Tënë wa azo alingbi ti tene na ndo ti aTémoin ti Jéhovah?
11 Na versê 12, Pierre akiri afa mbeni ye so a ku na mbage ti aChrétien “so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe”, lo tene: “Ala duti na nzoni sarango ye na popo ti azo ti amara, si na yâ ti ye so azo ni ayeke tene ala yeke asioni zo, ala mû gloire na Nzapa na peko ti so ala bâ anzoni kusala ti ala, na lango so lo ga ti bâ kua so a sara.” Azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe ayeke awande, wala azo so ayeke na yâ ti mbeni kodoro so ayeke ti ala ape. Na ambeni ngoi azo ayeke kasa ala ndali ti so ala yeke nde, ambeni zo ayeke bâ même ala tongana asioni zo. Fason ti sarango tënë ti ala, sarango ye ti ala, yungo bongo ti ala wala même gi bango ala ayeke fa na mo so ala yeke nde na azo ti kodoro ni. Me nzoni tambela ti ala alingbi ti sara si azo abâ so ala yeke asioni zo pëpe.
12 Legeoko nga, atâ Chrétien ayeke nde na mingi ti azo ti ndo so ala yeke dä na yâ ti ambeni ye. Na tapande, ala lingbi ti sara lisoro na ndo ti ambeni ye nde wala ala soro angia so ayeke nde na ti azo ti ndo ni. Mingi ni yungo bongo ti ala nga na lekengo tere ti ala pendere asara si ala yeke nde na mingi ti azo ti ndo ni. Aye so asara si ambeni zo alingbi ti tene sioni tënë ti aTémoin. Me ambeni zo alingbi ti tene nzoni tënë ti aTémoin ndali ti nzoni tambela ti ala.
13, 14. Na lege wa “a yeke hinga so ndara ayeke mbilimbili na lege ti akusala ti lo”? Fa ambeni tapande ni.
13 Biani, nzoni tambela ti e alingbi ti mû maboko na azo ti bâ so ala tene sioni tënë ti e gi senge senge. Azo abi même tënë senge senge na li ti Jésus, oko zo so ayeke be-ta-zo na Nzapa na mbeni lege so alingbi kue. Ambeni zo atene lo yeke “zo ti tengo ye na zo ti nyongo vin ahon ndo ni. Lo yeke kamarade ti azo ti rongo nginza ti lapo na ti awasiokpari.” Me lo fa na lege ti nzoni tambela ti lo so lo yeke pëpe mara ti zo so ala sara tënë ti lo. Jésus atene: “A yeke hinga so ndara ayeke mbilimbili na lege ti akusala ti lo.” (Mat. 11:19). A yeke nga tongaso laso. Ambeni zo so alango nduru na Béthel so ayeke na Selters, na Allemagne, apensé so sarango ye ti azo ti sewa ti Béthel ni ayeke nde. Me mokonzi-gbata ti Selters atene nzoni tënë ti aBéthelite, lo tene: “A-Témoin so ayeke na Béthel ayeke na fason ti sarango ye ti ala, me fason ti sarango ye ti ala ni aga na kpale na azo ti ndo ni pëpe.”
14 Mbeni tapande ni ayeke ti aTémoin ti Jéhovah so ayeke na Moscou, na Russie, so a bi tënë na li ti ala atene ala la asara gbâ ti aye ti sioni. Ambeni zo atene so aTémoin ayeke kangbi yâ ti asewa, ala yeke wa azo ti fâ tere ti ala, nga ala ke ti tene a kaï kobela na tere ti ala. Me na juin ti ngu 2010, Kota da-ngbanga ti Poto so ayeke na Strasbourg, na France, atene so a yeke na lege ni pëpe so gbata ti Moscou ayôro tere ti lo na yâ ti aye so aTémoin ti Jéhovah ti gbata ni ayeke sara ti voro na Nzapa nga lo yeke na droit pëpe ti kanga lege na ala ti sara abungbi. Kota da-ngbanga ti Poto so atene so ada-ngbanga ti Russie afa pëpe aye so afa biani so aTémoin ti Jéhovah asara aye ti sioni. A tene nga so ada-ngbanga ti Russie asara kusala na andia ti Moscou so ayeke nganganga na mbeni fason so ayeke na lege ni pëpe na mbage ti aTémoin ti Jéhovah.
E WOKO TERE NA GBE TI ANGOROGBIA
15. Fango ye wa ti Bible atâ Chrétien kue ayeke sara ye alingbi na ni?
15 A-Témoin ti Jéhovah ti dunia kue ayeke sara nga mbeni ye so Pierre atene a hunda na aChrétien ti sara. Lo tene: “Ndali ti Seigneur, ala woko tere na gbe ti aye so kue azo azia na sese: wala a yeke mbeni gbia, zia ala woko tere na gbe ti lo teti so lo yeke kota zo; wala a yeke agouverneur, zia ala woko tere na gbe ti ala.” (1 Pi. 2:13, 14). Atâa so atâ Chrétien ayeke pëpe ti sioni dunia so, ala yeda ti woko tere ti ala na gbe ti azo ti ngorogbia so ayeke na “ando nde nde so alingbi na ala” tongana ti so Paul ahunda na ala ti sara.—Diko aRomain 13:1, 5-7.
16, 17. (a) Nyen la afa so e ye pëpe ti ke yanga ti angorogbia? (b) Tënë wa ambeni zo ti ngorogbia atene?
16 A-Témoin ti Jéhovah aduti tongana “azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe” na yâ ti dunia so, me ye so aye pëpe ti fa so ala ye ti ke yanga ti ngorogbia wala ti kasa ambeni zo. Ala hinga so azo ayeke na bango ndo ti ala wani na ndo ti zo so alingbi ti duti na yâ ti ngorogbia nga na lege so a lingbi a leke na akpale ti azo. Ambeni bungbi ti vorongo nzapa ayeke yôro tere ti ala na yâ ti poroso, me aTémoin ti Jéhovah ayeke sara ni pëpe. Ala yeke tara pëpe ti pusu akota zo ti poroso ti changé lege so ala yeke komande na ni. A-Témoin ti Jéhovah apensé lâ oko pëpe ti londo ti ke yanga ti ngorogbia wala ti pusu azo ti ke yanga.
17 Pierre awa e ti “ne gbia ti kodoro.” Ni la aChrétien ayeke mä yanga ti akota zo ti kodoro ti fa so ala kpe ala nga ala ne ala (1 Pi. 2:17). Na ambeni ngoi, azo ti ngorogbia atene so ala yeke na mbeni raison pëpe ti pensé so aTémoin ti Jéhovah ayeke asioni zo. Na tapande, Steffen Reiche, mbeni membre ti ngorogbia na Allemagne, atene so aTémoin ti Jéhovah ayeke na nzoni tambela na ngoi so aNazi asara ye ti ngangu lani na ala. A-Témoin ti Jéhovah achangé pëpe aye so ala mä na bê na ni même na ngoi so a sara ye ti ngangu na ala, nga ala sara ye na amba ti ala azo ti kanga na nzoni bê. Lo tene so asarango ye so ayeke nzoni mingi ndali ti mbeni kodoro tongana Allemagne, ndali ti so ambeni zo ayeke sara ye na ndoye oko pëpe na mbage ti azo ti ambeni kodoro nde wala na azo so mabe ti ala wala bango ndo ti ala na lege ti poroso ayeke nde.
E NDOYE AITA TI E
18. (a) Ngbanga ti nyen e yeke ndoye aita ti e kue? (b) Tënë wa ambeni zo atene na ndo ti aTémoin ti Jéhovah?
18 Bazengele Pierre atene: “Ala ndoye sewa ti e ti aita kue, ala kpe mbeto ti Nzapa.” (1 Pi. 2:17). A-Témoin ti Jéhovah akpe mbeto ti Nzapa, so ti tene, ala sara mbeto ti son bê ti lo. Ye so la apusu ala ti sara ye so bê ti lo aye. Ala yeke na ngia ti duti na yâ ti sewa ti aita ti dunia kue so ayeke sara na Jéhovah beoko. Ala ndoye “sewa ti e ti aita kue”. Laso azo mingi pëpe na yâ ti dunia la ayeke ndoye amba ti ala. Ni la asara si na ambeni ngoi bê ti azo so ayeke aTémoin pëpe adö tongana ala bâ yengo so e ye na amba ti e. Na tapande, na ngoi ti assemblée internationale na Allemagne na ngu 2009, mbeni wali so ayeke sara kua na ndokua ti voyage ti Amerika na so ayeke fa lege na atouriste abâ tongana nyen aTémoin ti Allemagne aye ala so alondo na ambeni kodoro nde, nga tongana nyen ala mû maboko na aita ni so. Ye so adö bê ti lo mingi. Na ngia na bê wali ni atene so ade ni bâ lâ oko pëpe mbeni groupe ti azo so asara ye tongana aTémoin ti Jéhovah. Na ngoi ti mbeni kota bungbi so mo gue dä, mo mä mara ti tënë tongaso awe na yanga ti azo so abâ aTémoin ti Jéhovah?
19. Nyen la a yeke nzoni e sara ngangu ti ngbâ ti sara? Ngbanga ti nyen?
19 Tongana ti so e londo ti bâ, aTémoin ti Jéhovah afa na alege mingi so ala yeke sara ye biani tongana “azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe” na yâ ti dunia ti Satan. Ala yeke na ngia ti sara ni nga ti sara kue ti ngbâ “azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe”. Ala yeke na anzoni raison ti duti na kpengba beku so na yâ ti kete ngoi ala yeke sara kodoro biani biani na yâ ti fini dunia ti Nzapa so ayeke mbilimbili. A yeke ye so mo yeke ku ni kungo la ape?
[Foto na lembeti 20]
E ke ti mû maboko na dunia ti Satan
[Foto na lembeti 20]
E mû maboko na fini dunia ti Nzapa
[Foto na lembeti 22]
Tâ tënë ti Bible amû maboko na sewa so ayeke ti kodoro ti Russie so ti duti beoko