Abe-ta-zo ti giriri so yingo ti Nzapa afa lege na ala
“Seigneur L’Éternel ato Mbi, na Lo to Yingo ti Lo nga.”—ÉS. 48:16.
1, 2. A hunda nyen ti sara ye na mabe? Dengo bê wa e yeke wara tongana e gbu li na ndo ti abe-ta-zo ti giriri?
ATÂA so ngbene ye na ngoi ti Abel ti ga na ni azo mingi afa so ala yeke na mabe, Bible atene so “mabe ayeke ye so azo kue si ayeke na ni pëpe.” (2 aThes. 3:2). Tongaso, ngbanga ti nyen a lingbi mbeni zo aduti na mabe, nga nyen la ayeke mû lege na lo ti duti be-ta-zo? Mingi ni, mabe ayeke ga na peko ti ye so zo amä na yâ ti Mbeti ti Nzapa (aRom. 10:17). A yeke mbeni mbage ti lengo ti yingo vulu ti Nzapa (aGal. 5:22, 23). Tongaso, ti mä na bê nga ti fa ni na gigi, e yeke na bezoin ti yingo vulu.
2 A yeke duti na lege ni pëpe ti tene so akoli nga na awali so ayeke na mabe, a dü ala dungo na ni. Awakua be-ta-zo ti Nzapa so e diko ye na ndo ti ala na yâ ti Bible ayeke lani azo so “ayeke na abibe tongana ti e”. (Jacq. 5:17). Ala yeke lani na kite, mbeto, nga na awokongo me yingo ti Nzapa ‘asara si ala ga ngangu mingi’ ti luti na lê ti akpale (aHéb. 11:34). Tongana e bâ lege so yingo ti Jéhovah asara ye na ndo ti ala, a yeke kpengba e laso ti ngbâ ti sara na Nzapa be-ta-zo. Ye so ayeke kota ye biani na ngoi ti e ndali ti so aye mingi alingbi ti sara si mabe ti e awoko.
Yingo ti Nzapa amû ngangu na Moïse
3-5. (a) E hinga tongana nyen so yingo vulu amû lani maboko na Moïse na yâ ti kusala ti lo? (b) Tapande ti Moïse afa nyen na e na ndo ti lege so Jéhovah ayeke mû yingo ti lo na zo?
3 Na popo ti azo so ayeke lani na fini na ngu 1513 kozo ti Christ, Moïse la ayeke na “tâ be-ti-molenge ahon azo kue”. (Nom. 12:3). Nzapa amû na wakua ti lo so, so ayeke na tâ be-ti-molenge, kota kua ti sara na popo ti amolenge ti Israël. Yingo ti Nzapa amû lani ngangu na Moïse ti fa atënë ti prophétie, ti fâ ngbanga, ti sû mbeti, ti fa lege nga ti sara amiracle. (Diko Ésaïe 63:11-14.) Ye oko, na mbeni ngoi, Moïse adema tere atene kua ni ane mingi (Nom. 11:14, 15). Tongaso, Jéhovah azi “mbeni mbage ti yingo” so ayeke na ndo ti Moïse lo zia ni na ndo ti ambeni zo 70 ti mû maboko na lo na yâ ti kua ni (Nom. 11:16, 17, FD). Atâa so kusala ti Moïse akpa mbeni kusala so ane mingi, lo sara ni lani gi lo oko pëpe nga même azo 70 so a soro ala, ala sara kua ni gi ala oko pëpe.
4 Jéhovah amû na Moïse yingo vulu so lo yeke na bezoin ni ti sara kua ni. Na peko ti gbiango ye so, Moïse angbâ lakue ti wara yingo vulu so lo yeke na bezoin ni. Yingo vulu so lo wara ayeke pëpe kete mingi, nga akoli 70 so awara pëpe yingo vulu ahon ndo ni. Jéhovah ayeke mû na e yingo vulu so e yeke na bezoin ni alingbi na dutingo ti e. “Lo yeke haka yingo ni kete kete pëpe si lo mû ni na zo”, me lo mû ni “na lege ti ye so lo yeke na ni mingi mingi”.—Jean 1:16; 3:34.
5 Mo yeke tirika na akpale? Mo yeke na akua mingi so amû ngoi ti mo mingi? Mo yeke sara ngangu ti mû na sewa ti mo ye so ala yeke na bezoin ni na lege ti yingo nga na lege ti mitele atâa so ngere ti aye ayeke gue gi guengo na li ni wala mo yeke na kpale ti seni? Mo yeke na akota kusala na yâ ti congrégation? Hinga so na lege ti yingo ti Nzapa, lo lingbi ti mû na mo ngangu so mo yeke na bezoin ni ti gbu lê ni na yâ ti aye kue.—aRom. 15:13.
Yingo vulu amû maboko na Betsalel ti sara kua ti lo nzoni
6-8. (a) Yingo ti Nzapa amû lani maboko na Betsalel na Oholiab ti sara aye wa? (b) Nyen la afa so yingo ti Nzapa afa lege lani na Betsalel na Oholiab? (c) Ngbanga ti nyen tapande ti Betsalel adë bê ti e laso?
6 Tapande ti Betsalel so ayeke lani na ngoi ti Moïse afa ye mingi na e na ndo ti lege so yingo ti Nzapa alingbi ti sara ye na ndo ti mbeni zo. (Diko Exode 35:30-35.) A soro lani Betsalel ti mû li ni na yâ ti kusala ti lekengo agbakuru ti tabernacle. Lo yeke lani na ambeni kode ti sarango kua kozoni na kota kusala ni so? A manke, me kusala so lo londo ti sara ni ade ti ninga pëpe ayeke peut-être kusala ti lekengo abrique ndali ti azo ti Égypte (Ex. 1:13, 14). Tongaso, Betsalel ayeke sara tongana nyen ti sara ngangu kua so? Jéhovah ‘asara si lo si na Yingo ti Nzapa, na ndara, na ndara ti hinga nda ti ye, na mayele ti sara kusala ti wakode nde nde kue, ti hinga lege ti sara kusala ti pendere na ti sara mara ti kusala ti mayele kue.’ Atâa akode wa Betsalel ayeke na ni so a dü lo dungo na ni, yingo vulu asara si akode ti lo akiri amaï. A yeke nga lani legeoko tongaso teti Oholiab. Kite ayeke pëpe so ala use kue amanda ye lani nzoni, ndali ti so ala sara gi kusala ti ala pëpe me ala fa nga na ambeni zo ye so a lingbi ala sara. Biani, Nzapa apusu ala ti fa ye na ambeni zo.
7 Mbeni ye so afa nga so yingo ti Nzapa afa lege lani na Betsalel nga na Oholiab ayeke so aye so ala leke ni so aninga ngangu. A sara kusala na ni juska angu 500 tongaso na pekoni (2 Chron. 1:2-6). Nde na agbakuru so azo ayeke sigigi na ni na ngoi ti e so ala zia iri ti ala wala marque ti ala na tere ni, Betsalel na Oholiab agi lani pëpe ti sara tongaso. Aye so ala sara ni gonda ni kue ague na Jéhovah.—Ex. 36:1, 2.
8 Laso, e lingbi ti tingbi na ambeni kota kusala so a lingbi zo ayeke na ambeni mbilimbili kode si lo sara ni, na tapande, lekengo da, petengo ambeti, lekengo akapa ti akota bungbi, nga mungo maboko na azo so aye ti ngangu asi na ala, aye tongana ngu so apika amû ndo wala sese so ayengi. A lingbi nga ti ndu sarango lisoro na awanganga na ndo ti bango ndo ti e na ndo ti ye so Bible atene na ndo ti sarango kusala na mênë. Na ambeni ngoi a yeke azo so ahinga aye nzoni na ndo ti akusala so la ayeke sara ni, me mingi ni a yeke azo so amû tere ti ala wani ti sara akusala ni me so ahinga ye mingi pëpe na ndo ti akusala ni so. Yingo ti Nzapa amû maboko na ala ti sara kusala ni nzoni. Mo ke ti yeda ti sara ambeni kusala na yâ ti bungbi ti Jéhovah ndali ti so mo pensé so ambeni zo ayeke na anzoni kode ahon mo? Girisa pëpe so yingo ti Jéhovah alingbi ti sara si hingango ye nga na akode ti mo amaï nga alingbi ti mû maboko na mo ti sara akusala kue so lo mû na mo.
Aye so Josué asara aga nzoni grâce na yingo ti Nzapa
9. Nyen la asi na azo ti Israël na pekoni so ala sigigi na sese ti Égypte? Hundango tënë wa alondo?
9 Yingo ti Nzapa afa nga lege na mbeni zo so ayeke dä lani na ngoi ti Moïse na Betsalel. Kete na pekoni so azo ti Nzapa asigigi na sese ti Égypte, senge senge tongaso azo ti Amalek aga na bira na tere ti ala. A yeke ngoi ti tene azo ti Israël adö sese na ye ti sioni so. Azo ti Israël ayeke ngbâa mbeni pëpe. Atâa so ala hinga lege ti sarango bira pëpe, kozo bira ti ala ti tene ala tiri ni la (Ex. 13:17; 17:8). A lingbi mbeni zo amû li ni na yâ ti bira ni. A yeke duti zo wa?
10. Azo ti Israël so Josué ayeke na ndo ti ala asö benda lani ngbanga ti nyen?
10 A soro lani Josué. Me tongana a hunda ti tene lo fa kua so lo sara kozo ti bâ wala lo lingbi ti sara kusala ni so, lo yeke fa nyen? Lo yeke fa so lo yeke lani mbeni ngbâa so kua ti lo ayeke ti gbotongo abrique so a sara na pere? Wala zo ti rongo manne? A yeke tâ tënë so âta ti Josué Elisama ayeke lani mokonzi ti kete mara ti Éphraïm nga lo yeke na li ti aturugu 108 100 so alondo na yâ ti kete mara ota ti Israël (Nom. 2:18, 24; 1 Chron. 7:26, 27). Me na lege ti Moïse, Jéhovah asoro pëpe Elisama wala molenge ti lo Nun, me lo soro Josué ti mû li ni na ndo ti aturugu so ayeke gue ti sö benda na ndo ti awato ti ala. Bira ni aninga angbonga mingi. Azo ti Israël asö benda ndali ti so Josué amä yanga ti Nzapa na lo yeda na fango lege ti yingo ti Nzapa.—Ex. 17:9-13.
11. E lingbi ti sara nyen ti sara akusala so Nzapa amû na e nzoni tongana ti Josué?
11 Na pekoni Josué, so “asi na yingo ti ndara,” amû place ti Moïse (Deut. 34:9). Yingo vulu amû na Josué pëpe ngangu ti fa atënë ti prophétie wala ti sara amiracle tongana ti Moïse, me a mû maboko na lo ti mû li ni na ndo ti amolenge ti Israël na yâ ti bira so a lingbi ala sara ti mû sese ti Canaan. Laso, e lingbi ti bâ tere ti e so e hinga ye pëpe wala e lingbi pëpe ti sara ambeni kusala so e yeke sara na Nzapa. Ye oko, tongana ti Josué, e yeke sara ni nzoni tongana e sara ye alingbi tâ gi na ye so Nzapa afa na e.—Jos. 1:7-9.
‘Yingo ti Jéhovah aga na ndo ti Gédéon’
12-14. (a) So akoli 300 asö benda na ndo ti aturugu ti Madian so wungo ti ala ahon ndo ni afa nyen? (b) Tongana nyen la Jéhovah adë bê ti Gédéon? (c) Mungo maboko wa e lingbi ti ku ti tene Nzapa amû na e laso?
12 Na peko ti kuâ ti Josué, Jéhovah angbâ lakue ti fa tongana nyen ngangu ti lo alingbi ti kpengba azo so ayeke be-ta-zo. Mbeti ti aJuge asi singo na mbaï ti azo so “na ngoi so ngangu ahunzi na ala a sara si ala ga ngangu mingi”. (aHéb. 11:34). Na lege ti yingo vulu, Nzapa amû ngangu na Gédéon ti tiri bira ndali ti azo ti Nzapa (aJu. 6:34). Ye oko, wungo ti aturugu ti Madian ahon fani osio wungo ti aturugu so Gédéon abungbi ala. Na lê ti Jéhovah même kete wungo ti aturugu ti Israël so ayeke mingi. Fani use lo mû yanga na Gédéon ti kiri na wungo ti aturugu ni na gbe ni juska ti tene turugu ti Israël oko atiri na aturugu ti Madian 450 (aJu. 7:2-8; 8:10). Jéhovah ayeda na wungo ti aturugu ni so. Tongana ala sö benda, zo wa la alingbi ti tene so a yeke na ngangu ti zo wala ndara ti zo si ala sö benda?
13 Gédéon na aturugu ti lo ayeke lani nduru ti sara bira. Tongana mo yeke dä lani na popo ti ala so angbâ mingi pëpe, mo yeke duti nzoni tongana mo hinga so a zi na popo ti ala azo ti mbeto nga na azo so lê ti ala akpengba pëpe? Wala mo yeke sara mbeto tongana mo pensé na ndo ti ye so ayeke si ande na nda ti bira ni? E lingbi biani ti tene so Gédéon azia lani bê ti lo na Nzapa. Lo sara ye so Nzapa atene na lo ti sara. (Diko aJuge 7:9-14.) Jéhovah asuku pëpe na Gédéon ndali ti so lo hunda ti tene Nzapa afa na lo mbeni fä so afa so Nzapa ayeke na lo (aJu. 6:36-40). Me nde na so, Jéhovah akpengba mabe ti lo.
14 Katikati ti ngangu ti Jéhovah ti sö na azo ayeke dä pëpe. Lo lingbi même ti sara kusala na azo so akpa azo so ayeke na ngangu pëpe ti zi azo ti lo na yâ ti aye ti ngangu kue. Na ambeni ngoi e lingbi ti pensé so awato ti e ayeke mingi wala e yeke na yâ ti mbeni ye so ye ti sarango ni ayeke ti lo dä pëpe. E yeke ku pëpe ti tene Nzapa asara mbeni miracle ti fa na e so lo yeke mû maboko na e tongana ti so lo sara lani na Gédéon. Me e lingbi ti wara gbâ ti fango lege nga na dengo bê na yâ ti Mbeti ti Nzapa nga na lege ti congrégation so yingo ti lo ayeke fa lege na ni (aRom. 8:31, 32). Apendere zendo ti Jéhovah akpengba mabe ti e nga a sara si e yeke na kite pëpe so lo yeke biani Zo ti mungo maboko na e!
‘Yingo ti Jéhovah aga na ndo ti Jephté’
15, 16. Nyen la amû lani maboko na molenge ti Jephté ti duti na nzoni bango ndo? Ye so amû ngangu na ababâ na amama tongana nyen?
15 Bâ mbeni tapande ni. Na ngoi so a lingbi lani azo ti Israël atiri bira na azo ti mara ti Ammon, yingo ti Jéhovah ‘aga na ndo ti Jephté’. Teti so Jephté aye ti sö benda ti tene Jéhovah awara gonda, lo mû mbeni zendo so ti sara ye alingbi na ni ahunda na lo ti mû mbeni ye so lo ye ni mingi. Lo mû zendo lo tene so tongana Nzapa azia azo ti mara ti Ammon na maboko ti ni, kozo zo so ayeke sigigi na yanga-da ti ni na ngoi so ni yeke kiri na kodoro, ni yeke mû lo na Jéhovah. Na ngoi so Jephté akiri na pekoni so lo hon azo ti mara ti Ammon na bira, molenge ti lo ti wali la amû loro ti ga ti tingbi na lo (aJu. 11:29-31, 34). A yeke mbeni ye so Jephté aku tere ti lo lani na ni pëpe? E lingbi ti tene Ên-ën, ndali ti so lo yeke gi na molenge oko. Lo sara ye alingbi na zendo ti lo na lege so lo mû molenge ti lo ti wali ti sara kusala gi na temple ti Jéhovah na Silo. Teti so molenge ti Jephté ayeke mbeni wakua be-ta-zo ti Jéhovah, lo hinga so a yeke nzoni babâ ti lo asara ye alingbi na zendo ti lo. (Diko aJuge 11:36.) Yingo ti Jéhovah amû lani na ala use kue ngangu so ala yeke na bezoin ni.
16 Nyen la amû lani maboko na molenge ti Jephté ti maï mara ti bibe ti sacrifice so? Kite ayeke pëpe so, so lo bâ babâ ti lo asara na Jéhovah na nzara ni nga so lo mû tere ti lo kue na lo amû maboko na lo ti tene mabe ti lo akpengba. Ababâ na amama, amolenge ti ala ayeke bâ tapande ti ala. Adesizion ti ala afa na amolenge ti ala so ala mä na bê na tënë so ala yeke tene. Amolenge ti ala ayeke mä asambela so ala yeke tene na bê ti ala kue, ala yeke bi bê na afango ye ti ala, nga ala yeke bâ ngangu so ala yeke sara ti sara na Jéhovah na bê ti ala kue. Aye so kue alingbi ti mû maboko na amolenge ni ti duti na kota nzara ti sara na Jéhovah. Ye so ayeke ga na ngia na ala ababâ na amama.
‘Yingo ti Jéhovah aga na ndo ti Samson’
17. Yingo ti Nzapa amû lege na Samson ti sara nyen?
17 Bâ mbeni tapande ni. Na ngoi so aPhilistin amû lani azo ti Israël na ngbâa, “Yingo ti L’Éternel akomanse ti sara na bê ti” Samson ti zi azo ti Israël (aJu. 13:24, 25). Samson awara lani ngangu ti sara aye so apika bê ti zo mingi, mbeni zo ayeke lani na mara ti ngangu ti lo so pëpe. Na ngoi so aPhilistin aga na amba ti Samson so ayeke azo ti Israël ti yeda ti gbu lo, “Yingo ti L’Éternel aga na ndo lo, na kamba so ala kanga tïtî lo na ni aga tongana lin so wâ agbi; na kamba so akanga maboko ti lo atï na sese.” (aJu. 15:14). Même na ngoi so Samson awoko na lege ti mitele ndali ti so lo mû mbeni desizion na lege ti ndara pëpe, lo wara ngangu “na lege ti mabe”. (aHéb. 11:32-34; aJu. 16:18-21, 28-30). Yingo ti Jéhovah asara lani kusala na ndo ti Samson na mbeni lege so ayeke nde ndali ti ambeni ye so ayeke si ka lakue pëpe. Atâa so kue, tapande ti lo alingbi ti mû ngangu mingi na e. Na lege wa?
18, 19. (a) Tapande ti Samson adë bê ti e tongana nyen? (b) Na lege wa mo wara ye ti nzoni na gbungo li na ndo ti tapande ti abe-ta-zo so asara tënë ti ala na yâ ti article so?
18 E zia bê ti e na ndo ti oko yingo vulu so Samson azia bê ti lo lani na ndo ni. E yeke sara ni na sarango kusala so Jésus amû na adisciple ti lo, so ayeke, “ti fa tënë na azo na ti fa nda ti tënë ni kue”. (Kus. 10:42). Kusala so ahunda ti duti na akode so a lingbi ti dü e dungo na ni pëpe. E kiri singila mingi so Jéhovah amû na e yingo ti lo ti sara aye kue so lo hunda na e ti sara na yâ ti kusala ti lo! Tongaso, na ngoi so e yeke sara kusala so, e lingbi ti tene oko tënë so prophète Ésaïe atene lani, lo tene: “Seigneur L’Éternel ato Mbi, na Lo to Yingo ti Lo nga.” (És. 48:16). Biani, Nzapa asara kusala na yingo ti lo ti tokua e! E mû bê ti e kue na kua ni so na hingango so Jéhovah ayeke sara si akode ti e amaï legeoko tongana ti so lo sara lani na Moïse, Betsalel nga na Josué. E “mû épée ti yingo, so ayeke tënë ti Nzapa” na hingango na bê ti e kue so lo yeke mû ngangu na e tongana ti so lo sara lani na Gédéon, Jephté nga na Samson (aÉph. 6:17, 18). Tongana e zia bê ti e na Jéhovah ti mû maboko na e ti hon ndo ti akpale, e lingbi ti wara ngangu na lege ti yingo tongana ti so Samson awara ngangu lani na lege ti mitele.
19 A yeke polele so Jéhovah ayeke iri tënë nzoni na ndo ti azo so amû mbage ti tâ vorongo. Tongana e yeda si yingo ti Nzapa asara kusala na ndo ti e, mabe ti e ayeke kpengba. Tongaso, a yeke nzere ande na e mingi ti kiri ti bâ nga ambeni pendere ye so asi na so a sara tënë ni na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec. Aye ni so ayeke fa tongana nyen yingo ti Jéhovah asara kusala lani na ndo ti awakua be-ta-zo ti ngoi ti akozo Chrétien, kozo na Pentecôte ti ngu 33 nga na pekoni. E yeke gbu li na ndo ti ambaï ni so na yâ ti article ti peko.
Ngbanga ti nyen so mo hinga lege so yingo ti Nzapa asara kusala na ndo ti azo so ge akpengba mo?
• Moïse
• Betsalel
• Josué
• Gédéon
• Jephté
• Samson
[Afoto tënë na lembeti 23]
Ababâ na amama, so ala sara ye na bê ti ala kue ayeke sara ye na ndo ti amolenge ti ala
[Kete tënë na lembeti 24]
Yingo ti Nzapa alingbi ti mû ngangu na e na lege ti yingo tongana ti so a mû ngangu lani na Samson na lege ti mitele