Ababâ na amama: Ala komanse ti fa ye na amolenge ti ala na ngoi so ala de foroto
BIBLE atene: “Biani, amolenge ayeke ye ti héritier so L’Éternel amû na zo. Amolenge so mo dü ala ayeke futa so Lo mû na mo.” (Ps. 127:3). A yeke ye ti dongo bê pëpe tongana ababâ na amama ayeke na kota ngia na ngoi so ala dü mbeni molenge.
Babâ na mama so adü molenge fini fini ayeke na ngia, me ala yeke nga na akota kua ti sarango ni. Lâ oko oko, a lingbi ala mû anzoni kobe na molenge ni tongaso si lo kono lo ga mbeni biazo so ayeke na nzoni seni. Ti tene molenge ni aduti na kpengba songo na Jéhovah, a lingbi babâ na mama ni afa ye na lo nga afa lege na lo. A lingbi ala fa na lo aye so Nzapa ahunda na e ti sara (aProv. 1:8). Lawa la a yeke nzoni ala komanse ti fa ye na molenge ti ala? Aye wa la a yeke nzoni ala fa na lo?
ABABÂ NA AMAMA AYEKE NA BEZOIN TI MUNGO MABOKO TI NZAPA
Bâ tapande ti Manoah zo ti kete mara ti Dan, so alango lani na Israël na gbata ti Tsoréa. Wali ti Manoah adü ape, me ange ti Jéhovah atene na lo so lo yeke dü mbeni molenge-koli (aJu. 13:2, 3). Atâa so Manoah na wali ti lo ayeke na ngia ti mä tënë so, ala gi nga bê ti ala na ndo ti nzoni lege so ala lingbi ti bata na molenge ni. Ni la Manoah asambela lo tene: “O Seigneur, mbi voro Mo, Mo zia Zo ti Nzapa, Lo so Mo to Lo kozoni, asi na mbi mbeni, si Lo fa na e ye so alingbi e sara na molenge so fade mbi dü lo.” (aJu. 13:8). Manoah na wali ti lo afa ndia ti Nzapa na molenge ti ala Samson nga na bango ni lo yeda na ye so ala fa na lo. Bible atene: “Yingo ti L’Éternel akomanse ti sara na bê ti [Samson].” Ye so asara si na ngoi so Samson ayeke Juge na Israël, lo sara gbâ ti aye ti ngangu.—aJu. 13:25; 14:5, 6; 15:14, 15.
Lawa la a yeke nzoni ababâ na amama akomanse ti fa ye na amolenge ti ala? Loïs âta ti Timothée ti wali nga na mama ti lo Eunice la afa na lo “aMbeti so ayeke nzoni-kue” “ngbene ye so [lo] de foroto”. (2 Tim. 1:5; 3:15). Biani, Timothée akomanse ti manda Mbeti ti Nzapa na ngoi so lo de kete mingi.
A yeke na lege ti ndara ti tene ababâ na amama asambela ti wara fango lege nga ti leke aye kozoni si ala komanse ti fa ye na molenge ti ala na ngoi so lo “de foroto”. A-Proverbe 21:5 atene: “Zo so abi bê ti lo ti sara kusala biani, awara ye mingi.” Kite ayeke pëpe so babâ na mama ayeke leke tere ti ala nzoni kozoni si bébé ti ala abâ gigi. Ala lingbi même ti sû na mbeti molongo ti aye so bébé ni ayeke duti ande na bezoin ni. A yeke nga kota ye ti tene ala leke aye kozoni ti fa ye na lo na ndo ti Jéhovah. A yeke nzoni ye so ala zia na gbele ala ayeke ti komanse ti fa ye na bébé ni hio na pekoni so a dü lo.
Mbeni buku so afa tongana nyen amolenge ayeke maï ti ga kota zo atene so a yeke na yâ ti anze so aga droit na pekoni so a dü mbeni bébé la mongoli ti lo ayeke bata aye hio mingi. Tongaso, a yeke kota ye ti tene babâ na mama amû ngoi ni so ti fa ye na molenge ti ala na ndo ti Jéhovah nga na aye so lo hunda na e ti sara.
Mbeni mama so ayeke nga pionnier permanent atene tënë ti molenge ti lo ti wali, lo tene: ‘Mbi yeke gue na lo na fango tënë ngbene ye so lo yeke gi na nze oko. Atâa so lo lingbi pëpe ti hinga ye so mbi yeke sara so, mbi hinga so guengo na lo na fango tënë ayeke sara ye ti nzoni na lo. Na ngoi so lo wara ngu use, lo yeke mû atract na azo so e wara na fango tënë sân mbeto.’
Tongana ababâ na amama afa ye na amolenge ti ala na ngoi so ala de kete mingi, aye ti nzoni mingi ayeke ga na pekoni. Me ala hinga so sarango ni ayeke lakue kete ye pëpe.
‘ALA SARA KUSALA NZONI NA NGOI TI ALA’
Teti so a yeke ngangu ti tene amolenge azia li ti ala angbâ na ndo ti mbeni ye aninga, a lingbi ti duti mbeni kpale na ababâ na amama ti fa ye na ala. Aye alingbi ti gboto lê ti amolenge hio hio mingi. Ala ye nga mingi ti hinga ye nga ti gi ti hinga aye so angoro ala. Nyen la babâ na mama alingbi ti sara ti mû maboko na molenge ti ala ti zia lê ti lo gi na ndo ti ye so ala fa na lo?
Gbu li na ndo ti tënë so Moïse atene lani. Deutéronome 6:6, 7 atene: “A lingbi commandement so mbi mû na mo laso aduti na bê ti mo; na fade mo fa tënë ni na amolenge ti mo biani, na mo sara tënë ti commandement so, tongana mo yeke duti na da ti mo, tongana mo yeke tambela na lege, tongana mo gue ti lango, na tongana mo londo.” Mbupa “fa” aye ti sara tënë ti fango ye na zo na kiringo na ndo ti ye ni fani mingi. Kete molenge ayeke tongana mbeni kete keke so ayeke na bezoin ti tene a tuku ngu dä kete kete fani mingi. Teti so kiringo na ndo ti mbeni ye fani mingi ayeke mû maboko na akota zo ti dabe ti ala na ndo ti akota ye, ti kiri na ndo ti ye fani mingi ayeke mû nga maboko mingi na amolenge!
Ti tene ababâ na amama afa tënë ti Nzapa na amolenge ti ala ahunda ti tene ala mû ngoi ti duti na ala. Me sarango ni alingbi ti duti ngangu ndali ti so ababâ na amama ayeke ka na aye mingi ti sarango ni. Bazengele Paul awa aChrétien ti ‘sara kusala nzoni na ngoi’ teti aye so ayeke akota ye (aÉph. 5:15, 16). Ababâ na amama ayeke sara ni tongana nyen? Mbeni ancien na wali ti lo so ayeke pionnier permanent asara kue ti mû mbilimbili ngoi so alingbi ti tene ala fa ye na molenge ti ala ti wali, ala sara akusala ti congrégation na ala sara kua ti nginza. Ala sara tongana nyen ti wara ngoi ti fa ye na molenge ti ala? Ancien ni atene: ‘Lakue na ndapre kozo ti tene mbi gue na kua, mbi na wali ti mbi e yeke diko na lo buku Ambaï ti yâ ti Bible wala brochure Gingo nda ti tënë ti Nzapa lâ oko oko. Na lakui, e yeke sara kue ti diko na lo mbeni mbeti ti e kozo si lo gue lo lango, nga tongana e gue na fango tënë, e yeke mû lo na tere ti e. E ye pëpe ti zia si pasa so e yeke na ni ti fa ye na lo na ngoi so lo de kete so ahon.’
‘AMOLENGE AYEKE TONGANA ALÊ TI KOKORA’
E ye biani ti tene amolenge ti e aga akota zo so ayeke sara ye nzoni. Ye oko, kozo raison so apusu e ti fa ye na ala ayeke ti sara si ala ndoye Nzapa na yâ ti bê ti ala.—Marc 12:28-30.
Psaume 127:4 atene: “Amolenge so mo dü ala na lâ ti pendere ti mo, ala yeke legeoko tongana kondoro [wala alê ti kokora] na maboko ti zo ti ngangu.” Amolenge ayeke tongana alê ti kokora so a yeke nzoni zo aleke ni nzoni si apika ye so lo ye ti pika. Lê ti kokora ayeke ngbâ na maboko ti zo ti pikango kokora gi teti kete ngoi nga lo lingbi pëpe ti gbu ni na ngoi so lo zi maboko ti lo dä ti tene ahon. Legeoko nga, amolenge ayeke ngbâ na tere ti ababâ na amama ti ala gi teti kete ngoi kozoni ti tene ala ga akota zo. Ni la a yeke kota ye ti tene ababâ na amama amû ngoi ni so ti fa na amolenge ti ala ti ndoye andia ti Nzapa nga ti sara ye alingbi na ni.
Bazengele Jean asara tënë ti amolenge ti lo na lege ti yingo, lo tene: “Tongana mbi mä a tene amolenge ti mbi angbâ ti tambela na yâ ti tâ tënë, mbeni ye nde ti pusu mbi ti kiri singila mingi ahon aye so ayeke dä pëpe.” (3 Jean 4). Ababâ na amama so ayeke aChrétien nga kue ayeke kiri singila tongana ala bâ amolenge ti ala “angbâ ti tambela na yâ ti tâ tënë”.