Mbeni sambela so a leke atënë ni kozo nzoni so e lingbi ti manda ye dä
“Zia ala sara tënë nzoni na ndo iri ti Mo ti gloire.”—NÉH. 9:5.
1. Bungbi wa azo ti Israël ti giriri asara so e yeke manda ande ye mingi na ndo ni? E yeke bâ ahundango ndo wa?
“I LUTI, i sara tënë nzoni na [Jéhovah] Nzapa ti i ti lakue lakue juska lakue lakue!” Na lege ti atënë so, so apusu zo ti sara ye, aLévite atene na azo ti Israël ti bungbi oko na ti sambela Jéhovah. A yeke oko ti ayongoro sambela so ayeke na yâ ti Bible (Néh. 9:4, 5). Ala bungbi lani tere ti ala na Jérusalem na lango 24 ti nze mbasambala ni ti aJuif, so airi ni Tishri (septembre/octobre) na ngu 455 kozo ti Christ. Na ngoi so e yeke gi ti hinga aye kue so asi kozo na kota lango so, hunda tere ti mo: ‘Nyen la aLévite ayeke sara ka so amû lani maboko si aye atambela nzoni na ngoi ti bungbi ni?’ Ambeni ye nde wa e lingbi ti manda na lege ti sambela ti aLévite so a leke atënë ni kozo nzoni so?—Ps. 141:2.
MBENI NZE SO AYEKE NDE
2. Nzoni tapande wa azo ti Israël azia na e na ngoi ti bungbi so ala sara na pekoni so ala kiri aleke gbagba ti Jérusalem?
2 A-Juif akiri aleke gbagba ti Jérusalem na ala hunzi ni nze oko kozoni na bungbi so (Néh. 6:15). Ala hunzi kua ni gi na yâ ti lango 52, na pekoni ala komanse ti bibe ti ala mingi na ndo ti abezoin ti ala na lege ti yingo. Tongaso, na kozo lango ti fini nze, Tishri, aJuif abungbi lani tere ti ala na mbeni ndo ti mä Esdras nga na ambeni Lévite so ayeke diko aNdia ti Nzapa na kota go nga ala yeke fa nda ni. Azo ti asewa ni kue so na popo ni, a yeke wara “ala kue so alingbi mä tënë na hinga nda ni” aluti lani na ala yeke mä tënë ti londo “na ndapre juska kota lâ”. Azo ti Israël azia na e mbeni tapande so ayeke nzoni mingi laso. Atâa so e lingbi ti sara bungbi na yâ ti pendere Da ti Royaume, na ambeni ngoi e lingbi ti zia si li ti e ahon na ndo ti ambeni ye nde na ngoi ti abungbi. Me azo ti Israël adengi mê nzoni nga ala gbu li ti ala na ndo ti aye so ala mä na ala tï na toto na ngoi so ala ga ti hinga so ala sara ye pëpe alingbi na aNdia ti Nzapa.—Néh. 8:1-9.
3. Azo ti Israël asara ye alingbi na tënë wa so a tene na ala?
3 So a yeke lani pëpe ngoi ti tene azo ti Israël afa siokpari ti ala na gigi, me a yeke mbeni ngoi ti matanga so amû lege na ala ti voro Jéhovah na ngia. (Nom. 29:1.) Ni la Néhémie atene na ala, a tene: “I gue na lege ti i, i te ye ti mafuta, i nyon ye so anzere, i tö mbeni ye na zo so ayeke na ye ti leke pëpe; teti laso ayeke lâ ti nzoni-kue na Seigneur ti e; i zia vundu asara i pëpe; teti tâ ngia ti L’Éternel ayeke ngangu ti i.” Azo ni amä yanga na ala “sara ngia mingi” na lango ni so.—Néh. 8:10-12.
4. Nyen la ababâ ti sewa so ayeke azo ti Israël asara lani? Nyen la aLévite asara lani na lango oko oko kue ti Matanga ti Akpangba so?
4 Gi na lango so aga na peko ti matanga ni, ala so ayeke ababâ ti sewa abungbi ti bâ wala ala yeke sara ye biani alingbi na Ndia ti Nzapa. Na lege ti ye so ala manda na yâ ti Mbeti ti Nzapa, ala bâ so a lingbi a sara Matanga ti Akpangba nga na kota bungbi ti hunzingo ti matanga ni na yâ ti nze mbasambala ti aJuif so a iri ni Tishri, ti londo na lango 15 ti si na lango 22. Tongaso, ala komanse ti leke tere ti ala ndali ni. Ngbene ye na ngoi ti Josué ti ga na ni, a yeke Matanga ti Akpangba so la aye atambela dä nzoni mingi nga “ngia ayeke mingi mingi” dä ahon tanga ti aMatanga ti Akpangba kue. Mbeni ye so asara si matanga ni ayeke nde, a yeke so a diko Ndia ti Nzapa, “a komanse na kozo lâ ni juska lâ ti nda ni”.—Néh. 8:13-18.
LANGO TI FANGO SIOKPARI NA GIGI
5. Nyen la azo ti Israël asara kozoni si aLévite asambela Jéhovah ngbanga ti ala?
5 Lango use na pekoni, na lango 24 ni ti Tishri, a yeke lani ngoi ti tene azo ti Israël afa siokpari ti ala na gigi. Ngoi ti so ni so, a yeke pëpe ngoi ti matanga ti tengo ye. Me a yeke ngoi so azo ti Israël ate kobe ape nga ala yü bongo so afü na sac ti fa so ala yeke na vundu. Na ngoi ni so a kiri a diko na azo ni Ndia ti Nzapa teti ngbonga osio na ndapre. Na peko ti midi, “ala tene siokpari ti ala na gigi, na ala sambela [Jéhovah] Nzapa ti ala.” Na pekoni, aLévite asambela Jéhovah ngbanga ti azo ni na lege ti mbeni sambela so ala leke atënë ni nzoni kozo. —Néh. 9:1-4.
6. Nyen la amû maboko na aLévite ti tene nzoni sambela so? Nyen la e lingbi ti manda na lege ti sambela ni?
6 Kite ayeke pëpe so aLévite ayeke diko lani Ndia ti Nzapa lakue, ni la amû maboko na ala ti leke nzoni sambela so. Akozo tënë ti sambela ni aluti na ndo ti akusala ti Jéhovah nga na asarango ye ti lo. Na yâ ti tanga ti sambela ni aLévite asara tënë ti asiokpari ti azo ti Israël nga ala fa polele ndani so ala lingbi lani pëpe na ‘be-nzoni ti Nzapa so awu mingi’. (Néh. 9:19, 27, 28, 31). Nyen la e lingbi ti manda na lege ti sambela ti aLévite so? A lingbi e diko Mbeti ti Nzapa lâ na lâ na e gbu li ti e na ndo ni. Na sarango tongaso e yeke zia si Jéhovah asara tënë na e. Na pekoni, na ngoi so e yeke sambela, e yeke wara atënë mingi ti tene na Jéhovah, na asambela ti e ayeke ga nzoni mingi.—Ps. 1:1, 2.
7. A-Lévite ahunda nyen na Nzapa? E manda nyen na lege ti tapande ti ala?
7 Na yâ ti sambela ti aLévite, ala hunda gi mbeni ye oko na Nzapa. Ye so ala hunda ayeke na hunzingo ti versê ti Néhémie 9:32 so atene: “Fadeso, Nzapa ti e, kota Nzapa, Nzapa ti ngangu, Nzapa ti mû mbeto mingi, Mo so Mo bata tënë ti mbele, na Mo sara nzobe, e voro Mo, Mo bâ ye ti vundu so kue tongana kete ye pëpe, ye ti vundu so aga na ndo e, na ndo agbia ti e, na ndo amokonzi ti e, na ndo asacrificateur ti e, na ndo aprophète ti e, na ndo ababâ ti e, na ndo azo ti Mo kue, a komanse na lâ ti agbia ti Assyrie juska laso.” Tongaso, aLévite azia na e mbeni nzoni tapande ti tene na yâ ti sambela ti e, a lingbi e gonda Jéhovah nga e kiri singila na lo kozoni si e hunda na lo aye so e yeke na bezoin ni.
ALA GONDA IRI TI NZAPA SO AYEKE NA GLOIRE
8, 9. (a) A-Lévite akomanse sambela ti ala na lege ti atënë wa so afa so ala sara tere ti ala kete? (b) Aturugu use wa ti yayu aLévite asara tënë ni?
8 Atâa so sambela so aLévite atene ala leke atënë ni nzoni kozo, ala sara tere ti ala kete nga ala pensé pëpe so atënë ti sambela ti ala ni alingbi kue awe ti fa gonda so Jéhovah alingbi na ni. Ni la, ala komanse sambela ti ala na lege ti atënë so afa so ala sara tere ti ala kete, ala tene: “Zia ala sara tënë nzoni na ndo iri ti Mo ti gloire, iri so ayeke nzoni ahon sarango tënë nzoni na yango-iri kue!”—Néh. 9:5.
9 Sambela ni angbâ ti gue: “Mo yeke L’Éternel, gi Mo oko; Mo sara yayu, yayu ti ayayu na ye mingi mingi kue ti ala [wala “aturugu ti ala kue,” FD], sese so na ye kue so ayeke na ndo ni, akota ngu ti ingo na ye kue so ayeke na yâ ni, na Mo bata ye so kue; na ye kue ti yayu [wala “aturugu ti yayu,” FD] asambela Mo.” (Néh. 9:6). Biani, Jéhovah la asara ayayu nga na “aturugu ti ala kue,” so ti tene bungbi ti atongoro so ayeke na lê ti nduzu so wungo ti ala ayeke mingi mingi. Lo sara nga aye kue so ayeke na ndo ti pendere sese ti e na mbeni fason so amû lege na aye nde nde kue so ayeke na fini ti ngbâ ti dü mara ti ala. Na yâ ti sambela ni, a sara nga tënë ti a-ange tongana “aturugu ti yayu”. (Dan. 4:35; Job 38:4, 7). A-ange asara nga tere ti ala kete, ala sara ye so Nzapa aye na lege so ala sara kua ndali ti azo so siokpari ayeke na tere ti ala “so ayeke wara ande salut.” (aHéb. 1:14). Laso, e nga kue e bungbi oko ti voro Jéhovah tongana aturugu so awara nzoni fango ye. A yeke nzoni e mû tapande ti a-ange so asara tere ti ala kete ti sara ye so Jéhovah aye.—1 aCor. 14:33, 40.
10. Nyen la e manda na lege ti ye so Jéhovah asara na Abraham?
10 Na pekoni, aLévite asara tënë ti ye so Nzapa asara na Abram lani. Jéhovah achangé iri ti lo aga Abraham so aye ti tene “babâ ti amara mingi mingi”, atâa so lo yeke lani na ngu 99 nga lo na wali ti lo Saraï ade adü molenge ape (Gen. 17:1-6, 15, 16). Nzapa atene nga na Abraham so fade sese ti Canaan ayeke ga ye ti héritier ti ahale ti lo. A-Lévite afa na yâ ti sambela ti ala tongana nyen la Jéhovah asara ye alingbi na tënë ti yanga ti lo, ala tene: “Mo yeke L’Éternel Nzapa, Mo so Mo iri Abram, Mo sara si lo sigigi na Ur ti azo ti Chaldée, na Mo di iri ti lo Abraham. Na lê ti Mo, bê ti lo ayeke tâ be-biani. Mo te mbele na lo ti mû sese ti azo ti Canaan, . . . ti mû sese ti ala na ahale ti lo, na ye so Mo tene, Mo sara awe; teti Mo yeke mbilimbili.” (Néh. 9:7, 8). Azo ayeke girisa ka tënë so ala tene, me e lingbi ti sara ye tongana Jéhovah na lege so e yeke sara ngangu lakue ti sara ye alingbi na atënë ti yanga ti e.—Mat. 5:37.
ANZONI YE SO JÉHOVAH ASARA NDALI TI AZO TI LO
11, 12. Iri ti Jéhovah aye ti tene nyen? Nyen la Jéhovah asara ndali ti azo ti lo so afa so lo sara ye alingbi na iri ti lo?
11 Iri ti Jéhovah aye ti tene “Lo so asara si ye aga”, a ye ti fa so Nzapa angbâ ti sara kua ti sara ye alingbi na tënë ti yanga ti lo. Mbeni pendere tapande ni, a yeke lege so Nzapa asara ye alingbi na ye so lo tene lo yeke sara na ahale ti Abraham, azo ti Israël. Na ngoi so ala yeke lani ngbâa na Égypte, Nzapa atene na ala so a yeke zi ala na ala yeke duti na Sese ti Zendo. Na ngoi ni so ye ni akpa mo bâ mo tënë alingbi ti si ape. Me na lege ti aye so Nzapa asara yeke na yeke ye ni asi. Na lege ti ye so, Nzapa afa so lo sara ye alingbi na kota iri ti lo Jéhovah.
12 Na yâ ti sambela ti aLévite ala fa ambeni ye so Jéhovah asara ndali ti azo ti lo, ala tene: “Mo bâ ye ti vundu ti akotara ti e na Égypte, Mo mä toto ti ala na tere ti Kota Ngu Bengba, Mo mû fä na ye ti kpene na ndo Pharaon, na ndo aboi ti lo kue, na ndo azo ti sese ti lo kue; teti Mo hinga ala sara na kpengba-li ti ke akotara ti e, na Mo sara si iri ti Mo aga kota, legeoko tongana a yeke laso. Mo kangbi kota ngu ti ingo so na gbele ala, si ala hon na popo ti ngu ni na kuru sese; na Mo bi azo so atomba ala na yâ ngu so alï, legeoko tongana a bi tênë na yâ ngu so alondo na mapo ti ngangu.” Ala ngbâ ti fa ambeni ye so Jéhovah asara na azo ti lo na yâ ti sambela ni, ala tene: “Na gbele ala, Mo hon azo ni na ngangu, azo so aduti na sese ti Canaan . . . Ala gbu kota kodoro ti gbada ti bira, na sese ti mafuta; ala kamata da so asi na ye kue ti nzoni, dungu so a leke awe, yaka ti vigne, yaka ti olive, na keke mingi so alë; tongaso ala te, yâ ti ala asi, na ala kono; ala mveni awara ngia na yâ kota nzobe ti Mo.”—Néh. 9:9-11, 24, 25.
13. Tongana nyen la Jéhovah amû na azo ti Israël ye so ala yeke na bezoin ni na lege ti yingo? Nyen la ala sara kete na pekoni?
13 Jéhovah asara ambeni ye mingi ândö ti sara si aye so lo mû zendo ni aga tâ tënë. Na tapande, kete na pekoni so azo ti Israël asigigi na Égypte, Jéhovah amû na ala aye so ala yeke na bezoin ni na lege ti yingo. A-Lévite atene na yâ ti sambela ti ala, ala tene: “Mo zu na ndo Hoto ti Sinaï nga, na yayu Mo sara tënë na ala, Mo mû kpengba-tene ti mbilimbili na ala, na ndia so ayeke na lege ti tene-biani, na kpengba-ndia na komandema ti nzoni.” (Néh. 9:13). Jéhovah asoro azo ti Israël ti ga azo ti lo so lo yeke mû na ala Sese ti Zendo ti ga ye ti héritier ti ala. Ni la lo fa na ala ti sara ye alingbi na iri ti lo. Me gi kete na pekoni, ala sara ye pëpe alingbi na acommandement ti Jéhovah.—Diko Néhémie. 9:16-18.
A LINGBI JÉHOVAH ASE AZO TI ISRAËL
14, 15. (a) Na lege wa Jéhovah asara nzoni bê na azo ti Israël? (b) Nyen la sarango ye ti Nzapa na mbage ti azo ti Israël afa na e?
14 Na yâ ti sambela ti aLévite ala sara tënë ti asiokpari use so azo ti Israël asara, kete na pekoni so ala mû yanga na ngoi so ala yeke na Hoto ti Sinaï ti bata Ndia ti Nzapa. Ndali ti asiokpari so azo ti Israël asara na yando, ala lingbi na kuâ. Me aLévite agonda Jéhovah na yâ ti sambela ti ala, ala tene: “Na lege ti be-nzoni ti mo so awu mingi, Mo zia ala pëpe tongana ala yeke na yando . . . Mo bata ala . . . ngu bale-osio, na ye amanke ala pëpe; bongo ti ala afuti pëpe, na gere ti ala asuku pëpe.” (Néh. 9:19, 21). Laso, Jéhovah amû nga na e aye kue so e yeke na bezoin ni ti mû lege na e ti voro lo na bê ti e kue. A lingbi e sara ye pëpe tongana azo ti Israël saki mingi so akui na yando ndali ti so ala ke yanga ti Nzapa nga ala yeke na mabe ape. Ni la, aye so “a sû ni na Mbeti ti Nzapa ti gboto mê ti e, e so nda ti aye ti angoi nde nde asi na ndo ti e.”—1 aCor. 10:1-11.
15 Mawa ni ayeke so, na pekoni so azo ti Israël alï na Sese ti Zendo ala ngbâa be-ta-zo na Jéhovah mbeni pëpe. Ala komanse ti voro anzapa ti azo ti Canaan, ala sara aye ti sioni nga ala mû amolenge ti ala na sacrifice. Tongaso, Jéhovah azia si ambeni mara nde asara azo ti Israël na pasi. Me na ngoi so ala changé bê ti ala, Jéhovah apardone ala na lo zi ala na maboko ti awato ti ala. Lo sara ni “lege mingi”. (Diko Néhémie 9:26-28, 31.) A-Lévite ayeda na ni, ala tene: “Mo sara na ala ngu mingi na be-nze-pepe, Mo zingo na ala na lege ti Yingo ti Mo na lege ti aprophète ti Mo; me ala zia mê ti ala ti mä pëpe; tongaso Mo zia ala na tïtî amara ti sese nde nde.”—Néh. 9:30.
16, 17. (a) Nyen la asi na azo ti Israël na ngoi so ala kiri akomanse ti ke yanga ti Jéhovah? (b) Azo ti Israël ayeda na tënë wa? Nyen la ala mû zendo ti sara?
16 Même na pekoni so azo ti Israël alondo na Babylone akiri, ala kiri akomanse ti ke yanga ti Jéhovah. Nyen la asi na ala na pekoni? A-Lévite afa ni na yâ ti sambela ti ala, ala tene: “Bâ, e yeke angbâa laso; sese ni so Mo mû na akotara ti e ti te le-kobe ni na nzoye so ayeke dä, bâ, e yeke angbâa na yâ ni. Sese ni amû ye so awu mingi na agbia, ala so Mo zia ala na ndo e ngbanga ti siokpari ti e; . . . na e yeke na yâ ye ti vundu mingi.”—Néh. 9:36, 37.
17 A-Lévite aye ti tene so Nzapa asara ye na lege ni ape la lo zia si ye ti ngangu so asi na azo ti lo? Oko pëpe! Ala tene: “Mo yeke mbilimbili na yâ ye so kue so aga na ndo e; teti Mo sara na be-biani, me e sara kirikiri.” (Néh. 9:33). Na pekoni, na hunzingo ti sambela so ala sara ndali ti azo ti Israël, ala mû zendo so azo ti Israël ayeke sara ande ye alingbi na Ndia ti Nzapa. (Diko Néhémie 9:38; 10:29.) Ala sû atënë ti zendo ti ala ni na mbeti na akota zo ti aJuif 84 asû maboko ti ala na gbe ni.—Néh. 10:1-27.
18, 19. (a) Nyen la a lingbi e sara ti mû lege na e ti lï na yâ ti fini dunia ti Nzapa? (b) Nyen la a yeke nzoni e ngbâ ti sambela ndali ni? Ngbanga ti nyen?
18 E yeke na bezoin ti tene Jéhovah ase e tongaso si e lingbi ti sö kuâ ti lï na fini dunia ti lo so mbilimbili ayeke dä. Bazengele Paul ahunda ndo, lo tene: “Molenge wa si babâ ti lo ase lo pëpe?” (aHéb. 12:7). Tongana e yeda na sengo ndo ti lo nga e ngbâ be-ta-zo na lo, e yeke fa so e yeda ti zia lege na yingo ti lo ti leke e. Nga tongana e sara kota siokpari, e lingbi ti hinga biani so Jéhovah ayeke pardone e tongana e changé bê ti e biani nga e yeda na sengo ndo ti lo.
19 Na yâ ti kete ngoi, Jéhovah ayeke sara ande aye so ayeke kota mingi ahon aye so lo sara lani ti zi azo ti Israël na Égypte. Na azo kue ayeke hinga so lo yeke kota Nzapa (Ézéch. 38:23). Nga legeoko tongana ti so azo ti Israël alï na Sese ti Zendo, aChrétien kue so avoro Jéhovah be-ta-zo ayeke lï ande na yâ ti fini dunia ti Nzapa so mbilimbili ayeke dä (2 Pi. 3:13). Tongaso, zia e ngbâ ti sambela ti tene iri ti Nzapa aga nzoni-kue. Article ti peko ayeke sara tënë na ndo ti mbeni sambela ni nde so alingbi ti mû maboko na e ti sara ye so alingbi e sara ti wara tënë nzoni ti Nzapa laso nga teti lakue lakue.