Jéhovah, ‘ndo ti bata tele ti e na lâ ti vundu’
“Salut ti azo ti mbilimbili ayeke ti L’Eternel; Lo yeke [ndo ti bata tele, NW ] ti ala na lâ ti vundu.”—PSAUME 37:39.
JÉHOVAH ayeke Lo ti Ngangu Ahon Kue. Lo yeke na ngangu ti bata awavorongo lo be-ta-zo na lege so bê ti lo aye. Lo lingbi fade ti zi awakua ti lo na yâ ti sese so na ti zia ala na mbeni nzoni ndo so siriri ayeke dä. Ye oko, na ndo adisciple ti lo, Jésus asambela Babâ ti lo ti yayu: “Mbi hunda Mo ti lungula ala na sese so pëpe, me ti bata ala si wato-sioni asala ye na ala pëpe.”—Jean 17:15.
2 Jéhovah asoro ti “lungula [e] na sese so pëpe”. Nde na so, ye so lo ye ayeke ti tene e duti na popo ti azo ni ti fa na ala tokua ti lo so amû beku na adë bê (aRomain 10:13-15). Ye oko, tongana ti so Jésus afa na yâ ti sambela ti lo, na dutingo na yâ ti sese so, “wato-sioni” alingbi ti sala sioni na e. Azo ti kengo yanga nga na ayingo sioni ayeke ga na pono na aye ti vundu mingi. Na a bata e nde pëpe na aye ti vundu so.—1 Pierre 5:9.
3 Na gbe ti mara ti atara so, a yeke ngangu pëpe ti tene bê ti e awoko (aProverbe 24:10). Na yâ ti Bible, a yeke wara gbâ ti atondo na ndo abe-ta-zo so ye ti vundu asi na ala. Wasungo psaume atene: “Ye ti vundu ti zo ti mbilimbili ayeke mingi; me L’Eternel azi lo na yâ ye so kue.” (Psaume 34:20). Biani, aye ti sioni ayeke si même na “zo ti mbilimbili”. Na tapande ti David, ngoi na ngoi ngangu ti e alingbi ti hunzi, na e “woko kue”. (Psaume 38:9, NW ). Ye oko, a yeke ye ti dengo bê ti hinga so “L’Eternel ayeke ndulu na azo so bê ti ala afâ awe, na Lo sö ala so yingo ti ala ayeke na vundu.”—Psaume 34:19; 94:19.
4 Ti gue oko na sambela ti Jésus, Jéhovah ayeke bâ ndo biani na ndo ti e. Lo yeke “ndo ti bata tele” ti e na lâ ti vundu (Psaume 37:39, NW ). Buku ti aProverbe asala kusala na mara tënë so tongana lo tene: “Iri ti L’Eternel [“Jéhovah”, NW ] ayeke tour ti ngangu; zo ti mbilimbili akpe dä na lo bata tele ti lo.” (aProverbe 18:10). Versê so afa mbeni kpengba tâ tënë na ndo bingo bê ti Jéhovah na ndoye teti aye so lo leke. Legeoko tongana ti so e yeke kpe loro ti gue na gbe ti mbeni tour ti ngangu ti bata tele ti e, Nzapa ayeke ndulu ti bata biani azo ti mbilimbili so ayeke gi lo na bê ti ala kue.
5 Tongana e yeke na gbe ti akpale so amû vundu, tongana nyen e lingbi ti kpe na Jéhovah ti bata tele ti e? Zia e bâ akota kapa ota so alingbi ti gue na e ti wara mungo maboko ti Jéhovah. Kozoni, a lingbi e sambela Babâ ti e ti yayu. Use ni, a lingbi e mû peko ti fango lege ti yingo vulu ti lo. Na ota ni, a lingbi e yeda na aye so Jéhovah aleke na gingo ti bungbi oko na amba ti e Chrétien so alingbi ti dë mbage ti vundu ti e ni.
Ngangu so sambela ayeke na ni
6 Ambeni wakode ti seni afa sambela tongana yorö ti kaï na kota vundu. A lingbi ti duti tâ tënë so mbeni nzoni ngoi ti gbungo li so ayeke tongana sambela ayeke dë mbage ti kota vundu. Me a lingbi nga ti tene so totongo ti andeke, anyama wala même gbungo peko ti mbeni zo na pommade ayeke sala tongaso. Atâ Chrétien ayeke kiri pëpe na nengo ti sambela na peko, na bango ni tongana senge yorö so asala si bibe ti zo adë. E yeke bâ sambela tongana lisoro so afa kota yekiango ndo ndali ti Wasalango ye. Sambela andu mungo tele ti e nga na ziango bê ti e kue na Nzapa. Biani, sambela ayeke mbage ti vorongo ti e.
7 A lingbi asambela ti e ague oko na ziango bê kue na Jéhovah. Bazengele Jean asû na mbeti: “E zia bê ti e na Lo tënë ti ye so: tongana e hunda ye na lege ti ye so Lo ye, Lo mä e.” (1 Jean 5:14). Jéhovah, Kota Zo ti dunia kue, oko tâ Nzapa nga oko Nzapa ti Ngangu Ahon Kue, ayeke bâ biani na nene ni mingi asambela ti awavorongo lo so ala tene ni na bê kue. Ti hinga so Nzapa ti e ti ndoye ayeke mä e tongana e yeke fa agingo bê nga na akpale ti e na lo, a yeke ye ti dengo bê.—aPhilippien 4:6.
8 A lingbi aChrétien be-ta-zo atene lâ oko pëpe so ala yeke na kamene, ala lingbi pëpe wala ala yeke na kite na ngoi so ala yeke ga ndulu na Jéhovah na yâ sambela. Biani, tongana e yeke na vundu na bê ti e wala akpale ahon ndo ti e, peut-être bê ti e ayeke pusu e lakue pëpe ti sambela Jéhovah. Na angoi tongaso, a lingbi e dabe ti e so Jéhovah ayeke “sala be-nzoni na azo so ye ti vundu asala ala” na lo yeke ‘lungula vundu ti azo ti vundu’. (Esaïe 49:13; 2 aCorinthien 7:6). A yeke mbilimbili na angoi ti kota vundu si e yeke na bezoin ti gi mungo maboko ti Babâ ti e ti yayu na bê kue tongana ndo ti bata tele ti e.
9 Ti wara tâ ye ti nzoni na lege ti matabisi ti sambela, a lingbi e duti na tâ mabe. Bible atene so “zo so aga na Nzapa, a yeke ngbanga ti lo ti mä na bê so Nzapa ayeke, na Lo yeke Zo ti futa ye na ala so agi Lo” na bê ti ala kue (aHébreu 11:6). Mabe ayeke gi pëpe senge hingango so Nzapa ayeke dä. Tâ mabe andu hingango na bê kue so Nzapa alingbi nga lo yeke na nzara ti futa e teti e mä yanga ti lo. “Lê ti Seigneur ayeke na ndo azo ti mbilimbili, na mê ti Lo ayeke mä sambela ti ala.” (1 Pierre 3:12). Ti hinga lakue so Jéhovah ayeke bi bê ti lo na e na ndoye asala si asambela ti e ane.
10 Jéhovah ayeke mä asambela ti e tongana e tene ni na lo na bê kue. Wasungo psaume asû na mbeti: “Mbi toto na Mo na bê ti mbi kue; kiri tënë na mbi, O L’Eternel.” (Psaume 119:145). Nde na asambela so a tene pekoni gi tongaso na yâ ti a-église mingi, asambela ti e ayeke pëpe senge tenengo peko ti tënë wala mbeni ye so e tene ni na bê kue pëpe. Tongana e yeke sambela Jéhovah na “bê ti [e] kue”, atënë ti yâ ti sambela ti e ni ayeke ne, nga e yeke hinga ye so e ye ti wara dä. Na peko ti asambela so e tene ni na bê kue, e yeke to nda ti wara dengo bê so aga na lege ti ziango “kungba ti [e] na ndo” Jéhovah. Tongana ti so Bible azê, “Lo yeke bata [e].”—Psaume 55:23; 1 Pierre 5:6, 7.
Yingo ti Nzapa ayeke ye ti mungo maboko na e
11 Jéhovah ayeke gi Zo ti mango sambela pëpe me lo yeke nga Zo ti kiringo tënë na ni (Psaume 65:3). David asû na mbeti: “Na lâ ti vundu ti mbi, fade mbi toto na Mo, teti fade Mo kiri tënë na mbi.” (Psaume 86:7). Ti gue oko na ni, Jésus awa adisciple ti lo mingi ti ngbâ ti “hunda” Jéhovah ti mû maboko na ala ngbanga ti so ‘Babâ ti ala ti yayu’ ayeke “mû [ande] Yingo Vulu na ala so ahunda Lo”. (Luc 11:9-13). Biani, ngangu ti Nzapa ti sala na ye ayeke sala kusala tongana mbeni wamungo maboko wala wadengo bê ti azo ti lo.—Jean 14:16.
12 Même tongana e yeke na gbele atara, yingo ti Nzapa alingbi ti mû na e “ngangu so ahon ti senge ni”. (2 aCorinthien 4:7, NW ). Bazengele Paul, so agbu ngangu lani na yâ ti gbâ ti aye so amû vundu na zo, atene na bê kue: “Mbi lingbi sala ye kue na yâ Lo so asala si mbi wara ngangu.” (aPhilippien 4:13). Legeoko nga, na peko ti asambela so ala tene ni na bê kue, mingi ti aChrétien ti laso abâ so ala kiri ala wara ngangu na lege ti yingo nga na lege ti bibe. Fani mingi, na peko ti so e wara mungo maboko ti yingo ti Nzapa, mbage ti akpale so amû vundu na zo na so aye ti hon ndo ti e ayeke kiri na peko. Ndali ti ngangu so Nzapa amû, e lingbi ti tene a-oko tënë ti bazengele so: “Ye agi e na mbage kue, me a gbanzi lege ti e pëpe; bê ti e agi e, me bê ti e anze pëpe; ala sala ngangu na e, me Nzapa azia e pëpe; ala pika e, ala kinda e, me e kui pëpe.”—2 aCorinthien 4:8, 9.
13 A sû nga Tënë ti Nzapa na a bata ni na gbe ti yingo vulu si e bâ nzoni dä. Tongana nyen na yâ Tënë ti lo Jéhovah afa so lo yeke ndo ti bata tele na lâ ti vundu? Mbeni oko ti alege ni ayeke so lo yeke mû na e tâ ndara nga na ngangu ti bingo bê na lege ni (aProverbe 3:21-24). Bible ayeke leke ngangu ti bibe ti e si a ga nzoni (aRomain 12:1, NW ). Na lege ti dikongo Bible nga na mandango ni lakue, legeoko na salango ye alingbi na ni, e lingbi ti ‘kpengba na lege ti salango ye si e hinga nzoni na sioni.’ (aHébreu 5:14). Mo mveni mo bâ peut-être awe tongana nyen akpengba-ndia ti Bible amû lani maboko na mo ti mû anzoni desizion tongana mo tingbi na akpale. Bible ayeke mû na e ndara so alingbi ti mû maboko na e ti wara anzoni lege ti leke akpale so amû vundu na e.—aProverbe 1:4.
14 Tënë ti Nzapa ayeke mû nga na e mbeni lingu ti ngangu: beku ti salut (aRomain 15:4). Bible afa na e so aye ti sioni ayeke ngbâ ande lakue lakue pëpe. Pono kue so e yeke bâ ayeke gi teti kete ngoi (2 aCorinthien 4:16-18). E yeke na “beku ti fini ti lakue lakue, so Nzapa, Lo so alingbi sala mvene pëpe, azê giriri kozoni ngoi kue”. (Tite 1:2). Tongana e duti na ngia na yâ ti beku so, na batango lakue na li pendere gigi ti kekereke so Jéhovah azê, e lingbi ti gbu ngangu na yâ pono.—aRomain 12:12; 1 aThessalonicien 1:3.
Kongregation: fä ti ndoye ti Nzapa
15 Mbeni ye so Jéhovah amû na so alingbi ti mû maboko na e na lâ ti vundu ayeke akamarade so e yeke na ni na yâ kongregation ti aChrétien. Bible atene: “Tâ ndeko andoye lakue; na lâ ti ye ti vundu, lo yeke tongana tâ ita.” (aProverbe 17:17). Tënë ti Nzapa awa azo kue ti kongregation ti yekia na ti ndoye tele na popo ti ala (aRomain 12:10). Bazengele Paul asû na mbeti: “A lingbi zo agi ye ti lo mveni pëpe, me lo gi ye teti zo so ayeke ndulu na lo.” (1 aCorinthien 10:24). Dutingo na bango ndo so alingbi ti mû maboko na e ti bi bê na aye so atia ambeni zo ahon ti bâ ndo gi na ndo atara ti e mveni. Tongana e mû maboko na ambeni zo, e yeke mû gi maboko na ala pëpe, me e yeke wara nga ngia nga na nzerengo tele so ayeke sala si akungba ti e mveni ayapu.—Kusala 20:35.
16 Akoli na awali so ayeke biazo na lege ti yingo alingbi ti sala mbeni kota kusala na yâ kpengbango azo. Ti sala ni, a hunda na ala ti gi ti duti azo so zo alingbi ti ga ndulu na ala, nga ala yeke ndulu ti sala na amba ti ala zo (2 aCorinthien 6:11-13). Kongregation ayeke wara ye ti nzoni tongana azo kue amû ngoi ti gonda amaseka, ti kpengba afini wamabe nga ti dë bê ti ala so vundu ahon ndo ti ala (aRomain 15:7). Ndoye teti aita ayeke mû ande maboko na e ti duti na sioni pensé na popo ti e pëpe. A lingbi e duti ndulu pëpe ti tene so akpale ti zo oko oko ayeke mbeni fä ti wokongo ti lo na lege ti yingo. Paul awa aChrétien na lege ni ti “lungula vundu ti ala so bê ti ala anze”. (1 aThessalonicien 5:14). Bible afa so même aChrétien so ayeke be-ta-zo ayeke wara vundu.—Kusala 14:15.
17 Abungbi ti aChrétien ayeke tâ mbeni nzoni ngoi teti e ti dë bê na ti kpengba mba (aHébreu 10:24, 25). Fango ndoye na popo ti e angbâ gi pëpe na angoi ti bungbi. Nde na so, azo ti Nzapa ayeke gi ti lë songo ti kamarade na aita na ambeni ngoi nde. Tongana aye ti vundu asi, e yeke duti ande ndulu ti mû maboko na mba ngbanga ti so ngangu kamba ti songo ti kamarade so ayeke na popo ti e akpengba kozoni awe. Bazengele Paul asû na mbeti: “Tënë ti kangbi asi na yâ tele pëpe; me amembre kue abi bê ti ala na aita ti ala. Tongana membre oko ahu pono, amembre kue ahu pono legeoko na lo; wala tongana membre oko awara gloire, amembre kue ayeke na ngia legeoko na lo.”—1 aCorinthien 12:25, 26.
18 Ngoi na ngoi, e lingbi ti bâ so tele ti e ane nengo ti bungbi oko na amba ti e Chrétien. A lingbi e tiri na mara ti abibe so si e gbanzi tele ti e pëpe na dengo bê nga na mungo maboko so alingbi ti londo na mbage ti amba ti e Chrétien. Bible amû na e wango so: “Zo so akangbi tele ti lo na mbeni zo, lo gi ye so bê ti lo aye, na lo yeke na ngonzo na tele ti ye kue so ayeke na lege ti tâ ndara.” (aProverbe 18:1). Aita ti e ayeke mbeni fä ti bingo bê ti Nzapa na mbage ti e. Tongana e yeda na ye so, so a leke ni na lege ti ndoye, e yeke wara ande dengo bê na lâ ti vundu.
Ngbâ ti bâ aye na nzoni lê
19 A yeke ngangu pëpe na zo ti wara asioni pensé na ngoi so bê ti lo anze. Na tapande, tongana ye ti ngangu asi, peut-être ambeni ato nda ti duti na kite na ndo dutingo ti ala na lege ti yingo, na tenengo so ye ti ngangu so asi na ala ayeke mbeni fä so afa atene Nzapa ake ala awe. Ye oko, dabe mo so Jéhovah ayeke tara mbeni zo na ye ti sioni pëpe (Jacques 1:13). Bible atene: ‘Nzapa aye ti sala ngangu wala ti mû vundu na amolenge ti azo pëpe.’ (Toto ti Jérémie 3:33). Nde na so, Jéhovah ayeke tâ na vundu mingi tongana awakua ti lo abâ pasi.—Esaïe 63:8, 9; Zacharie 2:8.
20 Jéhovah ayeke “Babâ ti be-nzoni, na Nzapa ti lungula vundu kue”. (2 aCorinthien 1:3). Lo yeke bi bê na e na lo yeke yä iri ti e na ngoi so alingbi (1 Pierre 5:6, 7). Ti hinga lakue so Nzapa aye e ayeke mû ande maboko na e ti ngbâ ti bâ aye na nzoni lê, même ti duti na ngia. Jacques asû na mbeti: “Aita ti mbi, tongana ye nde nde atara i, i bâ ye so kue tongana ye ti tâ ngia.” (Jacques 1:2). Ngbanga ti nyen? Lo kiri tënë: “Teti tongana A tara lo A bâ lo lingbi, fade lo wara couronne ti fini ti lakue lakue so Seigneur azê na ala so andoye Lo.”—Jacques 1:12.
21 Jésus atene na e kozoni awe so e yeke wara ande aye ti vundu na yâ sese so (Jean 16:33). Me Bible amû zendo so ‘pono, ye ti vundu, ye ti ngangu mingi, boma, wala tele senge’ alingbi kangbi e pëpe na ndoye ti Jéhovah nga na ndoye ti Molenge ti lo (aRomain 8:35, 39). A yeke ye ti dengo bê mingi ti hinga so ye ti vundu kue so e yeke tiri na ni ayeke gi teti kete ngoi. Me, na ndembe so e yeke ku hunzingo ti pono ti azo, Jéhovah, Babâ ti e ti ndoye, ayeke bâ ndo na ndo ti e. Tongana e kpe na lo ti bata tele, lo yeke duti ande “Tour so ayo na nduzu teti azo so ye ti ngangu asala ala, Lo yeke Ndo Ti Bata Tele na lâ ti vundu.”—Psaume 9:10.
E manda nyen?
• A lingbi aChrétien aku tele ti ala na nyen na ngoi so ala ngbâ na yâ sese ti sioni so?
• Tongana nyen asambela so e sala na bê kue alingbi ti mû ngangu na e tongana e yeke na gbele atara?
• Tongana nyen yingo ti Nzapa ayeke mbeni ye ti mungo maboko?
• Ye wa e lingbi ti sala ti mû maboko na mba?
[Ahundango tënë ti manda na ye]
1, 2. (a) Ye wa Jésus asambela tënë ni ndali ti adisciple ti lo? (b) Nzapa aye si azo ti lo asala nyen?
3. Ye wa alingbi ti si même na atâ wavorongo Jéhovah so ayeke be-ta-zo? Me dengo bê wa e wara ni na yâ Tënë ti Nzapa?
4, 5. (a) Ti gue oko na aProverbe 18:10, ye wa a lingbi e sala ti wara batango ndo ti Nzapa? (b) Aye wa e lingbi ti sala ti wara mungo maboko ti Nzapa?
6. Atâ Chrétien ayeke bâ sambela tongana nyen?
7. Tongana e yeke sambela, a lingbi e duti na beku wa? Na tongana nyen asambela so ayeke mû maboko na e ti hon ndo ti vundu?
8. Ngbanga ti nyen a lingbi aChrétien be-ta-zo atene pëpe so ala yeke na kamene wala ala bâ tele ti ala so ala lingbi pëpe ti sambela Jéhovah?
9. Kusala ti mabe ayeke so wa tongana e yeke ga ndulu na Nzapa na yâ sambela?
10. A lingbi asambela ti e aduti tongana nyen tongana e ye ti wara mungo maboko ti Jéhovah na lege ti yingo?
11. Mbeni oko ti alege so Jéhovah ayeke kiri tënë na e tongana e ngbâ ti “hunda” lo ti wara mungo maboko ayeke so wa?
12. Tongana nyen yingo ti Nzapa ayeke mû maboko na e tongana akpale aye ti hon ndo ti e?
13, 14. (a) Tongana nyen Jéhovah afa na yâ ti Bible so lo yeke ndo ti bata tele ti e? (b) Tongana nyen salango ye alingbi na akpengba-ndia ti Bible amû maboko na mo mveni?
15. Tongana nyen aChrétien alingbi ti duti mbeni ye ti mungo maboko na amba ti ala?
16. Tongana nyen Chrétien oko oko alingbi ti duti zo so ayeke kpengba amba ti lo?
17. Alege wa azi na e ti kpengba kamba ti songo ti e ti aita?
18. A lingbi e kpe bibe wa tongana bê ti e anze?
19, 20. Tongana nyen Mbeti ti Nzapa amû maboko na e ti tomba asioni pensé?
21. Atâa akpale so e yeke tiri na ni, beku wa Nzapa amû na azo so ayeke be-ta-zo na lo?
[Foto na lembeti 18]
A lingbi e gi Jéhovah tongana ti so e yeke kpe ti gue na gbe ti mbeni tour ti ngangu
[Afoto na lembeti 20]
Abiazo na lege ti yingo ayeke gbu alege kue so azi ti gonda na ti kpengba amba ti ala