Akoli ti awali, ala mû li ni tongana ti Christ
“Christ ayeke Beli ti akoli oko oko kue”.—1 ACORINTHIEN 11:3.
1, 2. (a) A yeke hinga nzoni koli ti wali na nyen? (b) Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti hinga so Nzapa la ayeke na gunda ti mariage?
A YEKE hinga nzoni koli ti wali na nyen? A yeke hinga lo na lege ti ngangu ti gbungo nda ti ye ti lo wala na lege ti ngangu ti lo? A yeke hinga lo na lege ti kode ti lo ti warango nginza? Wala a yeke hinga lo mbilimbili na lege so lo yeke sara ye na ndoye nga na nzobe na wali ti lo nga na amolenge ti lo? Na ndo ndangba hundango tënë ni, akoli mingi asara ye alingbi na ni pëpe ndali ti so yingo ti sese so nga na abibe ti azo afa lege na ye so ala yeke sara. Ngbanga ti nyen? Mingi ni a yeke ngbanga ti so ala yeda pëpe ti sara ye alingbi na wango ti Lo so ayeke na gunda ti mariage, Lo so “asara wali na bio ti kate so Lo kamata na koli; Lo ga na wali so na koli ni.”—Genèse 2:21-24.
2 Jésus Christ afa so, legeoko tongana ti so tondo ti Bible so afa, Nzapa ayeke na gunda ti mariage, na Jésus atene na amba ti lo so akasa ndo, lo tene: “I diko na Mbeti pëpe? Lo so asara ala giriri kozoni, Lo sara ala koli na wali, na Lo tene, Teti tënë so, fade zo azia babâ na mama ti lo, na lo duti na wali ti lo; fade ala use aga mitele oko. Tongaso ala yeke use mbeni pëpe, me ala yeke mitele oko. Tongaso ye so Nzapa abungbi awe [na yâ mariage], zia zo akangbi pëpe.” (Matthieu 19:4-6). Ti tâ tënë ni, kota ye so ayeke sara si mbeni mariage aga nzoni ayeke ti hinga so Nzapa la ayeke na gunda ti mariage. Na tongaso, mbeni mariage ayeke ga nzoni gi tongana azo ni asara ye alingbi na awango so ayeke na yâ ti Mbeti ti Nzapa, Bible.
Mbeni kota ye so ayeke sara si zo aga nzoni koli ti wali
3, 4. (a) Ye wa asara si Jésus ahinga ye mingi na ndo mariage? (b) Wali ti lo na lege ti fä ayeke zo wa? A yeke nzoni akoli asara ye na awali ti ala tongana nyen?
3 Ti manda ye so Jésus atene na ti sara ye tongana ti so lo sara ayeke mbeni ye so ayeke sara si zo aga nzoni koli ti wali. Lo hinga ye mingi na ndo ti mariage, teti lo yeke lani dä tongana a créé kozo koli na kozo wali na a bungbi ala na yâ mariage. Jéhovah Nzapa atene na Jésus: ‘Zia E sara zo na image ti E, tongana image ti E mveni.’ (Genèse 1:26). Biani, Nzapa ayeke sara tënë na lo so lo créé lo kozo na tanga ti azo kue wala na tanga ti aye kue, na so lo ‘yeke na tere ti Lo tongana wakode.’ (aProverbe 8:22-30). Lo yeke “kozo ti ye kue so Nzapa acréé”. A iri lo “kozo ti ye kue so Nzapa acréé” ndali ti so lo yeke lani dä même kozoni ti tene a créé dunia kue.—aColossien 1:15; Apocalypse 3:14.
4 A iri Jésus “Ngasangbaga ti Nzapa” nga na lege ti fä, a haka lo na mbeni koli ti wali. Mbeni ange atene lani: “Ga na ndo so. Fade mbi fa na mo fini-wali, wali ti Molenge Ti Ngasangbaga.” (Jean 1:29; Apocalypse 21:9). Tongaso, wali so a mû lo fini fini ayeke zo wa? “Wali ti Molenge Ti Ngasangbaga” ni ayeke adisciple ti Christ so ayeke be-ta-zo, na so a sa yingo na ndo ti ala, so ayeke komande legeoko na lo na yayu (Apocalypse 14:1, 3). Tongaso, lege so Jésus asara ye na adisciple ti lo na ngoi so lo yeke na sese ayeke fa na akoli tongana nyen ti sara ye na awali ti ala.
5. Jésus ayeke tapande teti azo wa?
5 Ti tâ tënë ni, Bible afa Jésus tongana tapande teti adisciple ti lo kue, tongana ti so e diko atene: “Christ ahu pono teti i nga, na Lo mû tapande na i si i lingbi tambela na senda ti Lo.” (1 Pierre 2:21). Ye oko, lo yeke mbilimbili tapande teti akoli. Bible atene: “Christ ayeke Beli ti akoli oko oko kue, na koli ayeke beli ti wali, na Nzapa ayeke Beli ti Christ.” (1 aCorinthien 11:3). Teti so Christ ayeke mokonzi ti koli, a hunda ti tene akoli ti awali amû tapande ti lo. Tongaso, a lingbi akoli asara ye alingbi na kpengba-ndia ti yanga-ti-komande so Nzapa azia si sewa ti ala aduti na ngia. Ni la, a yeke nzoni ti tene akoli asara ye na lege ti ndoye na awali ti ala, tongana ti so Jésus asara na adisciple ti lo so a sa yingo na ndo ti ala, so a haka ala na wali ti lo.
Lege ti leke akpale ti mariage
6. A yeke nzoni akoli asara ye na awali ti ala na lege ti nyen?
6 Na yâ ti sese ti laso, so asi singo na akpale, a hunda mbilimbili na akoli ti awali ti mû tapande ti Jésus so asara ye na be-nze-pepe, na ndoye nga so awoko pëpe na ndo ti akpengba-ndia ti mbilimbili (2 Timothée 3:1-5). Na ndo tapande so Jésus azia, Bible atene: “Legeoko tongaso, i akoli, i duti na awali ti i na lege ti ndara.” (1 Pierre 3:7). Ni la, a hunda ti tene akoli aleke akpale ti mariage na lege ti ndara, gi tongana ti so Jésus aleke akpale so lo wara. Lo bâ pasi lani na atara ahon tanga ti azo kue, me lo hinga so a yeke Satan, adémon ti lo nga sioni sese so si ayeke na gunda ti atara ti lo kue (Jean 14:30; aEphésien 6:12). Bê ti Jésus adö lâ oko pëpe teti so lo wara atara, na a lingbi bê ti azo so asara mariage awe adö pëpe tongana ala yeke wara “ye ti ngangu na yâ mitele”. Bible afa kozoni awe so azo so asara mariage awe alingbi ti ku ti wara atara.—1 aCorinthien 7:28.
7, 8. (a) Ti tene akoli asara ye na awali ti ala na lege ti ndara aye ti tene nyen? (b) Ngbanga ti nyen awali ti akoli alingbi na yekiango ndo?
7 Bible ahunda na akoli ti sara ye na awali ti ala “na lege ti ndara, na [ala] yekia awali, tongana ta so ayeke ngangu pëpe”. (1 Pierre 3:7). Bible afa kozoni awe so fade mingi ti akoli ayeke komande awali ti ala na ngangu. Nde na so, mbeni koli so aye ti tene Nzapa ayeda na lo ayeke yekia wali ti lo (Genèse 3:16). Lo yeke duti ande na nzara ti sara ye na wali ti lo mo bâ mo tene wali ni ayeke mbeni ye ti ngere ngangu na lê ti lo; lo yeke mû lâ oko pëpe kota ngangu ti lo ti sara na sioni na wali ti lo. Nde na so, lo yeke mû na nene ni atënë ti bê ti wali ti lo, lo yeke sara ye na lo lakue na yekiango ndo nga lo yeke ne lo lakue.
8 Ngbanga ti nyen a yeke na lege ni ti tene akoli ane awali ti ala? Bible akiri tënë atene: “Teti i na ala ayeke afon héritier ti grâce so amû fini, si lege ti sambela ti i akanga pëpe.” (1 Pierre 3:7). A lingbi akoli ahinga so Jéhovah abâ lâ oko pëpe akoli so ayeke voro lo kota ahon awali so ayeke sara ni. Awali so alingbi na lê ti Nzapa ayeke wara ande matabisi ti fini ti lakue lakue legeoko na akoli; na même mingi ti awali so ague na yayu awe, mbeni ndo so “koli wala wali ayeke pëpe”. (aGalate 3:28). Tongaso, a hunda na akoli ti dabe ti ala so zo so ayeke be-ta-zo si ayeke ye ti ngere ngangu na lê ti Nzapa. Na a yeke pëpe ngbanga ti so zo ni ayeke koli wala wali, wala zo ni asara mariage awe wala même lo de molenge.—1 aCorinthien 4:2.
9. (a) Ndali ti nyen Pierre atene a lingbi akoli ayekia awali ti ala? (b) Tongana nyen Jésus afa so lo yekia awali?
9 Na andangba tënë ti lo na yâ ti versê ti 1 Pierre 3:7, bazengele Pierre afa so a yeke kota ye ti tene mbeni koli ayekia wali ti lo “si lege ti sambela ti [lo] akanga pëpe.” Mara ti kangango lege tongaso alingbi ti ga na kota kpale na koli! A lingbi même ti sara si lege ti sambela ti mbeni koli akanga biani, tongana ti so a si na ambeni wakua ti Nzapa ti giriri so amû ye na nene ni pëpe (Toto ti Jérémie 3:43, 44). Na ndara, akoli Chrétien, atâa ala sara mariage awe wala ala bi bê ti sara ni, ala yeke manda ti ne awali tongana ti so Jésus asara lani. Jésus ayamba awali na popo ti azo so atambela na lo na ngoi so lo gue ti fa tënë, nga lo sara ye na ala na nzobe nga na yekiango ndo. Na mbeni ngoi, Jésus afa même kozoni na awali mbeni kpengba tënë so apika bê, na lo hunda na ala ti gue ti fa ni na akoli.—Matthieu 28:1, 8-10; Luc 8:1-3.
Mbeni tapande mbilimbili teti akoli ti awali
10, 11. (a) Ngbanga ti nyen akoli ti awali ayeke mbilimbili na bezoin ti manda tapande ti Jésus? (b) Tongana nyen a lingbi akoli afa so ala ndoye awali ti ala?
10 Tongana ti so a fa kozoni awe, Bible ahaka songo so ayeke na popo ti mbeni koli na wali ti lo na songo so ayeke na popo ti Christ na “fini-wali” ti lo so ayeke kongregation ti adisciple ti lo so a sa yingo na ndo ti ala. Bible atene: “Koli ayeke li ti wali, legeoko tongana Christ ayeke Li ti Eglize.” (aEphésien 5:23). Atënë so alingbi ti pusu akoli ti bâ lege so Jésus amû li ni lani wala lo fa lege na adisciple ti lo. A yeke gi na sarango tongaso si akoli alingbi biani ti mû tapande ti Jésus na lege ni nga ti fa lege na awali ti ala, ti ndoye ala nga ti bata ala tongana ti so Jésus asara na kongregation ti lo.
11 Bible awa aChrétien atene: “Akoli, i ndoye awali ti i, legeoko tongana Christ andoye Eglize, na Lo mû Lo mveni teti Eglize.” (aEphésien 5:25). Na yâ ti chapitre osio ti aEphésien, a iri “Eglize” wala kongregation “tere ti Christ”. Na yâ tere ti Christ so, a yeke wara gbâ ti akoli na awali, na ala kue la asara si tere ni amaï nzoni. Biani, Jésus ayeke “Li ti Tere, Eglize ni”.—aEphésien 4:12; aColossien 1:18; 1 aCorinthien 12:12, 13, 27.
12. Tongana nyen Jésus afa so lo ndoye kongregation ti lo so a haka ni na tere ti lo?
12 Jésus afa ndoye na “Eglize” wala kongregation so a haka ni na tere ti lo mbilimbili na lege so lo bi bê na ye so andu ala so ayeke ga ande mbage ti tere ni. Na tapande, tongana adisciple ti Jésus awoko lani, lo tene na ala: “I ga na yando, i wu tere ti i kete.” (Marc 6:31). Mbeni bazengele ti Jésus asara tënë na ndo ti aye so Jésus asara na yâ ti akete ngbonga kozoni si a fâ lo, lo tene: “Lo ndoye azo ti Lo [so ti tene, amembre ti tere ti lo na lege ti fä] . . . , Lo ndoye ala juska na nda ni.” (Jean 13:1). So tâ nzoni tapande si Jésus azia na akoli na ndo lege ti sarango ye na awali ti ala!
13. A wa akoli ti ndoye awali ti ala tongana nyen?
13 Na ngbango ti sara kusala na tapande so Jésus azia na akoli, bazengele Paul awa ala, lo tene: “A lingbi akoli andoye awali ti ala legeoko tongana tere ti ala mveni. Zo so andoye wali ti lo, lo ndoye tere ti lo mveni; teti zo ake tere ti lo lâ oko pëpe, me lo mû kobe na ni, lo bata ni legeoko tongana Christ abata Eglize.” Paul akiri atene: “I oko oko kue, i ndoye awali ti i legeoko tongana tere ti i mveni.”—aEphésien 5:28, 29, 33.
14. Koli ayeke sara ye tongana nyen na mbage ti tere ti lo so ayeke mbilimbili-kue pëpe? Ye so afa nyen na ndo lege so a yeke nzoni lo sara ye na wali ti lo?
14 Gbu li na ndo ti atënë ti Paul so. Mbeni koli so li ti lo ayeke nzoni alingbi ti sara ye ti sioni na tere ti lo wani na mbana? Tongana mbeni koli apika gere ti lo na mbeni ye, lo yeke mû mbeni ye ti pika na gere ti lo ni ngbanga ti so a sara si lo ye ti tï? Oko pëpe! Mbeni koli ti wali alingbi ti bi kamene na lê ti lo wani na lê ti akamarade ti lo wala ti fa awokongo ti lo na gigi? Ên-ën! Tongaso, ndani nyen ti tene mbeni koli adiko asioni tënë na wali ti lo wala ti pika lo tongana wali ni asara faute? A yeke nzoni akoli agi pëpe ti bâ gi ye so agbu bê ti ala wani, me ti bâ ye so agbu bê ti awali ti ala.—1 aCorinthien 10:24; 13:5.
15. (a) Ye wa Jésus asara lani na ngoi so adisciple ti lo awoko? (b) A lingbi ti manda aye wa na lege ti tapande ti lo?
15 Bâ tongana nyen Jésus abi bê na ndo adisciple ti lo na ngoi so ala woko na bï so aga kozoni na kuâ ti lo. Atâa so lo hunda na ala fani mingi ti sambela, ala lango fani ota na yâ ti yaka ti Gethsémané. Hio tongaso, aturugu aga angoro ala. Jésus ahunda azo so aga lo tene: “I gi zo [wa]?” Tongana ala tene so ala gi “Jésus Ti Nazareth”, Jésus atene na ala: “Mbi Yeke.” Teti so lo hinga so “L’heure ni asi awe” ti tene lo kui, lo tene na ala: “Tongana i gi Mbi, i zia azo so ague ti ala.” Jésus agirisa lâ oko pëpe ti bâ na nene ni nzoni duti ti adisciple ti lo, so ayeke mbage ti bungbi so a haka ni na fini-wali ti lo, na lo sara kue ti zi ala na lê ti kpale. Tongana akoli amanda ti hinga lege so Jésus asara ye na adisciple ti lo, ala yeke hinga gbâ ti akpengba-ndia so ala lingbi ti sara ye alingbi na ni na ngoi so ala yeke sara ye na awali ti ala.—Jean 18:1-9; Marc 14:34-37, 41.
Ndoye ti Jésus apusu lo ti mû kpengba wango
16. Bibe ti Jésus ayeke lani tongana nyen na mbage ti Marthe? Ye oko, tongana nyen lo mû wango na lo?
16 Bible atene so “Jésus andoye Marthe, na ita ti lo ti wali, na Lazare” so atisa lo lakue na ndo ti ala (Jean 11:5). Ye oko, Jésus agbanzi tere ti lo pëpe ti mû wango na Marthe tongana lo mû ngoi ti lo kue ti leke kobe, na tongaso lo yeke na ngoi mingi pëpe ti mä afango ye ti Jésus. Jésus atene: “Marthe, Marthe, ye agi bê ti mo, na bê ti mo agi mo tënë ti ye mingi. Me ye so amanke ayeke gi ye oko oko, même gi ye oko.” (Luc 10:41, 42). Kite ayeke dä pëpe so ndoye so Jésus ayeke na ni na mbage ti Marthe asara si a yeke ngangu na Marthe pëpe ti yeda na wango so. Legeoko nga, a yeke nzoni akoli asara ye na awali ti ala na nzobe, na ndoye nga ala soro atënë ti ala nzoni. Ye oko, tongana a hunda ti mû wango na mbeni zo, a yeke nzoni ti sara tënë polele tongana ti so Jésus asara.
17, 18. (a) Na lege wa Pierre asuku na Jésus? Ngbanga ti nyen a hunda ti mû kpengba wango na Pierre? (b) Kungba wa koli ti wali ayeke na ni?
17 Na mbeni ngoi, Jésus afa na abazengele ti lo so a lingbi lo gue na Jérusalem, na kâ fade lo hu pono mingi na tïtî “a-ancien na akota sacrificateur na amaître ti ndia. Fade azo afâ Lo, na na lâ ota ni, fade A yä Lo na popo ti awakinda.” Na ndo tënë so, Pierre agboto Jésus yamba na lo to nda ti suku na lo, lo tene: “Nzapa aye so pëpe, Seigneur; fade ye so aga na Mo lâ oko pëpe.” A yeke polele so ndoye so Pierre ayeke na ni na mbage ti Jésus asara ngangu na ndo bango ndo ti lo. A hunda ti leke bango ndo ti Pierre. Tongaso, Jésus atene na lo: “Mo zia lege ti Mbi, Satan; mo yeke tongana son na lege ti Mbi, teti mo bi bê ti mo na ye ti Nzapa pëpe, me na ye ti azo.”—Matthieu 16:21-23.
18 Jésus afa kozoni ye so babâ ti lo aye si lo sara: a yeke ti tene lo bâ pasi mingi na a fâ lo (Psaume 16:10; Esaïe 53:12). Tongaso, Pierre asara ye na lege ni pëpe tongana lo suku na Jésus. Biani, a hunda ti tene a mû na lo kpengba wango, tongana ti so e oko oko kue e yeke na bezoin ni ngoi na ngoi. Teti so a zia koli na li ti sewa, a mû na lo ngangu ti komande na lo yeke nga na kungba ti fa lege na azo ti yâ ti sewa ti lo, so na popo ni mo yeke wara nga wali ti lo. Atâa so a lingbi ti hunda ti mû kpengba wango, a yeke nzoni ti sara ni na nzobe nga na ndoye. Legeoko tongana ti so Jésus aleke bango ndo ti Pierre, na ambeni ngoi, a yeke nzoni akoli aleke bango ndo ti awali ti ala. Na tapande, tongana lege so mbeni wali ayeke yü na bongo nga na aye ti baba wala lege so lo yeke leke na tere ti lo ato nda ti gue nde na ye so Bible ahunda, a yeke nzoni ti tene koli ti lo afa na lo na nzobe ngbanga ti nyen a hunda ti tene lo gbian sarango ye ti lo.—1 Pierre 3:3-5.
A yeke nzoni akoli ti awali aduti na be-nze-pepe
19, 20. (a) Kpale wa abâ gigi lani na popo ti abazengele ti Jésus? Tongana nyen Jésus aleke kpale ni? (b) Ngangu so Jésus asara aga na aye ti nzoni?
19 Tongana a hunda ti leke mbeni faute, a yeke nzoni akoli aku pëpe ti tene ye ni aga nzoni gi na lê ni lê ni. A hunda ngoi mingi lani na Jésus ti leke bango ndo ti abazengele ti lo. Na tapande, na ngoi so Jésus aga nduru ti hunzi kusala ti lo na sese, adisciple ti lo akiri ato nda ti papa na popo ti ala ti bâ zo so ayeke kota ahon amba ti lo kue (Marc 9:33-37; 10:35-45). Kete na peko ti use mara ti papa so, Jésus aleke ti sara ndangba Matanga ti Pâque ti lo na ala. Na ngoi ni so, zo oko na popo ti ala ayeke nduru pëpe ti yeda ti sara senge kua so ayeke ti sukula poussière na gere ti amba ti lo. Jésus la asara ni. Na pekoni, lo tene: “Mbi mû tapande so na i.”—Jean 13:2-15.
20 Akoli ti awali so asara ye na tâ be-ti-molenge tongana ti Jésus ayeke sara si awali ti ala asara kusala maboko na maboko na ala nga ala mû maboko na ala. Me, a hunda ti duti na be-nze-pepe. Gi na oko bï ti lango ti Pâque so, abazengele akiri ato nda ti papa na popo ti ala ti bâ zo so ayeke kota ahon atanga ni kue (Luc 22:24). A yeke gi yeke yeke si zo alingbi ti gbian bango ndo ti lo nga na asarango ye ti lo. Ye oko, so tâ kota ngia si e yeke na ni tongana e bâ so ngangu so e sara aga na aye ti nzoni, tongana ti so a si na abazengele!
21. Na gbele gbâ ti akpale so azo ayeke wara laso, a wa akoli ti awali ti dabe ti ala na nyen, nga ti sara nyen?
21 Laso, azo ayeke tingbi na akpale mingi na yâ ti amariage ti ala ahon ti kozo. Azo mingi ayeke bâ zendo ti mariage ti ala na nene ni mbeni pëpe. Tongaso, ala akoli ti awali, ala gbu li ti ala na ndo lege so kozo mariage abâ gigi. Ala dabe ti ala so Jéhovah, Nzapa ti ndoye si ayeke na gunda ti mariage, na a yeke lo si abungbi kozo koli na kozo wali na yâ mariage. Lo mû Molenge ti lo, Jésus ti ga gi pëpe mbeni zo so amû fini ti lo ti zi e, wala ti ga zo so asö e, me lo mû lo ti ga nga mbeni tapande so akoli ti awali alingbi ti mû pekoni.—Matthieu 20:28; Jean 3:29; 1 Pierre 2:21.
Fade mo kiri tënë tongana nyen?
• Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti hinga zo so ayeke na gunda ti mariage?
• A wa akoli ti ndoye awali ti ala na alege wa?
• Atapande wa ti lege so Jésus asara ye na mbage ti adisciple ti lo afa na akoli ti awali tongana nyen ti mû li ni na yâ ti sewa ti ala?
[Foto na lembeti 11]
Jésus asara ye na nzobe na adisciple ti lo na ngoi so ala woko
[Foto na lembeti 12]
A hunda ti tene akoli amû wango na awali ti ala na nzobe nga ala soro atënë ti ala nzoni