Mungo Maboko na Awomua na yâ Akpale ti Ala
MBENI oko ti ambaï so azo mingi ahinga ni na ndo ti awomua ayeke mbaï ti Ruth na ti kogara ti lo Naomi, so a wara ni na yâ ti Bible. Awali use so kue ayeke la ni awomua. Ye oko, Naomi aglisa gi koli ti lo pepe me nga amolenge ti lo ti koli use kue, so oko ni ayeke la ni koli ti Ruth. Teti so ala yeke na kodoro so azo ayeke fâ yaka dä so kusala ni aluti mingi na ndo ti akoli, ala yeke biani na yâ ti kota kpale.—Ruth 1:1-5, 20, 21.
Ye oko, Naomi ayeke na mbeni kota kamarade so amu na lo ngangu na so ake ti zia lo: Ruth, wali ti molenge ti lo. Tongana ngoi ayeke hon, Ruth aga zo so “asala nzoni na [Naomi] ahon amolenge-koli mbasambala,” pepe gi ndali ti so lo ndoye Naomi mingi me nga teti so lo ndoye Nzapa. (Ruth 4:15) Tongana Naomi awa Ruth ti kiri na sewa ti lo nga na akamarade ti lo, azo ti Moab, Ruth akiri tene na lege ti mbeni pendere tene so afa na gigi be-biani, so ade ti sû lâ oko pepe na mbeti: “Ndo so mo gue dä, fade mbi gue dä; na ndo so mo lango dä, fade mbi lango dä; fade azo ti mo aga azo ti mbi, na Nzapa ti mo aga Nzapa ti mbi; na ndo so mo kui dä, fade mbi kui dä, na fade a lu mbi na ndo ni so. L’Eternel asala tongaso na mbi, na a hon so nga, tongana mbeni ye nde akangbi mo na mbi, fade a yeke gi kui oko.”—Ruth 1:16, 17.
Jéhovah Nzapa aba bango ndo ti Ruth. Lo deba nzoni azo ti kete da ti Naomi na ti Ruth, nga na nda ni Ruth asala mariage na Boaz, mbeni zo ti Israël. Naomi abata molenge ti ala mo ba mo tene a yeke molenge ti lo mveni, so na pekoni aga mbeni kotara ti Jésus Christ. Mbaï so ayeke mbeni tapande ti fa tongana nyen Jéhovah andoye awomua so aga ndulu na lo na azia bê ti ala kue na lo. Bible afa nga na e so lo ba na nene ni mingi azo so, na ndoye, amu maboko na awomua na yâ akpale ti ala. Tongaso, tongana nyen e lingbi ti mu maboko laso na awomua so ayeke na popo ti e?—Ruth 4:13, 16-22; Psaume 68:6 (68:5, NW).
Mu Mbilimbili Maboko Me Komande Pepe
Tongana e mu maboko na mbeni womua, a yeke nzoni mingi ahon ti duti polele na ti fa ye so e ye ti sala me e komande pepe. E kpe ti sala atene so ayeke polele pepe tongana, “Tongana mo yeke na bezoin ti mbeni ye, tene na mbi.” A yeke nde pepe na tenengo na mbeni zo so dê na nzala asala lo: “i kpe wâ, na yâ ti i asi”, nga na pekoni e sala ye oko pepe ti mu maboko na lo. (Jacques 2:16) Azo mingi ayeke hunda pepe ti tene a mu maboko na ala tongana mbeni ye atia ala; a hon so, ala yeke hu pono na yâ bê ti ala. Ti mu maboko na azo tongaso ahunda ngangu ti ba nda ti ye, ti hinga aye so atia ala. Na mbeni mbage nde, ti mu li ni ahon ndo ni, mbilimbili ti komande fini ti womua ni kue, alingbi ti sala sioni na bibe wala ti ga na mango tele pepe. Tongaso, Bible agboto lê mingi na ndo nene ti zia ye na ndo so alingbi na yâ salango ye ti e na azo. Atä so a wa e ti bi bê na kion pepe na ndo azo, a dabe ti e ti yôro yanga ti e pepe na yâ tene ti azo.—aPhilippien 2:4; 1 Pierre 4:15.
Ruth afa na gigi mara ti nzoni bango ndo so na mbage ti Naomi. Atä so na be-biani lo duti ndulu na kogara ti lo ti wali, Ruth apusu lo pepe ti sala mbeni ye wala lo hon ndo ti lo pepe. Lo mu li ni ti wara ambeni ye so ayeke na lege ni, tongana warango kobe teti Naomi nga teti lo mveni, me lo sala nga ye alingbi na afango lege ti Naomi.—Ruth 2:2, 22, 23; 3:1-6.
Biani, ye so atia zo oko oko ayeke nde nde. Sandra, so a sala tene ti lo kozoni, atene: “Mbi wara ye so atia mbi na yâ vundu ti mbi: akamarade so ayeke na ndoye na so ayeke ye ti ngele ngangu, so abungbi ndulu na mbi.” Na mbeni mbage nde, Elaine, so a sala tene ti lo kozo awe, ahunda ti wara ngoi teti lo mveni. Tongaso, ti mu maboko a hunda ti ba nda ti ye na ti zia na ndo so alingbi yekiango nzala ti zo ni ti duti gi lo oko nga dutingo ndulu ti mu maboko tongana a hunda.
Maboko so Sewa Amu
Mbeni sewa so ayeke na wâ nga na ndoye, tongana a yeke dä, alingbi ti sala ye mingi ti dë bê ti mbeni womua so lo lingbi ande ti luti na gbele kpale ti lo. Atä so ambeni zo ti sewa alingbi ti mu maboko mingi ahon ambeni zo nde, azo kue alingbi ti sala mbeni ye. “Tongana mbeni womua ayeke na amolenge wala na atarä, zia ala manda kozoni ti fa na gigi dutingo ndulu na Nzapa na popo ti azo ti da ti ala mveni, na ti kiri ye so alingbi na ngoi kue na ababâ na mama ti ala nga na akotara ti ala, teti ye so ayeke nzoni na lê ti Nzapa.”—1 Timothée 5:4, NW.
Na yâ aye mingi, peut-être a hunda pepe ti mu maboko na lege ti nginza wala ‘ti kiri na mbeni ye’. Ambeni womua ayeke na nginza so alingbi ti bata tele ti ala mveni, nga ambeni alingbi ti wara mbeni pension, so na ambeni kodoro ngorogbia aba so ala lingbi na ni. Me na ndo so ye atia awomua, a yeke ngbanga ti azo ti sewa ni ti mu maboko. Tongana mbeni womua ayeke na asongo oko pepe so ayeke ndulu na lo ti mu maboko wala asongo ni alingbi pepe ti mu maboko, Mbeti ti Nzapa awa afon lo wamabe ti mu maboko na lo: “Lege ti vorongo so ayeke na sioni oko pepe nga ayeke nzoni na lê ti Nzapa na Babâ ti e ayeke so: ti bata anyindu nga na awomua na yâ pasi ti ala.”—Jacques 1:27, NW.
Ala so asala ye alingbi na akpengba-ndia ti Bible so ‘ayekia awomua’ biani. (1 Timothée 5:3, NW) Tongaso, ti yekia mbeni zo aye biani ti tene ti fa na gigi kpengo mbito teti zo ni so. Azo so a yekia ala aba so ala yeke na ngele mingi, a ndoye ala, na a ne ala. Ala ba pepe so azo ayeke mu maboko na ala gi ngbanga ti so a yeke kungba ti ala ti sala ni. Ruth, atä so lo mveni ayeke mbeni womua teti mbeni ngoi, ayekia biani Naomi na salango kue si, na bê kue nga na ndoye, a mu aye so atia Naomi na lege ti mitele nga na lege ti bibe. Ti tene ni biani, bango ndo ti Ruth asala si lo wara hio mbeni nzoni iri, si zo so ayeke ga ande koli ti lo atene na lo: “Akota zo kue ti yanga ti kodoro [gbata ni, NW] ti mbi ahinga mo yeke wali so alingbi.” (Ruth 3:11, kete tene na gbe ni) Na oko ngoi ni, ndoye so Naomi ayeke na ni teti Nzapa, salango ye ti lo so ahunda ye mingi pepe, nga na konongo ti bê ti kiri singila so lo yeke na ni na mbage ti angangu so Ruth asala teti lo, amu biani ngia mingi na bê ti Ruth ti mu maboko na lo. So tâ pendere tapande si Naomi azia teti awomua laso!
Ga Ndulu na Nzapa
Azo ti sewa na akamarade alingbi biani ti kanga pepe dü so kuâ ti mbeni zo azia ni. Teti tene so, a yeke kota ye ti tene wali so aglisa koli ti lo na yâ kui aga mbilimbili ndulu na “Babâ ti be-nzoni, na Nzapa ti lungula vundu kue, Lo so alungula vundu ti e na yâ pono ti e kue.” (2 aCorinthien 1:3, 4) Ba tapande ti Anne, mbeni womua ti ngu 84 so amu tele ti lo kue na Nzapa na ngoi ti dungo Jésus.
Na ngoi so koli ti Anne akui na peko ti so ala sala mariage a sala ngu mbasambala, lo bi lê na mbage ti Jéhovah ti wara dengo bê. ‘[Lo] zia temple lâ oko pepe, na salango kusala ti nzoni-kue bï na lâ na lege ti ziango kobe na hundango na toto mingi.’ (Luc 2:36, 37, NW) Jéhovah akiri tene na dutingo ndulu ti Anne na Nzapa? Biani! Lo fa ndoye ti lo na mbage ti Anne na mbeni lege so ayeke nde mingi, na mungo lege na lo ti ba foroto so ayeke kono ti ga Wasongo azo kue. Ba tongana nyen ye so amu ngia na adë bê ti Anne! A yeke polele so lo ba gango tâ tene ti Psaume 37:4 na mbage ti lo: “Gi lege ti wara ngia ti mo na yâ L’Eternel, na fade lo mu na mo ye so bê ti mo aye.”
Nzapa Asala Kusala na Lege ti Afon Chrétien
Elaine atene: “Teti angoi mingi na peko ti kui ti David, tele ti mbi aso, tongana mbeni zeme so akpo mbi na yâ kate ti mbi. Mbi ba mbi tene a yeke kobe so mbi te si aso yâ ti mbi na peko. Mbeni lâ, a so mbi mingi si mbi bi bê ti gue ti ba mbeni wanganga. Mbeni ita-wali ti yingo so ahinga ti ba yâ ti aye na so ayeke kamarade ti mbi atene so vundu ti mbi alingbi ti duti ye so ayeke na gunda ti kobela ti mbi na lo wa mbi ti hunda na Jéhovah mungo maboko nga na dengo bê. Mbi yeda na wango ti lo fade fade nga na yâ bê ti mbi, mbi tene mbeni sambela so alondo na bê, na hundango na Jéhovah ti mu maboko na mbi na yâ vundu ti mbi. Na lo sala ni!” Elaine ato nda ti ga nzoni, nga ngoi kete na pekoni même kobela ti lo ti mitele ahon.
A-ancien ti kongrégation alingbi mbilimbili ti mu maboko na nzobe na awomua so ayeke na yâ vundu. Na mungo maboko nga na dengo bê lakue na lege ti yingo na ndara nga na bango nda ti ye, a-ancien alingbi ti mu maboko na ala ti ngbâ ndulu na Jéhovah atä akpale ti ala. Na ndo so a hunda ti sala ni, a-ancien alingbi nga ti mu maboko na yâ lekengo aye ti mu akungba so atia ala. A-ancien tongaso, so aba mawa ti azo na so aba nda ti ye, aduti biani “mbeni ndo ti honde tele dä teti pupu.”—Isaïe 32:2, NW; Kusala 6:1-3.
Dengo Bê ti Lakue Lakue so Fini Gbia ti Sese Amu
Zo so kangba Anne ayeke la ni na ngia ti ba lo, a sala angu saki use awe, aga fadeso Messie so ayeke Gbia ti Royaume ti Nzapa so ayeke na yayu. Fade na yâ ngoi kete ngorogbia so ayeke hunzi aye kue so aga na vundu, so na popo ni a wara kuâ. Na ndo tene so, Apocalypse 21:3, 4 (NW) atene: “Ba! Tente ti Nzapa ayeke na azo . . . Nga fade lo mbô ngule kue na lê ti ala, na fade kui ayeke mbeni pepe, fade mua wala wuluwulu wala pasi ayeke mbeni pepe. Angbele ye ahon awe.” Mo ba so versê ni asala tene ti “azo”? Biani, fade a yeke lungula azo na gbe ti ngba ti kui nga na mua na wuluwulu kue so lo ga na ni.
Me mbeni nzo tene ahon so ayeke dä biani! Bible amu nga zendo ti londongo ti awakinda. “L’heure ayeke ga so azo kue so ayeke na dukua, fade ala mä yanga ti Lo [Jésus], na ala sigigi.” (Jean 5:28, 29) Legeoko tongana Lazare, so Jésus ayä lo na popo ti akinda, ala yeke sigigi tongana azo, pepe tongana ayingo. (Jean 11:43, 44) Fade azo so na pekoni ‘ayeke sala aye ti nzoni’ ayeke ga mbilimbili-kue na Jéhovah ayeke bata ala tongana mbeni babâ so abata molenge ti lo na ngoi so lo ‘lungula maboko ti lo na lo kaï nzala ti ye kue so ayeke na fini.’—Psaume 145:16, NW.
Ala so aglisa na yâ kuâ mbeni zo so ala ndoye lo mingi na amä na bê na tâ beku so, awara dengo bê mingi. (1 aThessalonicien 4:13) Tongaso, tongana mo yeke mbeni womua, bata ti “zia ti sambela pepe” ti wara dengo bê nga maboko so a lingbi mo wara lâ oko oko si mo yö akungba nde nde ti mo. (1 aThessalonicien 5:17; 1 Pierre 5:7) Nga, mu ngoi lâ oko oko ti diko Tene ti Nzapa si abibe ti Nzapa alingbi dë bê ti mo. Tongana mo sala aye so, mo yeke ba ande mo mveni tongana nyen, atä akpale kue so mo yeke wara tongana womua, Jéhovah alingbi biani ti mu maboko na mo ti wara siriri.
[Kete Tene na lembeti 5]
Ti mu maboko a hunda ti ba nda ti ye na ti zia na ndo so alingbi yekiango nzala ti zo ni ti duti gi lo oko nga dutingo ndulu ti mu maboko tongana a hunda
[Foto na lembeti 7]
Nzapa adeba nzoni Anne, mbeni mbakoro womua