Chapitre Ota
Atara Ala—Me Ala Duti Be-Ta-Zo na Jéhovah!
YE ATO NDA NI na yâ buku ti prophétie ti Daniel na mbeni ngoi so tambelango ti aye na ndo sese agbian biani. Assyrie alondo ti glisa Ninive, kota gbata ti lo. A sala si Égypte, na mbongo ti sese ti Juda, aga mbeni kodoro so ayeke na ngangu mbeni pepe. Na Babylone ayeke maï na loro ti ga mbeni kota ngangu na yâ mandako ti komande sese.
2 Na ngu 625 K.N.E., Néko, Pharaon ti Égypte, asala kue ti kanga lege na azo ti Babylone ti pusu na mbage ti mbongo. Tongaso, lo mu li ni na aturugu ti lo na Karkémish, na mbage ti li ti Ngu ti Euphrate. Bira ti Karkémish, tongana ti so ahiri ni, aduti mbeni kota ye na yâ mbaï. Aturugu ti Babylone, so Neboukadnetsar, molenge ti gbia so ayeke héritier, amu li ni dä, ahon ndo ti aturugu ti Pharaon Néko. (Jérémie 46:2) Na yâ hongo na ngangu ti lo so, Neboukadnetsar alï na ngangu na yâ Syrie nga na Palestine na, tongaso, lo kaï komandema ti Égypte na mbage ti sese so. Gi kuâ ti babâ ti lo, Nabopolassar, si akaï bira ti lo so teti kete ngoi.
3 Na ngu so aga na pekoni, Neboukadnetsar, so aga fadeso gbia ti Babylone, akiri abi bê ti lo na salango abira ti lo na Syrie nga na Palestine. A yeke na ngoi so si lo ga na Jérusalem ti fani oko ni. A diko na yâ ti Bible: “Na lâ ti Jojakim, Nebucadnetsar gbia ti Babylone aga ti sala bira na lo, na Jojakim aga boi ti lo ngu ota; na pekoni, lo kiri lo londo ti ke Nebucadnetsar.”—2 aGbia 24:1.
NEBOUKADNETSAR NA JÉRUSALEM
4 Tene “ngu ota” agboto lë ti e mbilimbili, teti akozo tene ti Daniel ayeke so: “Na yâ ngu ota ni so Jojakim gbia ti Juda ayeke gbia, Nebucadnetsar gbia ti Babylone aga na Jérusalem na lo ngoro kodoro so na bira.” (Daniel 1:1) Na ngu ota ni ti komandema kue ti Yehoïaqim, so ato nda ni na ngu 628 ti si na ngu 618 K.N.E., Neboukadnetsar ade aga “gbia ti Babylone” pepe; lo yeke gi molenge ti gbia so ade héritier. Na ngu 620 K.N.E., Neboukadnetsar agbu Yehoïaqim na ngangu ti futa mbeni lampo. Ye oko, ndulu na ngu ota na pekoni, Yehoïaqim asala kpengba li. Tongaso, a yeke na ngu 618 K.N.E., so ti tene na ngu ota ni ti komandema ti Yehoïaqim na gbe ti Babylone, si gbia Neboukadnetsar aga na Jérusalem ti fani use ni, ti se gbia so asala kpengba li.
5 Nda ti sengo kando so ayeke nyen? “Seigneur [“Jéhovah,” NW] azia Jojakim gbia ti Juda na tïtî lo, legeoko na mbeni mbage ti ye ti kusala ti da ti Nzapa.” (Daniel 1:2) Yehoïaqim akui peut-être na akozo lango ti sengo kando so, na lege so afâ lo fango, wala na ngoi ti mbeni wuluwulu. (Jérémie 22:18, 19) Na ngu 618 K.N.E., Yehoïakîn, molenge ti lo, aga gbia na peko ti lo. Lo yeke la ni na ngu 18. Me komandema ti lo aninga gi nze ota na lango bale oko: Yehoïakîn ayeda na hongo na ngangu ti awato ti lo na ngu 617 K.N.E.—Ba 2 aGbia 24:10-15.
6 Neboukadnetsar amu aye ti kusala ti nzoni-kue ti temple ti Jérusalem tongana matabisi ti bira na “ague na ni na sese ti Sinéar, na da ti nzapa ti lo, na lo zia ye ti kusala ni so na yâ da ti mosoro ti nzapa ti lo,” Mardouk (Merodak na Hébreu). (Daniel 1:2; Jérémie 50:2) A wara mbeni mbeti ti Babylone so afa Neboukatnetsar na tenengo na ndo ti temple ti Mardouk: “Mbi zia na yâ ni argent na lor na atênë ti ngele ngangu . . . na mbi zia da ti mosoro ti royaume ti mbi na yâ ni.” A kiri a sala tene ti aye ti kusala ti nzoni-kue so na ngoi ti Gbia Belshatsar.—Daniel 5:1-4.
APENDERE TI NZONI AHON TI JÉRUSALEM
7 A gue pepe gi na amosoro ti temple ti Jéhovah na Babylone. Tondo ni atene: “Gbia atene na Aspenaz, kozo mokonzi ti yangbo ti lo ti ga na ambeni ti amolenge ti Israël, na ti ahale ti gbia na ti azo so azo ayä iri ti ala, apendere koli so sioye oko ayeke na tele ti ala pepe, me lë ti ala ayeke nzoni, ala yeke na ngangu ti gbu nda ti ndara kue na ala yeke na hingango ye, na ala yeke na hingango nda ti ye so ahinga, ala so alingbi ti luti na yâ da ti gbia.”—Daniel 1:3, 4, NW.
8 A soro zo wa? E diko: “Daniel, Hanania, Misaël, na Azaria, ti amolenge ti Juda, ayeke na popo ti ala so.” (Daniel 1:6) Tene so afa ambeni kete ye na ndo mbaï ti Daniel na ti amba ti lo so ahinga ye mbilimbili pepe na ndo ti asewa ti ala. Na tapande, a fa so ala yeke “amolenge ti Juda,” mara ti agbia. A hinga pepe wala ala yeke amolenge ti gbia wala pepe, ye oko a yeke na lege ni ti tene ala yeke ti asewa ti akota zo. Na ndo ti so ala yeke nzoni na lege ti mitele nga na ti bibe, ala yeke nga na ngangu ti gbu nda ti ye, ndara, hingango ye na hingango nda ti ye, atä so ala de pendere teti ahiri ala “amolenge,” peut-être apendere so akono kete. Daniel na amba ti lo alingbi la ni ti duti nde na popo ti apendere ti Jérusalem; ala lingbi la ni ti duti apendere ti nzoni ahon.
9 Tondo ni afa na e pepe azo wa si ayeke ababâ na mama ti apendere so. Ye oko, a hinga biani so ala bata giriri tene ti Nzapa na ala mu akungba ti ala ti babâ na mama na nene ni. Tongana a bi bê na kiringo na peko mingi na lege ti nzoni salango ye nga na lege ti yingo so ayeke na Jérusalem na ngoi ni kâ, mbilimbili na popo ti ‘ahale ti gbia na ti azo so azo ayä iri ti ala,’ a yeke polele so anzoni lengo so Daniel nga na amba ti lo ota afa na gigi aga gi tongaso pepe. E lingbi ti ba kota vundu so ababâ na mama so awara na bango so ague na amolenge-koli ti ala na mbeni kodoro yongoro. Me ala lingbi la ni ti duti na ngia tongana ala hinga ye so amolenge ni aga! Biani, a yeke nene ye mingi ti tene ababâ na mama abata amolenge ti ala “na yâ wango-tene nga na fango lege ti bibe ti Jéhovah.”—aÉphésien 6:4, NW.
MBENI BIRA TETI BIBE
10 Fade fade mbeni bira teti bibe ti angba so ade pendere alondo. Ti tene apendere Hébreu so asala ye alingbi na salango ye ti Babylone, Neboukadnetsar ato mbela ti tene azo ti kusala ti lo ‘afa na ala salango mbeti na yanga ti azo ti Chaldée.’ (Daniel 1:4, NW) A yeke gi mbeni senge fango ye pepe. Mbeni bakari (The International Standard Bible Encyclopedia) afa so fango ye so andu “mandango yanga ti Sumérien, Akkadien, Araméen . . ., na ti ambeni yanga ti kodoro, nga na gbâ ti ambeti so asala na yanga ti akodoro so.” “Gbâ ti ambeti” andu mbaï, senda-mati, senda-tongoro, na ambeni ye nga. Ye oko, “ambeti ti lege ti vorongo so ayeke na tele ni, so andu ye ti awadeli na ti bango atongoro . . ., aduti nga mbeni kota mbage ni.”
11 Teti lo ye si apendere Hébreu so ayeda biani na dutingo nga na ngobo ti salango ye na yangbo ti gbia ti Babylone, “gbia amu na ala mbeni nzo kobe ti gbia, na vin so lo nyon, so alingbi na ala lâ na lâ si ala bata ala tongaso ngu ota, si tongana ngu ota so awe ala lingbi luti na gbele gbia.” (Daniel 1:5) Na ndo ni, “kozo mokonzi ti yangbo ti gbia amu iri na ala. Tongaso lo di iri ti Daniel, Beltshatsar; Hanania, Shadrak; Mishaël, Méshak; na Azaria, Abed-Négo.” (Daniel 1:7, NW) Na ngoi ti sungo Mbeti ti Nzapa, fani mingi ayeke mu fini iri na mbeni zo ti fa so mbeni kota ye asi na yâ dutingo ti lo. Na tapande, Jéhovah agbian iri ti Abram na ti Saraï ti ga Abraham na Sara. (Genèse 17:5, 15, 16) Tongana mbeni zo agbian iri ti mbeni zo, a yeke fa so a yeke lo si ayeke na ngangu, lo si akomande. Tongana Joseph aga zo ti bango lege ti akobe na Égypte, Pharaon amu na lo iri ti Tsaphnath-Panéah.—Genèse 41:44, 45; ba nga 2 aGbia 23:34; 24:17.
12 Ti Daniel na akamarade ti lo aHébreu ota, gbiango iri so ayeke na anda ni mingi. Kamba ayeke na popo ti a-iri so ababâ na mama amu na ala na lege ti vorongo ti Jéhovah. “Daniel” aye ti tene “Nzapa Ayeke Wafango Ngbanga Ti Mbi.” “Hanania” aye ti tene “Jéhovah Afa Be-nzoni.” “Mishaël” aye peut-être ti tene “Zo Wa Ayeke Tongana Nzapa?” Na “Azaria” aye ti tene “Jéhovah Amu Maboko.” Kite ayeke dä oko pepe, so ababâ na mama ti ala ayeke na beku so amolenge-koli ti ala ayeke kono na gbe ti fango lege ti Jéhovah Nzapa na ayeke sala na lo na be-biani.
13 Nde na so, afini iri so amu na aHébreu osio so andu mingi iri ti anzapa ti wataka, mo ba mo tene anzapa so ahon na ngangu tâ Nzapa. So tâ kusala ti mayele so agi ti buba mabe ti apendere so!
14 A gbian iri ti Daniel na Beltshatsar, so aye ti tene “Bata Fini ti Gbia.” Iri so ayeke biani mbeni ndulu iri ti sepela na Bel, wala Mardouk, kota nzapa ti Babylone. Atä lo yeda wala pepe na sorongo iri so teti Daniel, bê ti Neboukadnetsar ayeke na ngia ti fa so a yeke “na lege ti iri ti nzapa [ti lo].” (Daniel 4:8) A mu na Hanania iri ti Shadrak, iri so, na lege ti ambeni wandara, ayeke bungbi ti atene use na a ye ti tene “Komandema ti Akou.” Akou ayeke iri ti mbeni nzapa ti Sumer. A hiri Mishaël, Méshak (peut-être, Mishaakou), so aye ti duti mbeni gbiango yâ ti ye na kode ti “Zo Wa Ayeke Tongana Nzapa?” ti tene a ga “Zo Wa Ayeke Akou?” Iri ti Azaria so azo ti Babylone amu na lo ayeke Abed-Négo, so aye peut-être ti tene “Wakua ti Négo.” Na “Négo” ayeke mbeni iri ti “Nebo,” nzapa so na lege ni adi na iri ti amokonzi mingi ti Babylone.
ALA LEKE NA BÊ TI NGBÂ BE-TA-ZO NA JÉHOVAH
15 A-iri ti azo ti Babylone, kapa ti fango ye, na kode ti tengo kobe so ayeke nde, ye so kue agi pepe gi ti yôro na bê ti Daniel na apendere Hébreu ota so dutingo ti Babylone, me ti gue na ala yongoro na Nzapa ti ala, Jéhovah, nga na ye so ala manda na dutingo ti ala na lege ti vorongo. Apendere so ayeke sala nyen na gbele aye ti ngangu na atara mingi tongaso?
16 Tondo so asû na gbe ti yingo atene: “Daniel aleke na bê ti lo ti ga sioni pepe na lege ti apendere kobe ti gbia nga na vin so lo yeke nyon.” (Daniel 1:8a, NW) Atä a di gi iri ti Daniel oko, tanga ti tondo ni afa so amba ti lo ota amu peko ti yanga so lo mu. Tene “aleke na bê ti lo” afa so mandango ye so Daniel awara na lege ti ababâ na mama ti lo nga na ti ambeni zo na kodoro ti lo andu bê ti lo. A yeke biani mara ti fango ye so si afa lege na tanga ti aHébreu ota so na yâ desizion ti ala. So ayeke pepe mbeni kota fä ti nene ti fa ye na amolenge ti e, atä a ba so ala de kete mingi ti gbu nda ti ye?—aProverbe 22:6; 2 Timothée 3:14, 15.
17 Ngbanga ti nyen apendere Hébreu ake gi nzo kobe ti gbia na vin, na pepe ambeni ye so aleke teti ala? Tene ti Daniel afa na gigi polele nda ni: “Ti ga sioni pepe.” Na mandango ‘mbeti nga na yanga ti azo ti Chaldée’ na warango mbeni iri ti Babylone, atä a nzere na ala pepe, ala ga biani sioni pepe. Mu tapande ti Moïse, ngu saki oko kozoni. A fa na lo “ndara ti Égypte kue,” me lo ngbâ lakue be-ta-zo na Jéhovah. Lo wara mbeni nzoni gunda ni na lege ti fango ye so ababâ na mama ti lo amu na lo. Tongaso, “na lege ti mabe, tongana Moïse aga biazo, lo ye pepe si azo adi iri ti lo molenge ti molenge ti Pharaon ti wali, teti lo ye ti hu pono legeoko na azo ti Nzapa ahon ti wara ngia na yâ siokpari teti kete ngoi.”—Kusala 7:22; aHébreu 11:24, 25.
18 Na lege wa aye so alondo na gbia ti Babylone ayeke sala si apendere koli so aga sioni? Kozoni, nzo kobe ti gbia andu peut-être giriri ambeni kobe so Ndia ti Moïse agbanzi. Na tapande, azo ti Babylone ayeke te la ni anyama ti sioni, so agbanzi na azo ti Israël na gbe ti Ndia. (Lévitique 11:1-31; 20:24-26; Deutéronome 14:3-20) Use ni, kua ti azo ti Babylone ayeke ti fâ pepe go ti anyama kozoni si ala te kasa ni. Ti te nyama so mene ade dä ayeke kengo biani ndia ti Jéhovah na ndo ti mene. (Genèse 9:1, 3, 4; Lévitique 17:10-12; Deutéronome 12:23-25) Ota ni, kua ti awavorongo anzapa ti wataka ayeke ti mu kobe ti ala na ayanda kozoni si ala bungbi ti te ni. Awakua ti Jéhovah asala mbeni ye oko tongaso pepe. (Ba 1 aCorinthien 10:20-22.) Na ndo ni, a yeke nzoni pepe teti seni ti azo, atä ngu ti ala ayeke oke, na mbilimbili teti apendere, ti te lâ na lâ akobe ti mafuta mingi na ti nyon angangu samba.
19 Ye oko ayeke ti hinga ye so a lingbi zo asala, me ti wara ngangu ti sala ni tongana aye ti ngangu wala tara asi na lo ayeke mbeni ye nde. Daniel na akamarade ti lo ota alingbi la ni ti tene ala yeke yongoro na ababâ na mama ti ala nga na amba ti ala, na tongaso ala yeke hinga ande ye oko pepe na ndo salango ye ti ala. Ala lingbi nga ti tene so a yeke yanga so gbia amu na tongaso ala lingbi ti sala mbeni ye nde pepe. Na mbage, a lingbi ti tene so ambeni pendere ayeda na ye so amu na ala na ala tene na bê ti ala so ti wara mbage dä ayeke mbeni matabisi me pepe mbeni kpale. Me amara ti asioni bango ndo tongaso alingbi fade fade ti pusu ala ti sala siokpari na hondengo ni, mbeni gbanda so apendere mingi atï na yâ ni. Apendere Hébreu ahinga giriri so “lë ti L’Eternel [“Jéhovah,” NW] ayeke na ndo kue” na so fade tâ “Nzapa asala si kusala kue na ye kue so ahonde aga na gbe ti ngbanga, tongana a yeke nzoni wala sioni.” (aProverbe 15:3; Zo-ti-fa-tene 12:16 [12:14, NW]) Zia e kue e manda ye na lege ti tambela ti apendere be-ta-zo so!
AFUTA KPENGBANGO BÊ NA GBUNGO NGANGU
20 Teti so lo leke na bê ti lo ti luti na gbele asioni ngangu so abuba ye, Daniel alondo ti sala ye alingbi na desizion ti lo. “Lo ngbâ ti hunda na kozo mokonzi ti yangbo ti gbia si lo sala lo mveni ti ga sioni pepe.” (Daniel 1:8b, NW) Zia e luti na ndo tene “ngbâ ti hunda.” Mingi, a lingbi zo angbâ ti gbu ngangu ti tene na nda ni lo luti na gbe ti atara wala lo hon ndo ti ambeni wokongo.—aGalate 6:9.
21 Ti Daniel, afuta gbungo ngangu ti lo. ‘Tongaso Nzapa asala si Daniel awara nzobe na be-nzoni na lë ti kozo mokonzi ti yangbo ni.’ (Daniel 1:9) Tongana aye aga nzoni teti Daniel na amba ti lo, a yeke pepe ngbanga ti so ala ne mingi wala ngbanga ti so ala hinga ye mingi; a yeke ngbanga ti so Jéhovah adeba nzoni na ndo ti ala. Daniel adabe lo biani na mato ti aHébreu so: “Zia bê ti mo kue na Jéhovah na luti pepe na ndo hingango ndo ti mo mveni. Na yâ ti alege ti mo kue mo bi bê na lo, na fade lo sala si alege ti mo aga mbilimbili.” (aProverbe 3:5, 6, NW) A futa ala so amu peko ti wango so.
22 Na tongo nda ni, kozo mokonzi ti yangbo ti gbia ni ayeda pepe. Lo tene: “Mbito ti seigneur ti mbi, gbia ni, asala mbi, lo so adiko kobe ti i na ye ti nyon ti i. Teti nyen a lingbi lo ba lë ti i ayeke na vundu ahon apendere koli so ngu ti ala alingbi na ngu ti i? na lege so fade i sala si ngbanga ti gbia aga na li ti mbi?” (Daniel 1:10) Atene ti lo na mbito so asala lo ayeke tâ na lege ni. Gbia Neboukadnetsar ayeke giriri zo so aye pepe si ake yanga ti lo, na wakua so ahinga so lo lingbi ti glisa fini ti lo tongana lo mu peko pepe ti yanga ti gbia ni. Tongaso Daniel ayeke sala nyen?
23 A yeke na ndo so si gbungo nda ti ye na ndara asala kusala. Pendere Daniel adabe lo peut-être na mato so: “Kiringo tene, tongana a sala ni na ngangu pepe, ayeke dë kota ngonzo, me tene so aso bê asala si ngonzo alondo.” (aProverbe 15:1, NW) Ahon ti hunda na ngangu ti tene ayeda na ye so lo hunda, ye so alingbi peut-être la ni ti ga na ye ti ngangu, Daniel angbâ pepe ti hunda. Na ngoi so alingbi na ni, lo sala tene na “kapita,” so alingbi peut-être ti sala ye na yapungo ni kete teti lo kiri tene polele pepe na gbia ni teti aye so lo sala.—Daniel 1:11.
AZIA MBENI TARA TI LANGO BALE OKO
24 Daniel ahunda na kapita ni ti tara lo. Lo tene: “Mbi voro mo, mo tara aboi ti mo lâ bale oko; mu le-kobe na kugbe-kasa na e ti te, na mu ngu na e ti nyon. Na pekoni, mo ba lë ti e na lë ti apendere koli so ate nzo kobe ti gbia, na mo sala na aboi ti mo na lege ti ye so mo ba.”—Daniel 1:12, 13.
25 Ti te gi ‘le-kobe na kugbe-kasa na ngu’ teti lâ bale oko, ayeke sala ande si lë ti ala aduti na “vundu” ahon ti ambeni? Tene “le-kobe na kugbe-kasa” akiri na mbeni tene na yanga ti Hébreu so aye ti tene biani “alë ti kobe.” Ambeni Bible akiri pekoni na “hulengo lë ti kobe,” so a fa nda ni tongana “alë ti kobe nde nde so ayeke te ni (na tapande, petit pois, haricot wala lentille).” Ambeni wandara atene so, na lege ti atene so angoro ni, a yeke mbeni kode ti tengo kobe so andu gi pepe alë ti kobe so ayeke te ni. Mbeni buku atene: “Ye so Daniel na amba ti lo ahunda ayeke mbeni tengo kobe so akpengba pepe, na lege ti akugbe-kasa, so azo kue ayeke te ahon tengo nyama, so ayeke na mafuta mingi, na meza ti gbia.” Tongaso, tene ni andu nga peut-être anzoni kobe so aleke ni na haricot, concombre, ail, poireaux, lentille, melon, a-oignon, na mapa so asala na alë ti ye nde nde. A yeke biani pepe mbeni tengo kobe so ayeke sala sioni na azo! A yeke tongaso si kapita agbu nda ni. “Tongaso lo yeda na tene ti lo, na lo tara ala lâ bale oko.” (Daniel 1:14) Ye ti pekoni ayeke so wa?
26 “Na peko ti lâ bale oko so, lo ba lë ti ala ayeke nzoni ahon, na tele ti ala ayeke na mafuta ahon tele ti apendere koli kue so ate nzo kobe ti gbia.” (Daniel 1:15) Tene so aye ti tene pepe so tengo gi akugbe-kasa ayeke nzoni ahon tengo nyama, so ayeke na mafuta. Lango bale oko ayeke mbeni ngoi so ayeke ndulu mingi ti tene mbeni ngobo ti tengo kobe afa ye so asi na ndo ti mbeni zo, me a yeke ndulu pepe ti tene Jéhovah asala ye so lo leke na bê ti lo ti sala. Tene ti lo atene: “Deba nzoni ti Jéhovah — ba ye so asala nzoni, na lo zia vundu dä pepe.” (aProverbe 10:22, NW) Apendere Hébreu osio azia mabe ti ala na bê ti ala na Jéhovah, na lo zia ala pepe. Asiècle mingi na pekoni, Jésus Christ angbâ na fini na peko ti lango 40 so lo te ye pepe. Na lâ ni kâ, lo fa peko ti atene so ge, so awara ni na Deutéronome 8:3: “Zo angbâ na fini gi na lege ti kobe pepe, me lo ngbâ na fini na lege ti tene kue so asigigi na yanga ti L’Eternel [“Jéhovah,” NW].” Ye so asi na Daniel nga na akamarade ti lo aduti mbeni tapande ni.
GBUNGO NDA TI YE NA NDARA AHON ANZONI KOBE NA VIN
27 Alango bale oko ayeke gi mbeni tara senge, me ye ti pekoni asala si zo ayeda na ni. “Tongaso kapita ni alungula nzo kobe na vin so amu na ala ti nyon, na lo mu le-kobe na kugbe-kasa na ala.” (Daniel 1:16) A yeke ngangu pepe ti bi bê na ye so ambeni pendere so awara nga fango ye ni atene na ndo ti Daniel na amba ti lo. Na lë ti ala, a lingbi ti duti ye ti buba ti soro ti te lakue le-kobe na kugbe-kasa ahon pendere kobe so amu na gbia. Me akota tara angbâ na peko, so ayeke hunda ande na apendere Hébreu so ti bata donzi ti ala nzoni na ti sala hange mingi. Na ndo ni kue, a yeke mabe ti ala na ziango bê ti ala na Jéhovah si ayeke sala ti tene ala hon ndo ti atara ti mabe ti ala.—Ba Josué 1:7.
28 Ye so adiko na pekoni afa na gigi biani so Jéhovah ayeke na apendere so: “Na tene ti apendere koli osio so, Nzapa amu ndara na ala ti hinga ye, ti hinga mbeti mingi, na ndara; na Daniel ayeke na mayele ti hinga nda ti ye kue so a ba tongana suma na ti hinga nda ti suma kue.” (Daniel 1:17) Ti luti na gbe angoi ti ngangu so ayeke ga, a hunda na ala ti wara ye mingi ahon ngangu ti tele na nzoni seni. “Tongana ndara alï na yâ bê ti mo nga si hingango ye anzere na tâ âme ti mo, fade ngangu ti gbungo li aba ndo na ndo mo, fade bango nda ti ye abata mo, ti zi mo na yâ lege ti sioni, na tïtî zo so afa aye ti kirikiri.” (aProverbe 2:10-12, NW) A yeke mbilimbili ye so Jéhovah amu na apendere be-ta-zo osio so teti ye so ayeke si ande na ala.
29 A tene polele so Daniel “ayeke na mayele ti hinga nda ti ye kue so a ba tongana suma na ti hinga nda ti suma kue.” A ye pepe ti tene lo ga zo ti nganga. Na biani, atä aba Daniel tongana mbeni oko ti atâ kota prophète Hébreu, lâ oko lo tene pepe na gbe ti yingo ti Nzapa atene tongana: “Seigneur L’Eternel [“Jéhovah,” NW] atene” wala ‘Jéhovah ti aturugu atene.’ (Ésaïe 28:16; Jérémie 6:9, NW) Ye oko, a yeke gi na lege ti fango ye ti yingo ti nzoni-kue ti Nzapa si Daniel alingbi ti gbu nda nga ti fa nda ti aye so aba tongana suma na asuma so afa na gigi ye so Jéhovah aleke ti sala.
NA NDA NI, KOTA TARA
30 Ngu ota ti mandango ye na ti lekengo ala ako nda ni. Na pekoni kota tara ni asi: lisoro na gbia lo mveni. ‘Tongana lâ ni awe so gbia adiko na lo ti ga na ala, kozo mokonzi ti yangbo ni ague na ala na gbele Nebucadnetsar.’ (Daniel 1:18) A yeke ngoi so a lingbi apendere osio akiri tene teti ala mveni. A duti nzoni na ala ti mu peko ti andia ti Jéhovah ahon ti kamata angobo ti salango ye ti azo ti Babylone?
31 “Gbia asala tene na ala; na popo ti ala kue, a wara mbeni oko pepe so alingbi na Daniel, Hanania, Misaël na Azaria; tongaso ala luti na gbele gbia.” (Daniel 1:19) So tâ fä ti nzoni salango ye ti ala na yâ ti angu ota so ahon! Tongaso a yeke la ni ye ti buba pepe teti ala ti mu peko ti mbeni ngobo ti tengo kobe so mabe na yingo-ti-hinga ti ala afa na ala. Na dutingo be-ta-zo na yâ ye so a lingbi ti ba ni tongana kete ye, afuta Daniel na akamarade ti lo na lege ti akota ye. Matabisi ti “luti na gbele gbia” ayeke ye so apendere kue so afa ye na ala ayeke gi. Bible afa pepe wala a yeke gi apendere Hébreu osio so si asoro ala. Ye oko, dutingo be-biani ti ala aga na ala “kota futa.”—Psaume 19:12 (19:11, NW).
32 Mbeti ti Nzapa atene: “Mo ba zo so asala kusala ti lo nzoni? Fade lo luti na gbele agbia.” (aProverbe 22:29) Tongaso, Neboukadnetsar asoro Daniel, Hanania, Mishaël na Azaria ti luti na gbele gbia, so ti tene, ti ngbâ na yangbo ti lo. E ba na yâ mbaï so maboko ti Jéhovah so ayeke leke aye ti fa akota mbage ti ye so lo leke ti sala na lege ti apendere koli so, na mbilimbili Daniel. Tongana a yeke la ni mbeni yekiango ndo ti tene asoro mbeni zo ti ngbâ na yangbo ti Neboukadnetsar, a yeke mbeni yekiango ndo ti kota ahon mingi ti tene Gbia ti Ndagigi Kue, Jéhovah, asala kusala na zo na lege ti kota ye ti kpene tongaso.
33 Neboukadnetsar ahinga fade fade so ndara na ngangu ti gbungo nda ti ye so Jéhovah amu na apendere Hébreu osio ayeke kota mingi ahon ti awawango na awandara kue ti yangbo ti lo. “Na tene ti ndara kue, na ti hingango nda ti ye, so gbia ahunda ala dä, lo ba ala yeke nzoni ahon awanganga na azo ti yorö kue so ayeke na royaume ti lo kue, ala hon ala lege bale oko.” (Daniel 1:20) A lingbi ti duti nde tongana nyen? ‘Azo ti nganga’ na “azo ti yorö” aluti giriri na ndo hingango ye ti mbito senge senge so ayeke na Babylone, na ngoi so Daniel na akamarade ti lo azia bê ti ala na ndara ti nduzu. A lingbi ti haka ala oko pepe!
34 Biani, ye agbian mingi pepe tongana ngoi ayeke hon. Na kozo siècle ti N.E., so senda-ndara ti aGrec na ndia ti Rome ayeke dä, bazengele Paul asû na gbe ti yingo ti Nzapa: “Ndara ti sese so ayeke tene ti buba na lë ti Nzapa, teti Mbeti ti Nzapa atene, Lo gbu azo ti ndara na yâ mayele ti ala. Na mbeni, Seigneur [“Jéhovah,” NW] ahinga bibe ti awandara, Lo hinga bibe ti ala ayeke senge senge. Tongaso zia zo oko ayä iri ti lo na lege ti azo pepe.” (1 aCorinthien 3:19-21) Laso, a lingbi e gbu ngangu ye so Jéhovah afa na e na e zia lege pepe si nzala na zango ti sese agboto e fade fade.—1 Jean 2:15-17.
BE-TA-ZO JUSKA NA NDA NI
35 Tondo ti Daniel chapitre 3, na ndo ti yanda ti lor so Neboukadnetsar asala na benyama ti Doura na ti tara ti four ti wâ, afa na lege so agbu bê so Hanania, Mishaël na Azaria ayeke na mabe so akpengba mingi. A-Hébreu so akpe mbito ti Nzapa angbâ biani be-ta-zo na Jéhovah juska na kuâ ti ala. E hinga ni ngbanga ti so bazengele Paul asala biani tene ti ala tongana lo sala tene ti azo so, “na lege ti mabe, ala . . . mingo ngangu ti wâ.” (aHébreu 11:33, 34) Ala yeke akota tapande teti awakua ti Jéhovah, apendere nga akota zo.
36 Ti Daniel, ndangba versê ti chapitre 1 atene: “Daniel angbâ, même juska kozo ngu ti gbia Cyrus.” Mbaï afa so Cyrus akinda Babylone na bï oko, na ngu 539 K.N.E. Biani ngbanga ti dutingo ti lo so ahinga na lo nga na kota ndo ti lo, Daniel angbâ giriri ti sala kua na yangbo ti Cyrus. Nga, Daniel 10:1 afa so “na ngu ota ni ti Cyrus gbia ti Perse,” Jéhovah afa nda ti mbeni kota tene na Daniel. Tongana lo de pendere na ngoi so ague na lo na Babylone na ngu 617 K.N.E., lo lingbi ti duti ndulu na ngu ngbangbo oko tongana lo wara ndangba suma so. So tâ kua so a ninga, so ahiri deba nzoni na ndo ni nga so ayeke be-biani na yâ kusala ti Jéhovah!
37 Kozo chapitre ti buku ti Daniel afa pepe gi mbaï ti amolenge-koli osio so aduti be-ta-zo na so ahon atara ti mabe ti ala. A fa na gigi so Jéhovah alingbi ti sala kusala na zo kue so bê ti lo aye si ye so lo leke ti sala aga tâ tene. Tondo so afa na gigi so ye so aba ni tongana mbeni ye ti vundu, tongana Jéhovah azia lege na ni, a lingbi ti sala mbeni nzoni kusala. Na a fa nga so dutingo be-ta-zo na yâ akete ye aga na futa ti nzoni mingi.
MO MANDA NYEN?
• Ye nyen e hinga na ndo sewa ti Daniel na akamarade ti lo ota so ade pendere?
• Tongana nyen atara nzoni fango ye na apendere Hébreu osio na Babylone?
• Tongana nyen Jéhovah afuta aHébreu osio teti gbungo ngangu ti ala na mbito pepe?
• Aye wa awakua ti Jéhovah ti laso alingbi ti manda na lege ti tapande so Daniel na amba ti lo ota azia?
[Ahundango Tene ti Manda na Ye]
1, 2. Aye wa ti kota asi kozoni na tongo nda ti tondo ti Daniel?
3. Tongana nyen kozo bira so Neboukadnetsar asala na Jérusalem ahunzi?
4. Tongana nyen e lingbi ti gbu nda ti tene ‘na yâ ngu ota ni ti komandema ti Yehoïaqim’ na Daniel 1:1?
5. Use bira so Neboukadnetsar asala na Jérusalem ako nda ni tongana nyen?
6. Neboukadnetsar asala nyen na aye ti kusala ti nzoni-kue ti temple ti Jérusalem?
7, 8. A lingbi ti tene nyen na lege ti Daniel 1:3, 4 na 6 na ndo ti asewa ti Daniel na amba ti lo ota?
9. Ngbanga ti nyen ahinga biani so ababâ na mama ti Daniel na ti amba ti lo ota akpe mbito ti Nzapa?
10. Afa nyen na apendere Hébreu, na ngbanga ti nyen?
11. Aye wa aleke ti tene apendere Hébreu asala ye alingbi na dutingo so ayeke na yangbo ti gbia ti Babylone?
12, 13. Ye nyen amu lege ti tene, na gbiango iri ti apendere Hébreu, aye ti buba mabe ti ala?
14. Nda ti afini iri so amu na Daniel na amba ti lo ota ayeke nyen?
15, 16. Akpale wa aku fadeso Daniel na amba ti lo, na ala sala ye tongana nyen?
17. Ngbanga ti nyen Daniel na amba ti lo ake gi kobe ti gbia so ayeke mu lâ oko oko, me pepe tanga ti aye so aleke ni?
18. Na lege wa aye so gbia ni amu alingbi ti sala si apendere Hébreu aga sioni?
19. Tene wa apendere Hébreu alingbi ti tene na bê ti ala, me ye nyen amu maboko na ala ti ba ndo na lege ni?
20, 21. Daniel asala nyen, na ye nyen asi?
22. Tene wa so ayeke na lege ni, mokonzi ti yangbo ni atene?
23. Na lege wa Daniel afa ngangu ti gbu nda ti ye nga na ndara na yâ salango ye ti lo?
24. Tara wa Daniel ahunda ti tene asala ni?
25. “Akugbe-kasa” so amu na Daniel na akamarade ti lo ota andu la ni nyen?
26. Ye ti pekoni ti tara ti lango bale oko ayeke so wa, na ngbanga ti nyen a ga tongaso?
27, 28. Na alege wa kode ti tengo kobe so amu na Daniel na akamarade ti lo ota aleke ala na aye ti kota so ayeke ku ala?
29. Ngbanga ti nyen Daniel ayeke “na mayele ti hinga nda ti ye kue so a ba tongana suma na ti hinga nda ti suma kue”?
30, 31. Tongana nyen lege ti salango ye so Daniel na amba ti lo asoro aduti nzoni teti ala?
32. Ngbanga ti nyen a lingbi ti tene so Daniel, Hanania, Mishaël na Azaria ayeke na mbeni matabisi so ayeke kota ahon ti duti na yangbo ti gbia?
33, 34. (a) Ye nyen na mbage ti apendere Hébreu, apika bê ti gbia ni? (b) Ye nyen e lingbi ti manda na lege ti ye so asi na aHébreu osio so?
35. E hinga nga nyen na ndo amba ti Daniel ota so?
36. Mara ti kusala wa so ayeke nde Daniel awara ni?
37. Aye nyen a lingbi ti wara na mandango Daniel chapitre 1?
[Foto so amu lembeti 30 kue]