Ngbâ ti ‘hon ndo ti ye ti sioni na lege ti ye ti nzoni’
“Zia sioni ahon ndo ti mo pëpe, me mo hon ndo ti sioni na lege ti ye ti nzoni.”—AROMAIN 12:21.
1. E hinga tongana nyen so e lingbi ti hon ndo ti aye ti sioni?
ZO ALINGBI ti gbu ngangu na gbele azo so agi lege na ngangu ti kanga lege na tâ vorongo? Zo alingbi ti hon na ngangu aye so ayeke gi ti pusu e ti kiri na yâ ti sese ti laso so ake Nzapa? E lingbi ti kiri tënë ën na ahundango tënë use so. Ngbanga ti nyen e tene tongaso? Ngbanga ti tënë so Paul asû na yâ ti mbeti ti aRomain, lo tene: “Zia sioni ahon ndo ti mo pëpe, me mo hon ndo ti sioni na lege ti ye ti nzoni.” (aRomain 12:21). Tongana e zia bê ti e kue na Jéhovah nga e leke na bê ti e ti zia pëpe si sese so ahon e na ngangu, aye ti sioni so ayeke dä ayeke hon ndo ti e pëpe. Na ndo ni, tënë ngbâ ti “hon ndo ti sioni” afa so e lingbi ti hon ndo ti aye ti sioni tongana e ngbâ ti sara ngangu ti ke aye ti sioni. Sioni sese so nga na sioni mokonzi ti lo Satan Zabolo ayeke hon na ngangu gi azo so asara hange pëpe nga azia ti sara ngangu.—1 Jean 5:19.
2. Ngbangba ti nyen e yeke bâ aye so asi lani na yâ ti fini ti Néhémie?
2 Ngu 500 tongaso kozoni si a dü Paul, mbeni wakua ti Nzapa so ayeke na Jérusalem afa so zo alingbi ti hon ndo ti aye ti sioni. Néhémie, wakua ti Nzapa so aluti gi pëpe na gbele kangango lege so alondo na azo so ake Nzapa, me lo hon nga na ngangu ye ti sioni na lege ti ye ti nzoni. Lo tingbi lani na akpale wa? Nyen la amû maboko na lo ti gbu ngangu? Na lege wa e lingbi ti mû tapande ti lo? Ti kiri tënë na ahundango tënë so, zia e bâ ambeni ye so asi lani na yâ ti fini ti Néhémie.a
3. Néhémie aduti lani na popo ti azo wa? Lo sara lani kota kusala wa?
3 Néhémie asara lani kusala na yâ ti yangbo ti Artaxerxès, so ayeke gbia ti Perse. Atâa so Néhémie ayeke lani na popo ti azo so avoro Jéhovah pëpe, lo gi pëpe ti “tambela na lege ti [azo ti] sese” ti ngoi ni so (aRomain 12:2). Na ngoi so a hunda ti mû maboko na kodoro ti Juda, Néhémie ayeda ti zia nzoni ndo ti lo, ti sara ngangu voyage ti gue na Jérusalem nga ti sara kota kusala ti lekengo gbagba ti gbata ni (aRomain 12:1). Atâa so Néhémie ayeke gouverneur ti Jérusalem, lo sara kua lâ oko oko na tere ti amba ti lo azo ti Israël “a komanse na ndapre juska atongoro asigigi.” Ye so asara si gi na yâ ti nze use, ala hunzi kua ti lekengo gbagba ni (Néhémie 4:21; 6:15). Kusala so ala sara ayeke kete ye pëpe, ndali ti so na ngoi ti lekengo gbagba ni, azo ti Israël awara mara ti akangango lege nde nde kue. Azo wa la agi lani ti kanga lege na kusala ti Néhémie? Na ngbanga ti nyen ala sara ni?
4. Awato ti Néhémie agi lani ti sara nyen?
4 Azo so mingi ni agi lani ti kanga lege na Néhémie ayeke Sanballat, Tobija nga na Guésem, akota zo so alango na yâ ti akodoro so ayeke nduru na Juda. Teti so ala yeke awato ti azo ti Jéhovah, “bê ti ala aso mingi teti [Néhémie] aga ti gi nzoye teti amolenge ti Israël.” (Néhémie 2:10, 19). Awato ti Néhémie aleke na bê ti ala ti buba yâ ti aye so lo leke ndali ti lekengo gbagba ni, même ala leke ti sara ye na mayele. Fade Néhémie ayeke ‘zia si sioni ahon ndo ti lo’?
‘Ngonzo agbu Sanballat, na bê ti lo aso lo mingi’
5, 6. (a) Awato ti Néhémie asara nyen na ngoi so aJuif ayeke leke gbagba ti Jérusalem? (b) Ngbanga ti nyen Néhémie azia pëpe si awato ti lo abi mbeto na bê ti lo?
5 Na mbeto pëpe, Néhémie awa amba ti lo aJuif, lo tene: “E sara gbagba ti bira ti Jérusalem.” Ala kiri tene, ala tene: “E sara kusala so.” Néhémie atene: “Ala kpengba ti sara nzo kusala so,” me awato ti e ‘ahe e na ngia, ala ke e, ala tene, Ye so i yeke sara ayeke nyen? Fade i londo ti ke gbia ni?’ Néhémie azia pëpe si hengo ndo ti ala nga na atënë ti mvene so ala yeke bi na ndo ti lo azia mbeto na bê ti lo. Lo tene na awato ti ala, lo tene: “Fade Nzapa ti yayu asara si kusala ti e aga nzoni, tongaso e aboi ti Lo, e londo ti sara kusala so.” (Néhémie 2:17-20). Néhémie aleke na bê ti lo ti sara si “nzo kusala” ni ague na dawa.
6 Bible atene na ndo ti Sanballat, so ayeke mbeni oko ti azo so ayeke gi ti kanga lege na kusala ti ala, lo tene: “Ngonzo agbu lo, bê ti lo aso lo mingi.” Nga, lo kiri lo diko asioni tënë mingi na ndo ti ala. Lo he ala lo tene: “AJuif so ayeke na ngangu pëpe, ala yeke sara nyen? . . . Fade ala kiri ala sara kusala mbeni na tênë so ala wara na yâ koga ti saleté?” Tobija amû mbage na yâ ti hengo ndo so, lo tene: “Même ye so ala yeke sara, tongana mbako ama dä, fade lo fâ gbagba ti tênë ti ala na sese.” (Néhémie 4:1-3). Néhémie asara lani ye tongana nyen na gbele aye so?
7. Néhémie asara ye tongana nyen na ngoi so awato ti ala abi atënë ti mvene na li ti ala?
7 Néhémie asara sanka ti hengo ndo ti ala ni. Lo sara ye alingbi na yanga so Nzapa amû nga lo gi pëpe ti kiri sioni teti sioni (Lévitique 19:18). Nde na so, lo zia tënë ni na tïtî Jéhovah nga lo sambela, lo tene: “O Nzapa ti e, Mo mä, teti ala ke e. Mo kiri zonga ti ala na ndo li ti ala mveni.” (Néhémie 4:4). Néhémie azia bê ti lo kue na tënë ti dengo bê ti Jéhovah so lo tene: “Kula ayeke ti Mbi, fade Mbi futa kula ni.” (Deutéronome 32:35). Na ndo ni, Néhémie nga na amba ti lo aJuif angbâ ti “sara gbagba ni”. Ala zia pëpe si mbeni ye nde agboto lê ti ala. Biani, “gbagba atingbi kue, na [ndambo] ti yongo ni na nduzu angbâ; teti azo ni azia bê ti ala dä ti sara kusala ni.” (Néhémie 4:6). Awato ti tâ vorongo awara lege pëpe ti kanga lege na kusala ti lekengo gbagba so. Tongana nyen e lingbi ti mû tapande ti Néhémie?
8. (a) Na lege wa e lingbi ti mû tapande ti Néhémie na ngoi so awato ti e atene atënë ti mvene na ndo ti e? (b) Fa mbeni ye so asi na mo wala so mo mä, na so afa so a yeke na lege ti ndara ti ke ti kiri sioni teti sioni.
8 Laso, azo so ayeke gi ti kanga lege na e na ekole, na place ti kua wala même na yanga-da ayeke he e na ngia nga ayeke bi atënë ti mvene na li ti e. Ye oko, fani mingi, a yeke nzoni ti sara ye tongana ti so kpengba-ndia ti Bible afa, atene: “Ngoi ayeke . . . ti kaï.” (Zo-ti-fa-tene 3:1, 7). Tongaso, legeoko tongana ti Néhémie, e yeke ke ti zonga azo tongana ala zonga e (aRomain 12:17). E yeke sambela Jéhovah, e yeke zia bê ti e kue na lo so adë bê ti e, lo tene: “Fade Mbi futa kula ni.” (aRomain 12:19; 1 Pierre 2:19, 20). Na sarango tongaso, e yeke zia lege pëpe na azo so ayeke gi ti kanga lege na e ti gboto lê ti e nde na kusala so a hunda na e ti sara laso: kusala ti fango nzo tënë ti Royaume ti Nzapa nga ti sarango si azo aga adisciple (Matthieu 24:14; 28:19, 20). Na ngoi kue so e yeke mû mbage na yâ ti kusala so nga e yeke ke ti zia lege si awato ti e akanga lege na e, e yeke fa so e yeke na mara ti mabe so Néhémie ayeke na ni.
Fade “e fâ ala”
9. Mara ti kangango lege wa awato ti Néhémie asigigi na ni? Néhémie asara ye lani tongana nyen?
9 Tongana azo so ayeke gi ti kanga lege na tâ vorongo na ngoi ti Néhémie amä so “kusala ti leke gbagba ti Jérusalem atambela nzoni,” ala mû a-epée ti ala ti “sara bira na Jérusalem”. Ti aJuif, mbeni ye ti sarango ni ayeke dä pëpe. Awato so ayeke azo ti mara ti Samarie so ayeke na mbage ti banga, azo ti mara ti Ammon so ayeke na mbage ti tö, a-Arabe so ayeke na mbage ti mbongo nga na azo ti mara ti Asdod so ayeke na mbage ti do. Ala ngoro Jérusalem kue; na azo so ayeke leke gbagba ni abâ so awato ti ala ayeke nduru ti gbu ala. Nyen la ala lingbi ti sara? Néhémie atene: “E sambela Nzapa ti e.” Awato ti aJuif aye ti bi mbeto na bê ti ala, ala tene: “[Fade] e fâ ala, na e sara si ala zia kusala ni.” Ti kanga lege na ye so awato aye ti sara, Néhémie ahunda na azo so ayeke leke gbagba ni ti bata gbata ni “na épée ti ala, likongo ti ala, na ngindi ti ala”. Ti tâ tënë ni, na bango ndo ti zo, kete wungo ti aJuif so alingbi pëpe ti hon ndo ti awato ti ala so ayeke mingi mingi na ngangu. Me, Néhémie awa ala, lo tene: “I sara mbeto ti ala pëpe; i dabe i na Seigneur, Lo so ayeke kota, na A mû mbeto mingi.”—Néhémie 4:7-9, 11, 13, 14.
10. (a) Ye wa asara si gi hio tongaso awato ti Néhémie azia lege ti bira so ala ye ti sara? (b) Ye wa Néhémie ahunda na azo so ayeke leke gbagba ni ti sara?
10 Gi hio tongaso, awato azia lege ti bira so ala ye ti gue ti sara na aJuif. Ndali ti nyen? Néhémie atene so “Nzapa asara si wango ti ala aga senge”. Ye oko, Néhémie ahinga lani so awato ti ala alingbi mbeni lâ ti ga ti sara sioni na ala. Tongaso, na ndara, lo changé akode so azo ni ayeke sara na kua. A to nda ni na ngoi ni so, “ala oko oko kue asara kusala na maboko oko, na ala gbu ye ti bira ti ala na mbeni maboko.” Néhémie azia nga mbeni zo ti ‘huru trompette’ na ngoi so lo bâ awato ayeke ga ti sara bira. Ahon kue, Néhémie adë bê ti azo ni, lo tene: “Fade Nzapa ti e asara bira teti e.” (Néhémie 4:15-20). Teti so a sara si azo ti lekengo gbagba ni awara ngangu nga a fa na ala tongana nyen ti sara ye na ngoi so a ga ti sara bira na ala, ala ngbâ lakue ti sara kua ni. Aye wa e lingbi ti manda na lege ti aye so asi lani?
11. Ye wa amû maboko na atâ Chrétien so ayeke na yâ ti akodoro so akanga lege na kusala ti fango tënë ti Royaume ti ngbâ ti gbu ngangu? Na lege wa ala hon ndo ti aye ti sioni?
11 Na ambeni ngoi, azo ayeke gi ti kanga lege ngangu na atâ Chrétien. Biani, na yâ ti ambeni kodoro, awato ti tâ vorongo ayeke mingi mingi. Gi na bango ni, zo alingbi ti tene so aita ti e so ayeke na yâ ti akodoro so alingbi ti gbu lê ni pëpe. Ye oko, aita so ahinga na bê ti ala kue so ‘fade Nzapa asara bira teti ala.’ Biani, fani mingi, azo so a sara ye ti ngangu na ala teti mabe ti ala abâ so Jéhovah akiri tënë na asambela ti ala nga lo ‘sara si wango ti awato ti ala aga senge’ atâa so awato so ayeke na ngangu mingi. Même na yâ ti akodoro so akanga lege na kusala ti fango tënë, aChrétien ayeke wara ambeni lege so ala lingbi ti ngbâ ti fa na nzo tënë. Legeoko tongana ti so azo ti lekengo gbagba ti Jérusalem achangé akode ti sarango kusala ti ala, na ndara, aTémoin ti Jéhovah laso ayeke changé akode ti fango tënë ti ala na ngoi so a yeke sara ye ti ngangu na ala. Biani, ala ke ti sara kusala na aye so azo ayeke sara na bira (2 aCorinthien 10:4). Même tongana azo agi ti sara sioni na ala, ye so ayeke kanga lege na ala pëpe ti ngbâ ti fa tënë (1 Pierre 4:16). Nde na so, aita so, so ayeke sara ye na mbeto pëpe angbâ ti “hon ndo ti sioni na lege ti ye ti nzoni.”
“Mo ga, zia e bungbi” ti mä tere
12, 13. (a) Aye wa awato ti Néhémie aleke na mayele? (b) Ngbanga ti nyen Néhémie ake ti gue na tisango ndo ti ala?
12 Na pekoni so awato ti Néhémie abâ so bira so ala ye ti sara na aJuif atï na ngu, ala soro ti sara ye na mayele ti kanga lege na ala. Biani, ala tara ti sara aye ota na mayele. Aye ni so ayeke aye wa?
13 Kozoni kue, awato ti Néhémie atara ti handa lo. Ala tene na lo atene: “Mo ga, zia e bungbi na mbeni kodoro oko ti benyama ti Ono.” Ono ayeke mbeni kete kodoro so ayeke na popo ti Jérusalem na Samarie. Tongaso, awato ti Néhémie ahunda na lo ti wara ala na kodoro so si ala lingbi ti mä tere. Néhémie alingbi peut-être ti pensé, lo tene: ‘Ye so ala hunda ayeke na lege ni. A yeke nzoni ti pika patara ahon ti tiri bira.’ Me, Néhémie ake ti gue. Lo fa nda ni, lo tene: “Ala bi bê ti ala ti sara ye ti kirikiri na mbi.” Lo hinga nzoni mingi ye so ala leke na mayele, na lo tï pëpe na yâ ti handa ti ala. Fani osio, lo tene na awato ti lo, lo tene: “Mbi lingbi gue pëpe. Kusala ni alingbi tambela tongana nyen, tongana mbi zia kusala ni ti si na i?” Aye so awato ti Néhémie aleke ti pusu lo ti zia kusala so lo yeke sara atï na ngu. Lo zia lê ti lo gi na ndo ti lekengo gbagba ni.—Néhémie 6:1-4.
14. Néhémie asara ye tongana nyen na mbage ti awato so asara atënë ti mvene na ndo ti lo?
14 Use ni, awato ti Néhémie akangbi atënë ti mvene na li ti lo, ala tene so lo “bi bê ti [lo] ti ke” Gbia Artaxerxès. Ala kiri atene na Néhémie, ala tene: “Zia e wa tere ti e.” Néhémie akiri ake ndali ti so lo hinga ye so awato ti lo aleke ti sara na lo. Néhémie afa nda ni, lo tene: “Ala kue aye ti mû mbeto na e, ala tene, Fade ala woko na kusala ni, si kusala ni [ahunzi] pëpe.” Ye oko, ti so ni, ti fa so tënë so awato ti lo atene ayeke na lege ni pëpe, Néhémie atene: “Zo oko asara na lege ti ye so mo tene pëpe, me ye so ayeke handa ti bê ti mo mveni.” Na ndo ni, Néhémie asambela Jéhovah ti mû maboko na lo, lo tene: “Mo sara si mbi wara ngangu.” Lo hinga so Jéhovah ayeke mû maboko na lo ti kanga lege na sioni ye so awato ti lo aleke ti sara si kusala ti lekengo gbagba ni aluti nga ti sara si lo gue na kusala ni juska a hunzi.—Néhémie 6:5-9.
15. Nyen la mbeni prophète ti wataka atene na Néhémie ti sara? Ngbanga ti nyen Néhémie ake ti sara ye so lo hunda?
15 Ota ni, awato ti Néhémie asara kusala na Sémaja, mbeni zo ti Israël so ayeke zo ti kango kodoro ti pusu Néhémie ti doro Ndia ti Moïse. Sémaja atene na Néhémie, lo tene: “Zia e bungbi na da ti Nzapa, na yâ Temple, na e kanga yanga ti Temple; teti fade ala ga ti fâ mo.” Sémaja atene so a ga nduru ti fâ Néhémie awe, me lo lingbi ti sö fini ti lo tongana lo honde tere ti lo na yâ ti temple. Ye oko, Néhémie ayeke prêtre pëpe. Lo yeke sara siokpari tongana lo honde tere ti lo na yâ ti da ti Nzapa. Lo yeke yeda ti doro Ndia ti Moïse ti sö fini ti lo? Néhémie akiri tënë, lo tene: “Zo tongana mbi alingbi gue na yâ Temple ti sö fini ti lo tongana nyen? Fade mbi gue na yâ ni pëpe.” Ngbanga ti nyen Néhémie atï pëpe na yâ ti gbanda so a ye ti gbu na lo? Ngbanga ti so lo hinga so, atâa so Sémaja ayeke mba ti lo zo ti Israël, “a yeke Nzapa [si] ato lo pëpe”. Biani, mbeni tâ prophète alingbi lani pëpe ti mû wango na mbeni zo ti doro Ndia ti Moïse. Ti so ni nga, Néhémie azia pëpe si awato ti lo ahon lo na lege ti ye ti sioni. Kete na pekoni, lo lingbi ti tene: “Tongaso na lâ bale-use na ndo ni oku ti nze ti Elul, gbagba ni awe; lâ ti kusala ni kue ayeke lâ bale-oku na ndo ni use.”—Néhémie 6:10-15; Nombre 1:51; 18:7.
16. (a) A yeke nzoni e sara ye tongana nyen na mbage ti azo so atene ala yeke akamarade ti e, so atene ala yeke aita ti e nga so atene atënë ti mvene na ndo ti e? (b) Aye wa mo yeke sara na yanga-da, na ekole nga na place ti kua ti fa so mo yeke yeda ande ti doro andia ti Nzapa pëpe?
16 Legeoko tongana ti so a si na Néhémie, e lingbi ti wara kangango lege na mbage ti azo so ahanda e atene ala yeke akamarade ti e, so ayeke tene atënë ti mvene na ndo ti e nga na azo so ahanda e atene ala yeke aita ti e. Ambeni zo alingbi ti tisa e ti mä tere na ala na ndo ti ambeni ye. Ala lingbi ti tara ti tene na e so tongana e kiri na peko kete na yâ ti kusala ti Jéhovah, e yeke wara ngoi ti gi aye ti sese so. Ye oko, teti so fango tënë ti Royaume aga na kozo ndo na yâ fini ti e, e ke ti sara ye tongana ti so ala hunda (Matthieu 6:33; Luc 9:57-62). Nga, azo so ayeke gi ti kanga lege na e ayeke tene atënë ti mvene na ndo ti e. Na yâ ti ambeni kodoro, azo ayeke tene so e lingbi ti ga na kpale na letäa, tongana ti so azo atene lani atene Néhémie la abi bê ti ke gbia. Ambeni ti atënë so a gue na ni na yâ ti ada-ngbanga, a fâ ngbanga ti e nzoni. Me, atâa adesizion wa a mû na yâ angbanga oko oko so a yeke fâ, e sambela Jéhovah na bê ti e kue ti sara si aye atambela tongana ti so lo ye (aPhilippien 1:7). Nga, azo so ahanda e atene ala yeke sara na Jéhovah alingbi ti gi ti kanga lege na e. Legeoko tongana ti so mbeni mba ti Néhémie so ayeke Juif atara ti pusu lo ti doro Ndia ti Moïse ti sö fini ti lo, a-apostat, so ayeke kozoni aTémoin ti Jéhovah alingbi ti tara ti pusu e ti sara mbeni ye ti doro ndia ti Jéhovah. Ye oko, e ke a-apostat ndali ti so e hinga so e yeke sö fini ti e, pëpe na lege ti dorongo andia ti Nzapa me na lege ti batango ni (1 Jean 4:1). Biani, teti so Jéhovah ayeke mû maboko na e, e lingbi ti hon aye ti sioni nde nde kue na ngangu.
Fango nzo tënë atâa a sara sioni na e
17, 18. (a) Ye wa Satan na azo ti lo ayeke gi? (b) Nyen la mo leke na bê ti mo ti sara? Ngbanga ti nyen?
17 Mbeti ti Nzapa atene na ndo ti aita ti Christ so a sa yingo na ndo ti ala, atene: “Ala hon [Satan] na ngangu na lege ti . . . tënë ti témoin ti ala.” (Apocalypse 12:11). Tongaso, zo so ayeke fa nzo tënë ti Royaume ayeke hon na ngangu Satan so ayeke na gunda ti aye ti sioni. A yeke ye ti dongo bê pëpe tongana Satan angbâ lakue ti sara bira na tanga ti aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala nga na “azo mingi so asi singo” na lege so lo yeke pusu azo ti kanga lege na ala.—Apocalypse 7:9; 12:17.
18 Tongana ti so e bâ, azo alingbi ti gi ti kanga lege na e na lege ti tene ti yanga ti ala, na lege ti tenengo so ala yeke sara sioni na e wala na lege ti ambeni ye ti mayele so ala yeke sara ni. Na yâ ti aye so kue, ye so Satan ayeke gi ayeke lakue gi oko: ti kanga lege na kusala ti fango tënë. Ye oko, angangu kue so lo yeke sara ayeke tï na ngu ndali ti so, legeoko tongana Néhémie, awakua ti Jéhovah aleke na bê ti ala ti ngbâ ti “hon ndo ti sioni na lege ti ye ti nzoni.” Ala yeke sara ni na lege ti fango nzo tënë juska Jéhovah atene so kusala ni ahunzi awe.—Marc 13:10; aRomain 8:31; aPhilippien 1:27, 28.
[Kete tënë na gbe ni]
Mo dabe mo na ni?
• Awakua ti Jéhovah ti giriri na aChrétien ti laso atingbi na akangango lege wa?
• Kota ye wa awato ti Néhémie agi ni lani? Ye wa awato ti Nzapa ayeke gi laso?
• Na lege wa e ngbâ ti hon aye ti sioni na lege ti aye ti nzoni laso?
[Encadré/Foto na lembeti 31]
Aye ti manda so ayeke na yâ ti mbeti ti Néhémie
Awakua ti Jéhovah atingbi na
• hengo ndo
• atënë so a tene ti zia mbeto na bê ti ala
• atënë ti handa
A yeke wara atënë ti handa na lege ti
• azo so atene ala yeke akamarade ti e
• azo so ayeke tene atënë ti mvene na ndo ti e
• azo so atene ala yeke aita ti e
Awakua ti Jéhovah ayeke hon ndo ti sioni na lege ti
• ngbango lakue ti sara kusala so Nzapa amû na ala
[Foto na lembeti 32]
Atâ Chrétien afa nzo tënë na mbeto pëpe