Aye ti Nzoni so Nzo Tene Asala na Ndo Azo so Mo Yeke na Popo ti Ala
NA YÂ sese ti laso, e yeke mä fani mingi tene so: “Akpengba-ndia ti lege ti vorongo ti aChrétien alingbi pepe ti sala nzoni kusala. Ala lingbi oko pepe ti mu maboko na yâ kpengbango bungbi ti azo ti laso.” Ye oko, na yâ mbeni lisoro so azo atene aduti na popo ti Mohandas K. Gandhi, mbeni mokonzi so ayeke Hindu, na mbeni ngbele mokonzi so akomande na iri ti Grande-Bretagne na Inde, Lord Irwin, lisoro ni afa na gigi mbeni bibe so ayeke nde mingi. A tene Lord Irwin ahunda na Gandhi ye so, na lê ti lo, alingbi ti leke akpale so ayeke na popo ti kodoro ti Grande-Bretange na ti Inde. Gandhi amu mbeni Bible, lo zi ni na Matthieu chapitre oku, na lo tene: “Tongana kodoro ti mbi na kodoro ti mo amä tele oko na ndo afango ye ti Christ so azia na yâ Fango Ye na ndo Hoto so, ka e leke gi akpale ti akodoro ti e mveni pepe, me akpale ti sese kue.”
Fango ye so asala tene ti gingo ye ti yingo nga salango ye na ngangu pepe, na siriri, na be-nzoni, na dutingo na ndoye teti mbilimbili. Lo fâ ngbanga pepe gi na ndo fango zo me nga dutingo na ngonzo na mbage ti ambeni zo, pepe gi na ndo lango sioni me nga bango lakue koli wala wali na nzala ni. Lo sala tene ti akangbingo tele ti koli na wali so ayeke na lege ni pepe, so ayeke buba dutingo ti asewa, na a yeke sala sioni na ndo amolenge. A tene na e: ‘Ndoye même ala so ake mo, mu ye na ala so ye atia ala, zia ti fâ ngbanga na ndo azo na ngangu, sala na azo tongana so mo ye azo asala na mo.’ Awango so kue, tongana a sala ye alingbi na ni, ayeke sala pendere kusala mingi. Tongana azo mingi so angoro mo ayeke sala ye alingbi na aye so, fade azo so mo yeke na popo ti ala ayeke ga nzoni ahon!
A-Témoin ti Jéhovah ayeke sala nzoni ngangu na lege so. Bible afa na ala ti yekia mariage. A fa lege na amolenge ti ala na yâ akpengba-ndia ti mbilimbili. A gboto lê mingi na ndo nene ni ti sewa. Asewa so aduti beoko ayeke mbeni deba nzoni teti azo so mo yeke na popo ti ala, même teti kodoro ti mo. Mbaï ti azo asi singo na atapande ti angangu ti komande sese kue so atï teti so asongo ti asewa awoko na salango pitan ague na li ni mingi. Mingi ahon a yeke wara azo na asewa so aTémoin ti Jéhovah ayeke fa na ala ti duti na fini na lege ti akpengba-ndia ti Chrétien, mingi ahon nga a yeke duti ngangu ti ba amolenge so atambela kirikiri, na ye so ake ndia na popo ti azo so angoro mo.
Oko ti akota kpale so ayeke sala sana na azo so mo yeke na popo ti ala nga na amara ayeke sioni bibe na ndo tene ti mara. Nde na ni, bazengele Pierre atene: “Mbi ba so Nzapa asala pepe nzoni gi na ambeni zo, me na yâ mara oko oko kue, lo yeda na zo so akpe mbito ti lo na asala ye alingbi na mbilimbili.” Na Paul asû na mbeti: “Juif wala Grec ayeke pepe, ngba wala zo senge ayeke pepe, koli wala wali ayeke pepe, teti i kue i yeke oko na yâ Christ Jésus.” (Kusala 10:34, 35, NW; aGalate 3:28) A-Témoin ti Jéhovah ayeda na tene so. Azo ti amara kue na ti anzoroko kue ayeke lango na ayeke sala kusala legeoko na kota ndokua ti ala, na yâ afiliale, nga na yâ akongrégation.
Na Afrika, ambeni kete mara alingbi pepe ti bungbi na ndo oko na ala tiri pepe. Ye oko, kâ, na yâ akota bungbi ti aTémoin ti Jéhovah, azo so ayeke ti akete mara nde nde mingi ayeke te ye, ayeke lango, na ayeke voro Nzapa na ndo oko na yâ beoko kue nga na yâ kpengba songo. Bê ti akota zo ti ngorogbia ayeke dö tongana ala yeke ba ye so. A sala tene na ndo ti tapande ti ngangu ti dutingo beoko ti tâ lege ti vorongo ti aChrétien na yâ mbeti-sango ti New York, Amsterdam News, ti lango 2 ti août 1958. A sala tene so na peko ti bango assemblée internationale so a sala tene ni kozo awe, so a bungbi aTémoin ahon saki ngbangbo use na saki bale oku na yâ New York City.
“Na ndo kue, azo vuko, amunzu na azo ti sese ti Tö, so dutingo ti ala ayeke nde nde, na ti ambage kue ti sese, ayeke bungbi oko na yâ ngia nga na yâ liberté. . . A-Témoin so alondo na akodoro 120 aduti oko na avoro Nzapa na ndo oko na yâ siriri, na fango na azo ti Amérika tongana nyen a yeke ngangu pepe ti sala tongaso. . . . Kota bungbi so ayeke mbeni pendere tapande ti fango tongana nyen azo alingbi ti sala kusala na ti duti na fini na beoko.”
Peut-être azo mingi ayeke tene so akpengba-ndia ti lege ti vorongo ti aChrétien alingbi pepe ti sala kusala nzoni na yâ sese ti laso. Ye oko, mbeni ye nde wa asala kusala awe wala ayeke sala ande kusala nzoni? Akpengba-ndia ti aChrétien alingbi ti sala kusala ti ngele ngangu, tongana a sala kusala na ni na popo ti azo so angoro mo laso, na a yeke duti ande gunda ti bungbingo ‘amara kue, akete mara kue, na azo nde nde kue,’ ti sese kue na gbe ti komandema ti Royaume ti Nzapa na ndo azo.—Apocalypse 7:9, 10.
[Akete tene na lembeti 23]
Azo ti amara kue na ti anzoroko kue ayeke sala kusala na beoko
[Akete tene na lembeti 24]
Lege ti vorongo ti aChrétien asala nzo kusala. Mbeni ye nde wa asala kusala nzoni awe?