Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g96 1/8 itu. 27-31
  • Ia Puipuia Oe Mai Faamaʻi e Māfua i Meaʻai

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Ia Puipuia Oe Mai Faamaʻi e Māfua i Meaʻai
  • Ala Mai!—1996
  • Tamaʻi Ulutala
  • Faasalalauina o se Faamaʻi
  • A o E Lei Faatauina Mai . . .
  • A o E Lei Taumafaina . . .
  • A o E Lei Teuina . . .
Ala Mai!—1996
g96 1/8 itu. 27-31

Ia Puipuia Oe Mai Faamaʻi e Māfua i Meaʻai

“SA LĒ mafai ona ou alu ese mai i le fale lē taʻua mo le 12 itula,” o le tala lea a Becky. “Na matautia tiga tutui na lagonaina. Ma sa oo ina lē lava le vai i loʻu tino, ma oo ai ina tautau oʻu fagu vai i le potu e taunuu i ai faalavelave faafuasei. E lua i le tolu vaiaso faatoʻā ou toe malosi lelei.”

Sa mafatia Becky i le onā i meaʻai, o le faamaʻi e māfua i meaʻai. I le pei o le tele o ē aafia ai, sa toe faafoisia lona malosi. Peitai o loo ia manatua pea lea mea na oo ia te ia. Ua ia faapea mai “Ou te lei iloaina faapea o le onā i meaʻai e te matuā maʻi ai lava.”

O mea tutupu e pei o lenei, pe sili atu foi le leaga, o se mea e faapopoleina ai ona o lona taatele. E tele paketeri (bacteria), vairusi (virus), ma meaola ninii e ola i totonu po o i luga o isi meaola ninii, ma protozoans, o loo mafai ona ʻona ai a tatou meaʻai. E ui o nisi o ituaiga o faamaʻi e māfua mai i meaʻai ua faaitiitia i atunuu atiaʻe, i tausaga lata mai nei, ua lipotia mai e le tusi o le World Health e faapea o le “salmonellosis ma isi lava paketeri ua tetee mai i so o se taumafaiga e pulea ai.”

O le fua faatatau o le onā i meaʻai, ua faigata ona sailia, talu ai o le tele o maʻi e lē o lipotia mai. Ua faapea mai Dr. Jane Koehler o le vaega i le Iunaite Setete ua taʻua o Nofoaga mo le Puleaina ma le Puipuia o Faamaʻi: “E na o sina vaega itiiti lava o le faafitauli ua matou iloa.”

O le ā le pogai o faamaʻi e māfua i meaʻai? Atonu e faateʻia oe i le iloaina faapea, o le faafitauli na amata mai lava a o lei oo atu i le nofoaga o fefaatauaiga.

Faasalalauina o se Faamaʻi

O faiga faafaatoaga faaonaponei, ua mautinoa le vave ai o le pipisi o faamaʻi i lafu manu. Mo se faataʻitaʻiga i le Iunaite Setete, i le latou atinaʻe povi, o tamaʻi povi mai faatoaga eseese pe ā ma le 900,000 ua tuufaatasia i totonu o fale e itiiti ifo i le selau mo le fasiina. O lena tuufaatasia e mafai ona amata ai se faamaʻi mai se faatoaga manu ua faamaʻia.

O le isi mea, sa taʻua e le taʻitaʻi o le National Association of Federal Veterinarians, o Dr. Edward L. Menning e faapea i le Iunaite Setete, “o le tolusefulu pasene po o le sili atu foi o meaʻai a manu ua faaleagaina e faamaʻi.” O nisi taimi o meaʻai a manu ua tuu i ai otaota mai fale fasimanu ina ia maua ai polōtini faaopoopo—o se gaoioiga e mafai ona pipisi atu ai le faamaʻi o le salmonella ma isi siama. Pe a tuuina atu i manu vailaau e faatamaʻia ai siama i sona tulaga vaivai e faaleleia ai lo latou tutupu aʻe, e iu ai ina mafai e siama ona tetee atu i vailaau. “O se faataʻitaʻiga lelei o lena mea o le salmonella, ua oo ina sili atu lona tetee i vailaau e faatamaʻia ai siama,” ua fai mai ai Dr. Robert V. Tauxe o le Nofoaga Tutotonu mo le Puleaina ma le Puipuia o Faamaʻi. “Matou te manatu, ua faapena talu ai le tuuina atu o vailaau e faatamaʻia ai siama i meaola ua fuafua mo le fofoga taumafa. Atonu o le mea lava foi lea o loo tupu i isi foi paketeri.”

I le Iunaite Setete ua na o sina vaega itiiti o moa e maua i ai le salmonella i totonu o o latou gaʻau ina ua aveesea mai le faatoaga mo le fale fasimanu, ae o le tagata suesue i olaga o meaola ninii e suafa ia Nelson Cox ua faapea mai “o lenei mea e faatupulaia ai faamaʻi mai i le luasefulu i le luasefululima pasene i le felauaiga.” O le feomai o moa i totonu o tamai pa, e faigofie tele ona vave pisia ai. O le faatelevaveina o le fasiga o manu atoa ai ma le saunia faavavevave mo le faatauina atu ua faatelevaveina ai lenei tulaga matautia tele. “E oo atu i le tulaga ua maeʻa ona saunia mo le faatauina atu, o nei moa ua leai se eseesega ma moa na lolō i se ipu lē mamā o se faleese” (seʻi tulou), o le faamatalaga lena a le tagata suesue i olaga o meaola ninii e igoa ia Gerald Kuester. “Atonu na fufuluina, ae peitai o loo iai pea siama.”

E faapena foi, i nofoaga e tele aano o manu o sauniunia ai, e mafai ona matautia. Ua faapea mai le Encyclopedia of Common Diseases: “O meaʻai ua sauniunia i totonu o fale e gaosi ai meaʻai i aso nei, ua matuā tele naua o latou aofaiga, o lea pe tasi pe lua ni vaega o meaʻai ua aafia i se faamaʻi o loo aumaia i totonu, e mafai ona faaleagaina ai le faitau tone o meaʻai ua maeʻa ona saunia.” O sina fasi povi e tasi ua leaga, mo se faataʻitaʻiga, e mafai ona leaga uma ai fasipovi vili uma o faia mai i lena lava masini e tasi. E lē gata i lea, o meaʻai ua sauniunia i se nofoaga autū ma faapea ona auina atu i faleoloa ma faleaiga, atonu e ono faaleagaina pe afai e lē tausia lelei lona vevela po o le mālūlū e tatau ona iai a o faia felauaiga.

O le ā le tele o meaʻai ua taunuu atu i le maketi e ono faapopolegia ai? “E lē itiiti mai i le 60 pasene o mea uma o loo faatau atu i faleoloa,” o le tala lea a Dr. Menning e faatatau i le Iunaite Setete. Ae peitai e mafai ona e uia laasaga e puipuia ai oe mai faamaʻi e māfua i meaʻai, auā na mātauina e le mekasini o le FDA (Pulega, Meaʻai ma Vailaau) ua taʻua o le Consumer e faapea “o le 30 pasene o ia ituaiga o faamaʻi e māfua mai i le lē mamā o le taulimaina o meaʻai i le aiga.” O le ā se gaoioiga e tatau ona e uia ina ia puipuia mai ai?

A o E Lei Faatauina Mai . . .

Faitau le pepa i fafo. O ā mea o fai ai nei meaʻai? Ia faaeteete pe afai o faaaogaina fuamoa mata i totonu o sosi o salati, po o mayonnaise. O suāsusu ma sisi e tatau ona tusia ma faapipii ai se pepa e faitauina faapea “faamamāina” (pasteurized). Ia mātau faaupuga o loo aumaia ai lapataiga i le aso e faatau atu pe faaaogā ai pei o le “faatau atu i le” po o le “faaaogā i le.” Aua e te manatu o meaʻai uma o loo faapea mai e lei avea i ai ni vailaau, ona faapea lea o loo saogalemu; atonu e mafai ona lamatia ai oe ona o le leai o ni vailaau e puipuia ai meaʻai.

Iloilo lelei meaʻai ma lona teuina. Afai e lē foliga mai e fou, aua le faataua. I le tulaga o iʻa, o iʻa atoatoa e tatau ona malamalama lelei mata, mūmū le fuilauvī, ma o loo lelei pea, ia malō le aano, o fasi iʻa ma aano ua aveese ivi e tatau ona foliga fou mai, e aunoa ma se manogi faalēlelei po o le leaga e sau ai. E tatau ona tuu iʻa i luga o ni poloka aisa po o totonu o se pusaʻaisa. O iʻa ua faavelaina o loo tuu i tafatafa o iʻa mata e mafai ona faaleagaina ai. E lē gata i lea, o apa ma fagu tuu meaʻai o iai ni pūpū o loo sisina i lalo le suavai, pe o loo peiseai e taupā, ua faaleagaina, e mafai ona taʻitaʻiina atu ai i le botulism o se ituaiga o onā i meaʻai e matautia tele—e seāseā tupu ae i nisi taimi o lea ʻona e na te osofaia le faiga o loo pulea ai neura o le tino ma e mafai ona māfua ai le oti.

A o E Lei Taumafaina . . .

Ia faavelaina lelei. O se tasi lenei o au puipuiga sili faasaga i faamaʻi. “Ia manatu faapea o taumafa o faia mai aano o manu, ua faaleagaina, ma ia taulimaina lelei,” sa lapatai mai ai Dr. Cohen. O fuamoa e tatau ona kuka lelei ona itu uma e lua seia oo ina malō lelei le niu ma le lega, ae lē o le sisina. Talu ai o paketeri e mafai ona ola i le vevela i le va o le 40 ma le 140 tikerī Fahrenheit po o le 4 i le 60 tikerī Celsius, e tatau ona kukaina aano o manu seia oo atu lona vevela i le 160 tikerī Fahrenheit po o le 71 tikerī Celsius, i lona totonugalemu, a o ituaiga e i ai moa e tatau ona kukaina seia oo atu i le 180 tikerī Fahrenheit po o le 82 tikerī Celsius.

Tausia ia mamā le kukaina o taumafa. O mea uma lava o faaaogaina e fai ai kuka e tatau ona faamamāina lelei pe a maeʻa gasesega. A o faapea mai nisi o laupapa tipi meaʻai e fai mai i le laupapa e mafai ona avea ma nofoaga o paketeri, sa fautuaina mai ai e se tasi o suesuega faapea e sili atu ona saogalemu lena nai lo laupapa uga.a Po o le ā lava le ituaiga o laupapa o loo e faaaogaina, e tatau ona fufulu lelei i se fasimoli ma se vai vevela. Ua fautua mai nisi, ia faaaogā foi ma le vai pisia. Fufulu ou lima pe afai sa loteina aano mata o manu ma moa, ona o so o se mea e te loteina e mafai lava ona faaleagaina.

Mātau le taimi. Ave i le fale lau faatauga i le vave e mafai ai. E sili atu i lena, sa faapea mai se tamaitai e fuafuaina meaʻai e suafa ia Gail A. Levey e faapea “e leai se mea e tatau ona i fafo o le pusaʻaisa i le sili atu i le lua itula, pe vela pe mata.” Sa ia faapea mai foi: “Afai o le vevela i fafo, e sili atu i le 90 tikerī Fahrenheit po o le 32 tikerī Celsius, “tuu mai i lalo le taimi i le tasi le itula.”

A o E Lei Teuina . . .

Ia faaaogā mea talafeagai lelei e teu ai. Ia vaevae lelei meaʻai vevela i totonu o ni mea laiti e teu ai ina ia vave maalili i totonu o le pusaʻaisa. Ia teu faaoō meaʻai i totonu o mea e tuu ai i le pusaʻaisa ina ia fegasoloai ai le ea i totonu ina ia lē paʻū ai i lalo le mālūlū o lau pusaʻaisa. O mea uma o teuina ai meaʻai e tatau ona ufiufi maluina ina ia puipuia ai mai le matuā faaleagaina.

Ia siaki lau pusaʻaisa. O le mālūlū o lau fulisa ia lē i lalo ifo o le tikerī 0 Fahrenheit po le 18 tikerī Celsius, i lona vaega pito mālūlū, ae o lona vaega masani e teu ai mea e tatau ona i lalo ifo o le 40 tikerī Fahrenheit po o le 4 tikeri Celsius. A o mafai ona teuina aano o manufasi, ma manu e iai moa i le fulisa mo ni masina, ae mafai ona amata ona faaleagaina i le vaega tau lē mālūlū o le pusaʻaisa mo ni nai aso. E tatau ona faaaogaina fuamoa i totonu o le tolu vaiaso. Ina ia alofia le taʻei ma ia lava pea le mālūlū, e sili ona lelei le tuu pea i totonu o katuni na aumai ai ma teuina i vaega masani o le pusaʻaisa, nai lo le tuu i totonu o le mea tuufuāmoa o loo i totonu o le tapuni o le pusaʻaisa, o le vaega e sili ona mafanafana.

E ui i puipuiga uma e pei ona taʻua i luga, ae afai e te masalosalo i foliga o meaʻai po o lona manogi foi, ia lafoai loa! A o sau ma toe mou atu faamaʻi e māfua i meaʻai, e aunoa ma ni āuga matautia i nisi tagata—ae e mafai ona faapogaia ai le oti i tamaiti, tagata matutua, ma i latou ua faaleagaina le malosi e teena ai faamaʻi.b

I meleniuma ua tuanai, sa faatonuina Noa e le Atua: “O manu vaefa uma o le lalolagi, ma manu felelei uma, ma iʻa, . . . e a outou ia e fai ma mea e ʻai.” (Kenese 9:2, 3, Todayʻs English Version) O nofoaga o gaosia ai, tapēina ma gaoioiga e tuufaatasia ai, atoa ma le tufaina atu i ni aofaiga tetele, ua faaopoopo atu i lamatiaga e ono aafia ai e faapopoleina ai ona o na upu. O lea, ia fai lau vaega o se tagata o loo faaaogaina meaʻai. Ia faaeteete pe a fai le faatauga, kuka, ma le teuina o au meaʻai.

[Faamatalaga pito i lalo]

a Tagai i le Awake! o Tesema 8, 1993, itulau 28.

b Afai ua aafia oe i se faamaʻi e māfua i meaʻai, ia lava le mālōlō, inu vai pei o sua o fualaau, supo faasuavaia, po o meainu e lē aava. Pe afai ua aliali mai uiga o le faaleagaina o le faiga e pulea ai neura o le tino, po o le fiva, niniva, puaʻi, le filogia o le feaumamao i le toto, po o le tiga tutui ua faaauau pea, po o e i le vaega e sili ona lamatia, e fautuaina oe ia vaai se fomaʻi.

[Pusa i le itulau 31]

Pe a Aai Ese mai le Aiga

Tafaoga. Faaaogā se pusa mālūlū (cooler) ua puipuia lelei ma faatumu i aisa. Atonu e sili ona lelei le tuu i totonu i le vaega o iai le pasese o lau taavale nai lo le tuu i tua. A o iai i le tafaoga e tatau ona tuu le pusa mālūlū i le paolo ma ia tapunia lelei. Tuu ese uma meaʻai mata mai isi meaʻai uma. O meaʻai e lei faavelaina lelei i le fale ae faatoʻā faavela mulimuli ane i se uamea aasa, ua lē fautuaina lea, talu ai o le lē vela lelei o meaʻai e fesoasoani i le faatupuina o siama.

Faleʻaiga. “Ia alofia faleʻaiga e lē foliga mamā,’’ sa lapatai mai ai Dr. Jonathan Edlow. “Afai e foliga palapalā le mea e aai ai, atonu o loo faapena foi ma le mea o faia ai kuka.” Toe faafoi meaʻai ua maalili sa tatau ona vevela po o le lē vela lelei foi. O aano o moa ma pīpī e foliga mata e lē tatau ona tausamia. O fuamoa falai e tatau ona vela lelei i ona itu uma. “O le vaivai tele o le lega, o lona matautia tele foi lena,” ua lapatai mai ai le FDA Consumer.

Nofoaga o maua ai salati. Talu ai latou te tuufaatasia meaʻai ia e manaomia le eseese o faiga e kukaina ai ma le auala e faamālūlū ai, o nofoaga la o maua ai salati e pei ona taʻua e le mekasini o le Newsweek, “o le nofoaga fetaui lea mo siama.” Ia siaki lelei nofoaga o maua ai salati mo lo latou tulaga mamā, ma faamautinoa o meaʻai e tatau ona mālūlū ia tuu i luga o se faaputuga aisa. E ui lava ina tausia lelei nofoaga e maua ai salati, ae mafai lava ona feaveai siama mai le tasi tagata faatau i le isi. Sa faapea mai se tagata suesue i olaga o meaola ninii e igoa ia Michael Pariza: “E te lē iloa po o ai le tagata na mulimuli tuu lona lima i le sipuni lea ua tuu i totonu o le sosi o le salati.”

Faatasitasiga faasamasamanoa. Sa fautuaina e Dr. Edlow faapea pe a laulauina meaʻai e pei ona masani ai i luga o le laulau, e tatau i lē o loo talimalo ona “tuuina na o ni vaega laiti o meaʻai ua saunia i luga o le laulau ma toe faaopoopo atu, mai meaʻai ua faavevelaina po o le aumai saʻo mai mea o loo mālūlū, nai lo le taatitia o meaʻai mo se taimi umi.” Ia tausia meaʻai mālūlū i lalo ifo o le 40 tikerī Fahrenheit po o le 4 tikerī Celsius, a o meaʻai vevela ia i luga atu o le 140 tikerī Fahrenheit po o le 60 tikerī Celsius. O aano o manu ua faavelaina mo le faaaogaina mulimuli ane, e tatau ona vave teuina i le pusaʻaisa seia oo i le taimi e faaaogaina ai. E mafai ona toe faavevelaina lelei meaʻai a o lei taumafaina.

[Ata i le itulau 28]

Afai e lē foliga fou mai, aua le faatauina

[Ata i le itulau 30]

Po o mamā le vaega e kuka ai meaʻai i le faleʻaiga o loo e tausami ai?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga