Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g96 10/8 itu. 18-21
  • Le Saʻolotoga e Faaalia ai Manatu—Pe ua Sese ea Ona Faaaogā?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Saʻolotoga e Faaalia ai Manatu—Pe ua Sese ea Ona Faaaogā?
  • Ala Mai!—1996
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O Ata ma Faamatalaga i Feusuaiga Lē Mamā i Komepiuta
  • O Manatu Tetee
  • O le Atiaeina o le Saʻolotoga e Faaalia ai Manatu i le Faagasologa Mai o le Talafaasolopito
    Ala Mai!—1996
  • Ata Matagā Taufeusuaʻiga​—E Afāina pe Leai?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2013
  • Aiseā e Teena ai Ata Matagā Tau Feusuaʻiga?
    Ua Fesili Mai Talavou
  • Ata Matagā Taufeusuaʻiga
    Ala Mai!—2013
Faitau Atili
Ala Mai!—1996
g96 10/8 itu. 18-21

Le Saʻolotoga e Faaalia ai Manatu—Pe ua Sese ea Ona Faaaogā?

UA TATOU tu lata atu nei i le amataga o le senituri lona 21. E lē taumatea o le a aumaia e le senituri fou ni faamoemoega fou, ni fuafuaga fou, ni tū ma ni aga fou, ni faiga fou e maofa ai i le malamalamaga faatekinisi, atoa ma manaoga ia tele se saʻolotoga. I le taimi nei lava ia, o faiga masani ma manatu o faiga malo, o lotu, ma tagata, ua lolo atu i isi manatu ma faanaunauga fou. I le tele o nofoaga ua matuā faanatinati ai taumafaiga e ave ese faasasaaga o loo iai i le saʻolotoga e faaalia ai manatu ma lagona, e tusa lava po o le ā le tulaga e oo i ai!

O mea sa lē faatagaina muamua e i latou o faia mai faasalalauga i leitiō ma televise ma ē pāsia ata tifaga—o gagana masoā ma vaaiga e faaalia ai ata faapena ma taga ma gaoioiga lē mamā—ua avea nei ma faiga e masani ai i le tele o atunuu, ua manatu i ai e lē āfaina e fua i le saʻolotoga e faaalia ai manatu!

O i latou e tomai i le faaaogaina o komepiuta, o tagata matutua atoa ma tamaiti, ua mafai nei ona latou faaoo atu i isi konitineta i le na o ni nai sekone lava ia ata matagā o feusuaiga lē faatagaina, ma talanoa ia i latou e lauiloa i feusuaiga lē faatagaina atoa ma i latou e faaleagaina tamaiti i faiga faaleituaiga ma fesili mai i igoa ma tuatusi o nofoaga e mafai ona feiloai ai faalilolilo. O musika e iai faaupuga e fautuaina ma faamalosia ai le pule i le ola ma le fasiotia o mātua, o leoleo, ma tagata ofisa o le malo ua mafai nei ona faalogoina i leitiō ma televise i aso taitasi atoa ma lipine o tāina e tamaiti.

E lē toatele nisi o i latou o ē o loo tauanauina faamalosi ia iai le saʻolotoga e faaalia ai manatu o le a lē ioe faatasi ma le faamasino o le Faamasinoga Maualuga e suafa ia Oliver Wendell Holmes, Jr., o lē pe tusa o le sili atu i le ʻafa o le senituri ua teʻa na ia tusia ai se faaiuga, ua avea ma pine faamau e faatatau i le saʻolotoga e faaalia ai manatu lea na māfuli ma fiafia i ai le tele o tagata e faapea: “O le puipuiga e sili ona malu i le saʻolotoga e faaali ai manatu o le a lē puipuia ai le tagata e valaau mai o loo iai se mu i totonu o le fale tifaga ma faatupu ai le popole ae e lē saʻo.” E manino lelei taunuuga o sea ituaiga o gaoioiga pe a tulai mai. Pagā la, le lē talafeagai mo tagata lava nei i lo latou taʻufaatauvaaina po o le lē faatāuaina foi o se fuaiupu o le faaiuga lava lena e tasi ae gaoioi faatautee i ai. “O le fesili i nei tulaga uma taitasi,” o le tala lea a Holmes, “po o upu o loo faaaogā o fetaui ma pe e manino lelei e faapogai ai tulaga matautia ma o le a faapea ona faaoo mai ai le leaga i le toatele, o lea ua iai i le fono le aiā e puipuia ai ia aua neʻi tupu mai.”

O Ata ma Faamatalaga i Feusuaiga Lē Mamā i Komepiuta

Na lipotia mai e le mekasini o le Time e faapea, i aso nei: “Ua iai i so o se mea feusuaiga. E maua i tusi, mekasini, ata tifaga, televise, musika vitiō, o nofoaga faatali pasi ma faasalalauga faapisinisi o fagu faamanogi. O loo tusia foi i talanoaga i telefoni mo ni faamatalaga lē mamā (dial-a-porn) ma pepa e faasalalau ai pisinisi (business cards) ma e tuu foi i lalo o salutimu o taavale. . . . O le toatele o tagata Amerika ua masani i le faaalialia i lumāmea o faiga e faagaee ai faiga faaleituaiga—ma o le finauga la i le mauaina o le avanoa faapitoa o nei mea i lalo o le Teuteuga Muamua o le [saʻolotoga e faaalia ai manatu] ua lē faigofie ona latou mātauina o loo iai iina.” Peitai, o loo iai se tasi mea e faatatau i le fesootai atu o feusuaiga lē faatagaina ma komepiuta ua aumaia ai se tulaga ma se uiga fou i le upu “pornography.” Ua oo ina fiafia i ai le toatele, ua taatele, ua soo ai le lalolagi.

E tusa ai i se tasi o suesuega, o i latou e fiafia i le faiga lea e faaalia ai i komepiuta ia feusuaiga lē mamā, o ē ua malilie e totogi le taʻi $10 i le $30 i le masina, na mafai ona maua i latou i le “sili atu i le 2,000 aai i setete uma e 50 o le Iunaite Setete ma le 40 atunuu, teritori ma so o se nofoaga i le lalolagi e aofia ai ma nisi atunuu e pei o Saina, lea o se solitulafono e faasala i le oti le tagata e maua i ai ia ituaiga o mea.”

Na faatusa e le mekasini o le Time se tasi o ituaiga pornography o loo maua i komepiuta e faapea o “se tamai ato o ‘mea lē tatau,’ o loo aofia ai faatusa o faiga e oso ai faalogona faaleituaiga, faiga faaleituaiga e matuā oo ai tiga i le tino ma le mafaufau i isi (sadomasochism), o le faia o feau lata, o feau mamao, ma gaoioiga o faiga faaleituaiga i totonu o se pa manu o loo tumu i manu.” O le iai o vaaiga faapenei i komepiuta ua soofaatasi o loo mafai ona vaai i ai le toatele, ua avanoa atu i tamaloloa, fafine, ma tamaiti i le lalolagi uma, ua lāgā ai fesili tugā e uiga i le saʻolotoga e faaalia ai manatu.

Na mātauina e se nusipepa i Peretania e faapea: “O le taimi lava e fai ai e tamaiti lenei mea, ua avanoa atu loa ia i latou ia ata matagā o feusuaiga faaleituaiga lē faatagaina sa faigata ona latou mauaina ae o lea ua faigofie ona maua e so o se tamaitiiti, mo na o ia lava i lona lava potu moe.” O loo valoia e faapea o le 47 pasene o aiga Peretania e iai komepiuta, e oo atu i le iuga o le 1996 ua mafai ona fesootai atu i lenei faiga faakomepiuta. “O le toatele o mātua Peretania e lē masani i lenei faiga maoaʻe faatekinisi ae ua iloa e a latou fanau. I le 18 masina ua teʻa ‘o le matamata i faamatalaga ua soofaatasi i nei faiga faakomepiuta i le lalolagi aoao’ (surfing the Net) . . . na avea ma mea aupito sili ona alumia e faaalu ai le taimi o tamaiti,” o le faamatalaga lea a le pepa.

Na taʻua e Kathleen Mahoney, o se polofesa o le tulafono i le iunivesite o Calgary, i Kanata, e tomai faapitoa foi i mataupu faaletulafono e aafia ai le pornography, fai mai a ia: “E ao i le lautele o tagata ona nofouta i faiga maoaʻe lē pulea ua iai nei lea e mafai ona fafagaina ma faaleagaina ai tamaiti.” Fai mai se tasi o leoleo maualuga i Kanata e faapea: “E manino le tulaga mai o mea, e mautinoa o le a faateleina ia mataupu tau i pornography i komepiuta e aafia ai tamaiti.” O le tele o vaega po o tagata e maua mai ai fautuaga mo le faaleleia o aiga latou te maumauai faapea o pornography o loo matamata ai tamaiti i komepiuta atoa ma aafiaga e mafai ona latou aafia ai ua fai ma faailoga e “iloa manino ai le matautia o loo iai nei.”

O Manatu Tetee

So o se taumafaiga lava a le maotafono o le Iunaite Setete e faatapulaa ia mea e pei o pornography i komepiuta, ina ia ogatasi ma le faaiuga a le faamasino o Holmes ma le Faamasinoga Maualuga a le Iunaite Setete, e matuā lē fiafia lava i ai i latou o loo mananao i le saʻolotoga e faaalia ai manatu. “O se osofaiga tuusaʻo i le Teuteuga Muamua,” o le faamatalaga lena a se polofesa o le tulafono mai le aʻoga o Harvard. E oo foi i ē latou te faia faasalaga o tagata sa i le taua latou te faitioina foi, o le faamatalaga lena a le mekasini o le Time. Fai mai le faamatalaga a se tasi tagata: “E lē mafai ona pāsia mo le iloiloina e oo lava i se faamasinoga sili ona maualalo.” Na taʻua e se tasi o ofisa maualuga o le Nofoaga Tutotonu mo Faamatalaga a le Electronic Privacy e faapea: “O se mea e suesueina e le malo pe faatagaina.” “E lē tatau lava ona faamutaina le Teuteuga Muamua i le mea e amata ai nei faiga o loo mafai ona avanoa atu mo le toatele,” na sii mai ai e le Time ana faamatalaga sa fai. “E manino lava o se faaleagaina lea o le saʻolotoga e faaalia ai manatu,” o le faasilasilaga lea a se sui o le maota fono o le Iunaite Setete, “ma o se faaleagaina o le aiā a tagata matutua e fesootai atu ai le tasi i le isi.”

Na finau mai se tamaitai polofesa i le Aʻoga o Tulafono i Niu Ioka e faapea e iai ni lelei e maua mai i isi auala ma faamatalaga eseese e faatatau i feusuaiga, i tua atu o le tulaga e masani ai ma le saʻolotoga e faaalia ai manatu. O lona manatu lenei e pei ona lipotia mai e le Time: “O feusuaiga o loo faaalia i komepiuta e ono lelei mo tagata talavou. [O faiga e pei ona faaalia i komepiuta] o se faiga malupuipuia lea e sailiilia ai uiga lililo ma amioga e lē o faatagaina faaletulafono . . . O loo maua ai le avanoa mo talanoaga moni e aunoa ma le masiasi ai e faatatau i le saʻo ma tulaga tonu e uiga i feusuaiga.”

O isi o loo sili ona tetee mai i so o se faatapulaaina o le faaalia o pornography i komepiuta o le toatele o le autalavou, ae maise lava tamaiti aʻoga i iunivesite. O nisi ua savavali e tetee i le mea ua latou manatu ua āfaina ai lo latou saʻolotoga e faaalia ai manatu. Na sii mai foi e le New York Times le manatu o se tasi tagata e ui e lē o ia o se tamaitiiti aʻoga, ae mautinoa ua faaleo mai ai manatu o le toatele o i latou o ē tetee i so o se faiga e ono faasaina ai le faaalia o pornography i komepiuta, fai mai a ia: “Ou te tau mānatu o le a ula ma aamu i ai i latou o faaaogaina nei faiga i komepiuta i totonu o lenei atunuu ma lē manatu mamafa i ai, ae mo le toatele e fiafia i nei faiga i le lalolagi atoa o le a avea ai le Iunaite Setete ma mea e ula i ai.”

Ina ua lipotia mai se faamatalaga mai se alii ofisa o se vaega e gafa ma aiā tatau, na fai ai le faamatalaga lenei e le U.S.News & World Report: “O faiga nei o loo faaaogā ai komepiuta e ono faamalosia ai le saʻolotoga e faaali ai manatu nai lo le mea o loo faia e le Teuteuga Muamua. E mautinoa, e lē iloa pe ‘ua matuā lē mafai moni lava e le malo ona taofia tagata.’”

I Kanata o loo faia ai se tauiviga e faatatau i le mea e ono faaleagaina ai le saʻolotoga i le faaleoina o manatu e pei ona iai i le Tulafono o Aiā ma Saʻolotoga. Ua taofia i le tulafono ni tagata tusiata o ē o a latou ata na faagaeetia ai le ita ma faitioga i leoleo o ē na taʻua i latou e “matagā.” Ua aufaatasi la le ʻau tusiata ma ē lagolagoina le saʻolotoga e faaalia ai manatu e tetee atu ma faalauiloa le taofia o nei tagata o se lē amanaia o lo latou aiā saʻoloto. E oo mai lava i le pe tusa ma le fa tausaga ua teʻa, o ata vitiō e faaalia ai faiga faaleituaiga matagā, sa fai ma saisai mai e leoleo i lalo o le tulafono a Kanata e faatatau i uiga matagā, ma sa masani ona faia faamasinoga ma faasalaina ai i latou sa faatauina atu nei ata.

Peitai, na suia uma lena tulaga, i le 1992, ina ua faatulagaina e le Faamasinoga Maualuga a Kanata e faapea o nei mea sa puipuia e le tulafono ona o le saʻolotoga e faaleo ai manatu o loo i le Tulafono o Aiā ma Saʻolotoga. O le faaiuga a le faamasinoga “na aumaia ai ni suiga mataina i tagata Kanata,” na tusi mai le mekasini o le Maclean’s. “I le tele o aai ua mafai nei ona e maua ai ia mekasini ma ata vitiō o loo faaalia ai faiga faaleituaiga i faleoloa i mea e tumutumu ai tagata,” o le mea lena na mātauina e le mekasini. E oo lava i vitiō sa faasaina e le faamasinoga o loo avanoa pea mo i latou e fia faaaogaina.

Na taʻua e se tasi o leoleo: “Ou te iloa afai e te alu i ai iina o le a e maua ai mea o loo faasaina e le tulafono. O mea atonu tatou te ono molia se tasi e maua i ai. Peitai . . . e leai so tatou taimi e fai ai.” E leai foi se faamaoniga o ia i latou pe tumau pea ona aogā ia moliaga. I lenei tupulaga e talia so o se mea, ua matuā faamamafa lava le aiā saʻoloto faaletagata, ma o le tele o taimi e pulea ai e manatu o tagata lautele ia faamasinoga. Ae po o le ā lava le tulaga o le a iai, o le a faaauau pea ona finau itu e lua i faalogona loloto faaleituaiga—o ē fiafia ma ē e tetee i ai.

I aso lava la, na matuā faasaina ai i Iapani le saʻolotoga e faaalia ai manatu atoa ma mea e lipotia i le pepa. O se faataitaiga, o le mafuie e 7.9 lona malosi ma na maliliu ai le silia i le afe tagata sa lē mafai ona lipotia mai faalelei. O ni mea tutupu e pei o faiga piopio taufaasese ma ni tagata sa faia ni faigauo ae ua toe fefasiotiai i se faiga e pule i le ola e lē o mafai ona lipotia mai. Sa lolo atu tusitala o nusipepa i faamataʻuga mai le malo a o faamalosia e oo lava i mea e manatu i ai e lē tāua tele. Ae ui i lea, ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na aveesea faasasaaga ma olioli ai loa Iapani i le faateleina o le saʻolotoga e faaalia ai manatu atoa ma nusipepa faasalalau.

E aunoa ma se masalosalo, ua agaʻi atu ina matuā lautele le salalau atu a lenei mataupu a o faatumuina mekasini ma tusi komi a tamaiti i ata tusi matagā e faagaee ai feusuaiga lē mamā. Na mātauina e se nusipepa aloaia i Tokyo, le Daily Yomiuri e faapea: “Atonu o nisi o vaaiga e matuā faateʻia ai se tagata ese faatoʻā taunuu mai i Iapani, o ni tamaloloa faipisinisi ia o loo latou faitauina i auala e taʻi atu i lalo o le palapala i Tokyo, ni tusi komi o loo matuā faaalialia ai feusuaiga faaleituaiga. I le taimi nei e foliga mai ua oo atu le mataupu ina aafia ai le isi ʻafa o le faitau aofai ina ua mafai ona maua i faletusi ma supamaketi ia tusi komi a fafine ‘o loo faaalialia ai feusuaiga faaleituaiga.’”

I le 1995 na taʻua ai e le nusipepa lauiloa o le Asahi Shimbun ia Iapani o le “Porn Paradise” (Parataiso o Faiga Faaleituaiga). A o taumafai atu faatonu ma le ʻau tusitala e saili ni vaifofo mai nisi mea mo teteega mai i mātua nai lo le saili atu i āiāiga mai le malo, ae alu le tetee a le vaega talavou o le ʻau faitau. E tau mānatu se tasi, ‘Po o manatu o ai o le a malo?’

O le saʻolotoga e faaalia ai manatu o se mataupu lavelave tele i le taimi nei i Falani. Na tusia e le tusitala Falani o Jean Morange i lana tusi e faatatau i le saʻolotoga e faaalia ai manatu, fai mai a ia: “E aunoa ma se faaletonu, e lei muta mai le talaaga o le saʻolotoga e faaalia ai manatu, ma o le a faaauau pea ona tutupu mai ai fevaevaeaiga. . . . Toetoe lava a aunoa se tausaga ma le faaali mai o se ata tifaga po o se ata faasolo i le televise po o se tauiviga foi i ni mea e faasalalau e aunoa ma le mapuna aʻe ai o gaoioiga o le loto tiga ma le lē fiafia, ma toe lāgā ai foi le finauga ua leva ma e lē toe uma e faatatau i iloiloina ma pāsia.”

O se mataupu sa tusia i se nusipepa i Pale e taʻu o le Le Figaro na lipotia mai ai le uunaia e se faili o musika rap e taʻua o le Ministère amer ia tagata e fiafia i a latou musika ina ia fasiotia leoleo. O se tasi o faaupuga o a latou pese o loo faapea mai: “O le a lē mafai ona maua se filemu seiloga ua maliliu [leoleo].” Na taʻua e le sooupu o lenei vaega: “I le pito i tua o la matou pese malō, matou te fai atu ia i latou e susunu i lalo le nofoaga o leoleo ae osi taulaga i [leoleo]. O le ā se isi mea e sili ona talafeagai?” E leai se gaoioiga tetee ua faia i le faili o musika rap.

O loo lagolagoina foi e faili rap i Amerika le fasiotia o leoleo ma faalauiloa mai le aiā tatau e faia ai ia ituaiga faaupuga i lalo o le puipuiga a le saʻolotoga e faaalia ai manatu. I Falani, Italia, Egelani ma isi atunuu i Europa ma le lalolagi atoa, o loo faalogoina ai le alaga mai i so o se vaega o tagata, ina ia aua neʻi faatapulaaina le saʻolotoga e tautala ai i luma i le lautele, e tusa lava pe o lena tautala “o loo i se tulaga e ono faapogai ai se tulaga lamatia.” O afea o le a uma ai le fefinauaiga, ma o le itu a ai o le a malo?

[Ata i le itulau 19]

O ata ma faamatalaga lē mamā e faaalia i komepiuta, o “se tamai ato o mea ‘lē tatau’”

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga