Ua Fesili Mai Talavou . . .
E Mafai Faapefea Ona Ou Fesagaia Uiga Faaʻauʻau?
“E lua tausaga e laitiiti ai loʻu uso ia te au ma e taufai uaʻi uma i ai oʻu mātua nai lo le uaʻi mai ia te au. . . . E foliga ua lē tonu lena mea.”—Repeka.a
O LE tele o le uaʻi atu ua tuuina i se isi o ou uso po o sou tuagane, o le faatupulaia foi lena o ou lagona faapea ua lē amanaiaina oe. Ma afai e iai sou tei e iai ni ona tomai e matilatila ese ai, o loo faafesagai ma ni faafitauli matuia, po o le tutusa foi o mea e fiafia i ai po o ni ona uiga totino ma ou mātua, atonu o le a faigata tele ona e taumafai e mauaina sina uaʻi mai o ou mātua ia te oe! O le tele o lou mafaufau i ai, o le tele foi lena o le tiga ma le ita e oo ia te oe.b
Peitai, ua fautua mai le Tusi Paia e faapea: “Ia outou tetemu, aua neʻi agasala; ia outou manatunatu ifo i o outou loto i luga i o outou moega, ma ia outou fifilemu.” (Salamo 4:4) Afai ua oo ia te oe le lē fiafia ma le ita, atonu o le a e faia ai se tala po o se mea e mulimuli ane e salamō ai. Seʻi manatua le tetemu o Kaino ona o le tulaga talileleia na olioli ai lona uso o Apelu, ma le Atua. Na lapataia o ia e le Atua e faapea: “O loo taoto i le faitotoa le agasala. E uai atu lona manao ia te oe, e te pule foi oe ia te ia.” (Kenese 4:3-16) Na lē puleaina e Kaino ona faalogona, ma na matuia iuga na oo i ai!
E moni, e lē o oe o se fasioti tagata e pei o Kaino. E ui i lea, e faapogaia e le faaʻauʻau ni faalogona ma ni lagona ootia e lē lelei. O lea atonu o taoto ni lamatiaga i lou faitotoa! Po o ā nisi o nei lamatiaga? Ma e faapefea ona e puleaina?
Pulea Lou Laulaufaiva!
Ina ua 13 tausaga o Peti, na ia lagonaina faapea e faaʻauʻau ona mātua i lona tuagane, ma sa lē tonu le auala na la feutagai ai ma ia. Ua ia manatuaina e faapea: “O le tele o taimi e ma te tau upu leo tetele ai ma loʻu tinā, ae e leai ma se mea lelei na maua ai. Ou te lei faalogo atu i mea na fai mai ai, ma na lē faalogo mai foi ia te au, o lea e leai ma se mea na maua ai.” Atonu ua e iloa faapea e na ona atili ai ona leaga se mea pe a soona avaavau. Ua faapea mai le Efeso 4:31: “Ia teʻa ma outou upu faafiufiu uma lava, ma le lotoa, ma le ita, ma le leo tele, ma le upu faaleaga, atoa ma le loto leaga uma lava.”
E lē manaomia lou ʻeʻē ina ia faamalamalama ai ou manatu. E masani lava ona iai iuga lelei e maua mai i le faia i se auala toʻafilemu. Ua faapea mai le Faataoto 25:15: “O le faatoatoa e faaoleoleina ai le taʻitaʻi; ma le laulaufaiva filemu e gau ai le ivi.” O lea afai e moni e faaʻauʻau ou mātua, aua le leotele ma faia ni tuuaiga. Ia faatali i se taimi fetaui, ona talanoa atu lea ia i laua i se auala toʻafilemu ma le faaaloalo.—Faatusatusa i le Faataoto 15:23.
Afai e te uaʻi atu i vaivaiga o ou mātua po o le tuuaia o i laua i a la faiga “lē tonu,” o le a na ona e faamamao ese ai o o la lagona mai ia te oe po o le faatautee mai ai foi ia te oe. Ae ia uaʻi atu i le aafiaga o a la gaoioiga ia te oe. (‘O le tiga ia o oʻu faalogona pe a lua lē amanaia maia aʻu.’) Atonu e uunaia ai i laua e mafaufau loloto i ou faalogona. E lē gata i lea, ‘ia faataalise ona faalogologo.’ (Iakopo 1:19) Atonu e iai mafuaaga tatau ua ala ai ona sili le uaʻi atu o ou mātua i le isi ou tei. Atonu o loo iai i si ou tei ni faafitauli e te lē iloa.
Ae faapefea pe a pasae aʻe lou ita ma e tautala ai i se auala lē mafaufau? Ua faatusaina e le Faataoto 25:28 se “tagata lea na te le mataofia lona loto” i se aai “ua leai se pa”; atonu o le a faatoilaloina e ona lava uunaiga lē lelei atoatoa. I le isi itu, o le tomai e pulea ai ou faalogona, o se faailoga o se malosi moni! (Faataoto 16:32) O lea, aisea e lē faatali ai seʻi e toʻafilemu, ona faaali atu lea o ou faalogona, po o le faatali foi i le aso e sosoo ai? Atonu e te mauaina foi e faapea e fesoasoani le alu ese mai le mea o loo tupu, atonu e te alu e savalivali po o le faia foi o se faamalosi tino. (Faataoto 17:14) I le puleaina o lou laulaufaiva, e te alofia ai le faia o faamatalaga tiga po o faamatalaga valea.—Faataoto 10:19; 13:3; 17:27.
Le Lē Usiusitai e Iloagatā
O se isi mailei e alofia, o le lē usiusitai. Na matauina e Maria lea e sefuluono ona tausaga e faapea, e lē tāitai lava faasalaina lona tuagane laitiiti pe a faapea na te faalavelavea le suesuega faale-Tusi Paia a le aiga. I le loto tiga i lenei faitama faapito, na ia “faia ai se tetee,” i le musu lea e toe auai i le suesuega. Pe ua e faaaogaina ea gaoioiga po o le manatu e faaalia se agaga o le lē fia galulue faatasi ina ua e lagonaina ua lē tonu le auala na feutagai ai ma oe?
Afai o lea, ia mātau, o auala iloagatā faapena e feteenai ma le tulafono a le Tusi Paia ia faaaloalo ma usiusitai atu i ou mātua. (Efeso 6:1, 2) E sili atu i lea, e faavaivaia e le lē usiusitai lau faiā ma ou mātua. E sili ona talatalanoa ma ou mātua i ou faafitauli. Ua faapea mai le Faataoto 24:26 o se tasi “ua tali atu i upu tonu” o le a faaaloalogia e isi. Ina ua talanoa atu Maria i lona tinā e faatatau i le faafitauli, na femalamalamaai i laua, ma na amata ai ona sologa lelei mea.
Le Matautia o le Vavae Ese
O se isi auala leaga ua faafetaiai ai le faaʻauʻau, o le vavae ese lea mai lou aiga po o le sailia o le fesoasoani mai tagata lē talitonu. O le mea lenei na tupu ia Katerina: “Na ou faatuiese mai loʻu aiga ae faauo atu i aʻu uo i le lalolagi ia na matou faamasani i le aʻoga. Na oo ina fai aʻu uo tama, ma e lei iloa e oʻu mātua. Na ou matuā mafatia ma na lē lelei loʻu loto fuatiaifo talu ai na ou iloa e lē saʻo laʻu mea ua fai. Sa ia te au le faanaunauga e faamuta aʻu faauooga faalelalolagi, ae na ou lē iloa se auala e taʻu atu ai i oʻu mātua.”
O se mea matautia lou faaesea o oe mai lou aiga faapea ai ma uso talitonu—ae maise pe a faapea o lena e te lē o fiafia ma e lē o sagatonu le mafaufau. Ua lapatai mai le Faataoto 18:1 e faapea: “O le ua vavae ese, ua saili o ia i lona manao; e finau o ia i le poto uma lava.” Afai e faafaigata ia te oe le alu atu i ou mātua i lea taimi, ia sailia se uo Kerisiano e pei o lea e faamatalaina e le Faataoto 17:17, (NW) e faapea: “O le uo moni e alofa i taimi uma, ma o se uso e tulai mai i taimi faigata.” E masani lava o lea ituaiga o “uo moni” e faigofie ona maua i sui taʻumatuaina o le faapotopotoga.
Na maua e Katerina se “uo moni” i taimi na ia moomia ai: “Ina ua asiasi mai le ovasia matagaluega [auauna femalagaai] i la matou faapotopotoga, na faalaeiau aʻu e oʻu mātua ina ia ou galue faatasi ma le ovasia i le auaunaga i le fanua. E ese le mafana ma le agamaulalo o o la uiga ma lana avā, ma na la naunau moni lava ia te au. Na mafai ona sasaa atu oʻu faalogona ia i laua. Ou te lei lagonaina faapea o le a la taʻusalaina aʻu. Na la malamalama e lē faapea ua e lelei atoatoa ona na e ola aʻe ua avea oe o se Kerisiano.” O a la faalaeiauga ma fautuaga taʻumatuaina, o mea tonu lava ia sa manaomia e Katerina!—Faataoto 13:20.
Le Leaga o le Matauʻa
Ua lapatai mai le Faataoto 27:4 e faapea: “O le lotoa o le sauaga lea; o le ita o le tafega lea; a o ai se tu i luma o le fuā?” O le matauʻa ma le fuā i se tei o loo faaʻauʻau i ai mātua, ua uunaia ai isi talavou e faia gaoioiga lē lelei. Na tautino mai e se tasi fafine e faapea: “I le taimi na ou laitiiti ai, e ese le vaʻivaʻia o loʻu lauulu enaena, ae ese le manaia o le mafiafia o le lauulu o loʻu uso lea na uumi e tau i lalo i lona puimanava. E masani lava ona faaviivii e loʻu tamā lona lauulu. Na ia taʻua loʻu uso, o lana ‘Rapunisele.’ (O se tamaitai i se tala faafagogo lauiloa lea e mataina le manaia ma le uumi o lona lauulu.) I se tasi po, a o moe loʻu uso, na oʻu tago ai i le seleulu suʻisuʻi a loʻu tinā, ma ou tolotolo atu i lona moega ma ʻoti ai le tele o lauulu na ou mafaia.”—Siblings Without Rivalry, na tusia e Adele Faber ma Elaine Mazlish.
E letioa lava taʻua e le Tusi Paia le matauʻa o se tasi lea o “galuega” leaga “a le tino.” (Kalatia 5:19-21; Roma 1:28-32) Ae peitai, o loo ia i tatou uma le ‘tuinanau i le matauʻa.’ (Iakopo 4:5) Afai o loo e fafauina se mea ina ia faasala ai si ou tei ma faafoliga atu ai e leaga o ia, po o le manatu faatauvaa foi ia te ia, atonu la ua “taoto i le faitotoa” le matauʻa, o loo taumafai e puleaina oe!
O le ā le mea e ao ona e faia pe afai ua e iloa o loo e teulotoina na lagona leaga? Muamua lava, ia taumafai e tatalo atu i le Atua mo lona agaga. Ua faapea mai le Kalatia 5:16: “Ia outou savavali i la le Agaga, ona le faia lea e outou o le tuʻinanau o le tino.” (Faatusatusa i le Tito 3:3-5.) Atonu e fesoasoani foi lena ia te oe e te uaʻi totoʻa atu ai i ou lagona moni mo lou tei. Pe e mafai moni ea ona e faapea atu e leai lava sina ou alofa mo lou tei lena—e ui i lou ita faamoemoe? Ia, o loo taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou e faapea, “e lē fuā le alofa.” (1 Korinito 13:4, NW) O lea, ia faateʻa ese mafaufauga sese ia e faatupu ai le matauʻa. Ia taumafai e olioli faatasi ma si ou tei e tusa lava pe uaʻi faapitoa i ai ou mātua.—Faatusatusa i le Roma 12:15.
E aogā foi talanoaga ma ou mātua e uiga i lenei tulaga. Afai ua la faamaonia le manaomia ona la uaʻi atili atu ia te oe, o le a matuā aogā lea mea ia te oe ina ia faaleleia ai ou lagona matauʻa i nai ou tei. Ae faapefea pe a lē suia tulaga i le aiga ma o loo faaauau pea le faaʻauʻau? Aua e te ita, pe soona avaavau, pe tetee atu i ou mātua. Ia taumafai ia iai pea se uiga fesoasoani ma le usiusitai. Ia saili se fesoasoani mai tagata taʻumatuaina i le faapotopotoga Kerisiano pe afai e moomia. E sili atu i mea uma lava, ia faalatalata atu ia Ieova le Atua. Ia manatua upu a le faisalamo e faapea: “E ui lava ina tuua aʻu e loʻu tamā ma loʻu tinā, a e talia aʻu e Ieova.”—Salamo 27:10.
[Faaopoopoga i lalo]
a Ua suia nisi o igoa.
b Tagai i le mataupu “Why Does My Brother Get All the Attention?” (Aisea e Uaʻi Uma Atu ai i Loʻu Tei?) i le lomiga o le Awake! o Oketopa 22, 1997.
[Ata i le itulau 22]
O le faamatala atu faapea ua e lagona ua faalēlelei le faiga o oe atonu e faaleleia ai le faafitauli