Mataupu 17
Po ua Tatau Ona Ou Tuua Laʻu Aʻoga?
UA SILIA i le 25 tausaga o avea Siaki ma se tasi e vaaia tamaiti o loo auai i le aʻoga. O lea e faigatā ai lava i se talavou tiaʻi aʻoga ona sau ma sana faamolemolega e leʻi faalogo muamua i ai Siaki. Ua faapea mai o ia: “Ua uma ituaiga o faamatalaga eseese e fai mai e tamaiti ia te aʻu, e pei o le ʻNa ou faapea lava ai o le a ou maʻi i le asō’ . . . ʻNa maliu le tamā o loʻu tamā i Alaska.’” O le ā le faamolemolega sa “fiafia tele i ai” Siaki? O se faamolemolega mai ni tamaiti se toʻatolu na latou faapea mai “na lē iloa e i latou le mea e tū ai le aʻoga ona sa mafiafia le puao.”
O nei faamolemolega faatauvaa ua faamaonia mai ai lagona musuā ua iai i le toʻatele o talavou agaʻi i aʻoga, e masani lava ona amata mai i sina lē naunau fiafia (“Atonu lava e feololo”) seʻia oo atu i le matuā ʻinoʻino lava (“E matuā leai se uiga o le aʻoga! Ou te matuā ʻinoʻino lava i ai”). Mo se faataʻitaʻiga o Galeaʻi, o le taimi lava e sauni ai mo le aʻoga e teʻi lava ua tigā lona manava. Na ia faapea mai, “Ou te latalata atu loa i le aʻoga, ona ou lagona loa lea o loʻu matuā afu mālūlū ma le popole . . . ona ou toe foʻi loa lea i le matou aiga.” E toʻatele talavou ua faapena lo latou matuā matataʻu i le aʻoga—o se mea ua taʻua e fomaʻi faapea o le fefevale i le aʻoga. E masani lava ona tupu aʻe ona o faiga sauā i le aʻoga, o faiga leaga a aumea, ma uunaʻiga malolosi ia maua ni togi lelei i le aʻoga. O na talavou atonu (faatasi ai ma sina faatauanau mai mātua) e ō atu i aʻoga, ae latou te mafatia lava i lagona lē mautonu faifai pea e oo foʻi i ni mafatiaga o le tino.
E lē o se mea la e faateʻia ai, le iai o se aofaʻiga e faapopoleina ai o talavou ua filifili e lē toe ō i ni aʻoga! I le Iunaite Setete lava ia, pe ā ma le lua ma le ʻafa miliona o tamaiti i aʻoga tulagalua ma aʻoga maualuluga e lē aʻoʻoga i aso taʻitasi! Na faaopoopo mai se mataupu i le New York Times e faapea ua matuā toʻatele (pe ā ma le tasi o vaetolu) ua “fai ma masani le lē aʻoʻoga” i aʻoga maualuluga i le aai o Niu Ioka, “o lea ua faafaigatā ai ona aʻoaʻoina i latou.”
O isi talavou ua latou uia nisi laasaga e sili atu ona mataʻutia. Na faapea mai se tama talavou e igoa ia Vala: “E faafiu tagata le aʻoga, ua faasāsā naʻuā.” Na musu o ia e toe aʻoga a o iai i se aʻoga maualuga. E faapena foʻi se teine e igoa ia Anela. Sa faigatā ia te ia le faiga o ana meaaʻoga. Sa ia fesili: “E faapefea ona ou faia le galuega pe afai ou te lē malamalama i mea sa ou faitau i ai? Sa na ona ou nofo ai lava iinā ma atili valea ai, o lea na ou alu ese ai loa.”
E ioeina, o faafitauli matuiā ua fai ma mala i le matātā o aʻoga i le lalolagi atoa. Ae po o se māfuaaga ea lenei e matuā lē fiafia ai i aʻoga ma musu ai? O ā ni aafiaga e ono mafai e lou musu mai le aʻoga ona oo i lou olaga i se taimi mulimuli ane? Po o iai ea ni māfuaaga lelei mo le faaauau pea o au aʻoga seʻia oo ina e faauu?
Le Tāua o Aʻoaʻoga
Na toe foʻi Mikaele i le aʻoga ina ia maua sona tipiloma mai aʻoga maualuluga. Ina ua fesiligia pe aiseā, na ia faapea mai, “Sa ou iloaina ou te manaʻomia se aʻoaʻoga.” Ae o le ā le “aʻoaʻoga”? Po o le tomai e faamatalaina atoatoa ai se faasologa mataʻina o mea moni? E lē avea lea mea ma se aʻoaʻoga e pei lava ona lē avea se faaputuga o piliki ma se fale.
E tatau i aʻoaʻoga ona sauniunia ai oe mo le avea o se tagata matua e taulau manuia i le olaga. O Allen Austill, o se uluaʻoga mo le 18 tausaga, na ia taʻua e faapea, “o aʻoaʻoga e aʻoaʻoina ai oe i le auala e te mafaufau ai, e foʻia ai faafitauli, o mea e talafeagai ma mea e lē talafeagai, le tomai autū e mafaufau manino ai, ia iloa po o le ā le faamatalaga moni ma ia iloa sootaga i le va o vaegāmea ma mea atoatoa. Ina ia faia na faaiʻuga ma faaeseesega, ia iloa le auala e aʻoaʻoina ai.”
E faapefea la ona fesootaʻi atu i le aʻoga? I senituri ua mavae na tusi mai ai e le tupu o Solomona ni faataoto, “ia avatu ai le faautauta i e faigofie; o le poto ma le mafaufau i le taulealea.” (Faataoto 1:1-4) Ioe, o le faigofie po o le leai o se tomai e masani lava ona maua i talavou. Peitaʻi ane, e mafai ona fesoasoani aʻoga ia te oe e faatupuina ma atiina aʻe le tomai e mafaufau ai. O le tomai lea e lē tau ina faamatalaina ai atoatoa mea moni, ae iloiloina ai na mea ma fafau mai ai ni manatu e aogā. E ui ua faitioina e le toʻatele le auala o loo faia ai e nisi aʻoga a latou aʻoaʻoga, ae o le aʻoga o loo faamalosia ai oe e faaaogā lou mafaufau. E moni, o le galueaʻiina o ni fua faamatematika po o le taulotoina o lisi o aso o talafaasolopito atonu e foliga mai e lē tāua tele i lou olaga i lena taimi. Ae pei ona sa tusia e Barbara Mayer i le High School Survival Guide e faapea: “E lē o tagata uma o le a manatuaina vala uma ma vaega taʻitasi o mea na aʻoaʻoina lea e mananaʻo faiaʻoga e tusia e faia ai suʻega, ae o tomai e pei o le aʻoaʻoina o le auala e suʻesuʻe ai, ma le auala e faia ai fuafuaga, o le a lē mafai ona galo.”
Na tali tutusa uma manatu o ni polofesa se toʻatolu mai iunivesite o ē na latou suʻesuʻeina aafiaga faaumiumi o aʻoaʻoga, i lo latou faapea mai “o lē e aʻoaʻoina lelei e iai lona poto e lautele atu ma loloto atu, e lē maua mai i na o faamatalaga tusitusia ae faapea foʻi i mea o loo faasolosolo pea ona tutupu i le lalolagi, ma e foliga mai ua sili atu ona latou saʻilia le poto ma ia masani i puna o faamatalaga . . . Ua iloaina le iai pea o nei eseesega e tusa lava pe ua matutua ma ua tele tausaga talu ona lē toe aʻoʻoga.”—The Enduring Effects of Education.
Ae o le mea e sili atu ona tāua, o se aʻoaʻoga e mafai ona saunia ai oe e faataunuuina ou tiute tauave faa-Kerisiano. Afai o ia te oe uiga lelei o le suʻesuʻe ma ua faaleleia lou tomai tau faitautusi, o le a sili ai ona faigofie ona e suʻesuʻeina le Afioga a le Atua. (Salamo 1:2) O le aʻoaʻoina i le aʻoga o le auala e te faamatala atu ai ou lagona, o le a sili ai ona faigofie lou aʻoaʻoina o upu moni o le Tusi Paia i isi. O le iloa o talafaasolopito, i le faasaienisi, i olaga o tagata ma le laueleele, ma le numera, e aogā foʻi ma o le a fesoasoani ia te oe ina ia mafai ona e fesootaʻi atu i tagata e eseese o latou talaaga e tupuga mai ai, o mea e fiafia i ai, ma o latou talitonuga.
Aʻoga ma Galuega
E iai foʻi se aogā tele o aʻoaʻoga i ni ou faamoemoega mo se galuega i le lumanaʻi. E faapefea?
Na faapea mai le tupu poto o Solomona e faatatau i le tagata faigaluega ua iai le tomai: “E tu o ia i luma o tupu, a e le tu i luma o tagatānuu.” (Faataoto 22:29) O loo moni pea lenei manatu i aso nei. “A aunoa ma le poto, e tele mea o le olaga o le a e lē iloa,” o le faamatalaga lea a Ernest Green o le Matagaluega o Galuega a le Iunaite Setete.
O le tulaga malamalama lava la, e faigatā tele ni suʻegā galuega a i latou o ē ua mumusu e aʻoʻoga. O Vala (lea na taʻua muamua) na ia tofo i lenei mea i se auala sili ona faigatā. “O le tele o taimi ou te talosaga ai mo ni galuega ma sa lē taitai ona ou mauaina ona sa leai soʻu tipiloma.” Na ia taʻutino mai foʻi: “O nisi taimi e faaaogā ai e tagata upu ou te lē malamalama i ai, ma ou te lagona ai ua pei aʻu o se vale.”
O le leai o ni galuega a i latou e 16 i le 24 tausaga le matutua o ē na faamaamulu ese mai i aʻoga maualuluga, “ua toetoe faaluaina ai le aofaʻi o a latou tupulaga o ē na faauu lelei, ae toetoe faatoluina ai le aofaʻiga aoao o le fuainumera o ē e leai ni galuega.” (The New York Times) “O i latou ua lē faaauauina a latou aʻoaʻoga ua latou tapunia faitotoʻa e maua ai avanoa,” o le faaopoopo mai lea a le tusitala o F. Philip Rice i lana tusi The Adolescent. O se tasi ua faamaamulu mai le aʻoga e foliga mai ua na lē mauaina tomai autū e manaʻomia ina ia taulimaina ai galuega e sili ona faigofie.
Ua tusi Paul Copperman i lana tusi The Literacy Hoax e faapea: “I se suʻesuʻega lata mai nei ua faamaonia ai, e tusa o se fua faatatau pe ā o le tomai tau faitautusi lea e aʻoaʻoina i le vasega lona fitu e manaʻomia ina ia maua ai se galuega o se kuka, o se tomai mai le vasega lona valu e maua ai se galuega o se inisinia, ma se tomai mai le vasega lona iva po o le vasega sefulu e manaʻomia ina ia maua ai se galuega o se kesia.” Ua ia toe faapea mai: “Ou te talitonu o se atamai talafeagai mo se galuega e pei o le faiaʻoga, le tausimaʻi, le suʻetusi, po o le inisinia (engineer) o le a manaʻomia ai se tomai tau faitautusi lea e maua i aʻoaʻoga e maualuluga atu.”
Ua manino mai la, o tamaiti aʻoga o ē matuā uaʻi atu i le aʻoaʻoina o tomai autū, e pei o le faitautusi, o le a latou maua ni avanoa sili ona lelei mo ni galuega. Ae o le ā le isi aogā tumau e mafai ona maua mai le auai i le aʻoga?
E te Lelei Ai
O lena aogā tumau o lou iloaina lea o mea o loo e malosi ai ma mea o loo e vaivai ai. Na mātauina e Masina, o lē e leʻi leva ona faigaluega i mea tau komepiuta e faapea: “I le aʻoga sa ou aʻoaʻoina ai le auala e galue ai a o fesagaʻi ma omiga, le auala e faia ai se suʻega ma le auala e faamatala atu ai oʻu lagona.”
‘Na aʻoaʻoina aʻu e le aʻoga i le auala ou te vaai ai i mea ua lē taulau ai,’ o le faamatalaga lea a se isi talavou. Sa avea ma ana masani le tuuaʻia o isi, ae lē o ia, i le pogai o ni ona lē taulau. O isi ua aogā ia i latou le faasologa masani o aʻoaʻiga sa faia i le aʻoga. E toʻatele latou te faitioina le aʻoga ona o lenei mea, i le faapea mai o le mea lenei ua taofiofia ai le mafaufau o talavou. Peitaʻi na faalaeiauina e Solomona talavou ina “ia iloa . . . le poto ma ia aʻoaʻoina.” (Faataoto 1:2) O aʻoga o loo faia ai aʻoaʻiga e mautinoa le maua mai ai o ni mafaufau ua aʻoaʻia lelei, ae saʻiliʻili foʻi.
Ua talafeagai la mo oe, ona e matuā faaaogā lelei ou tausaga o loo e aʻoga ai. E mafai faapefea ona e faia lena mea? Seʻi o tatou amata mai i au meaaʻoga.
Fesili mo Talanoaga
◻ Aiseā ua sesē ai le vaai a le toʻatele o talavou e faatatau i aʻoga? O le ā sou lagona e uiga i le mataupu?
◻ E faapefea ona fesoasoani le aʻoga i se tagata ina ia atiina aʻe le tomai e mafaufau ai?
◻ E faapefea i le faamaamulu mai le aʻoga ona aafia ai lou mauaina o se galuega i le lumanaʻi, ma aiseā?
◻ O ā isi aogā totino e mafai ona maua pe a faaauau pea i aʻoaʻoga?
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 135]
“Sa na ona ou nofo ai lava iinā ma atili valea ai, o lea na ou alu ese ai loa”
[Ata i le itulau 136]
O aʻoaʻiga e te aʻoaʻoina i le aʻoga e mafai ona aogā ia te oe i lou olaga atoa
[Ata i le itulau 137]
E faalētonu le mauaina o ni galuega mo i latou o ē e leʻi mauaina tomai autū na o loo aʻoaʻo i aʻoga