Tusi o le Tusi Paia Numera 33—Mika
Lē na Tusia: Mika
Nofoaga na Tusia Ai: Iuta
Māeʻa Ona Tusia: A o lumanaʻi le 717 T.L.M.
Vaitaimi o Aofia Ai: Pe tusa o le 777–717 T.L.M.
1. O le ā le ituaiga tagata sa iai Mika?
MANATU i se tagata e taʻumatuaina, se tasi sa faaaluina le tele o tausaga i le auaunaga faamaoni iā Ieova. Manatu i se tagata lototele, se tasi e mafai ona fai atu i taʻitaʻi o lona atunuu: “O outou o loo ʻinoʻino i mea lelei, ma fiafia i mea leaga, . . . O e aai foi i tino o loʻu nuu, ma saeeseina o latou paʻu.” Manatu i se tagata lotomaulalo, o sē na te tuuina atu uma le viiga iā Ieova ona o ana faamatalaga malolosi, ma o Ia e ona le mana lea na ia tautala ai. Pe e te lē olioli ea e faamasani ma se tagata faapena? Maʻeu le tamaoaiga o faamatalaga ma le logolelei o ni fautuaga e ono mafai ona ia aumaia! O le ituaiga tagata lenā sa iai le perofeta o Mika. Ma e mafai lava ona tatou maua ana fautuaga lelei i le tusi lea ua faaigoaina i lona igoa.—Mika 3:2, 3, 8.
2. O le ā ua iloa e faatatau iā Mika ma le vaitaimi na ia vavalo ai?
2 E pei lava ona iai i le tele o isi perofeta, e itiiti lava se faamatalaga e faatatau iā Mika lava ia o loo i lana tusi; o le feʻau o le mea tāua lenā. O le igoa o Mika o le faapuupuuga lenā o le taʻu o Mikaele (o lona uiga, “O Ai Sē Pei o le Atua?”) po o Mekaio (o lona uiga, “O Ai Sē Pei o Ieova?”). Sa auauna Mika o se perofeta i le vaitaimi o nofoaiga a Iotama, Aasa, ma Esekia (777-717 T.L.M.), o lona uiga la, na latou vavalo mai i le taimi lava e tasi ma perofeta o Isaia ma Hosea. (Isa. 1:1; Ho. 1:1) E lē o mautinoa tonu lava le umi o le vaitaimi o lana vavalo mai, ae e lē sili atu i le 60 tausaga le umi. O ana valoaga e faatatau i le faatamaʻiaina o Samaria sa tatau ona avatu a o lumanaʻi le faaumatiaga o le aai i le 740 T.L.M. ma sa tatau la ona oo ane i le faaiʻuga o le pulega a Esekia i le 717 T.L.M. ua māeʻa uma ana faamaumauga. (Mika 1:1) O Mika o se perofeta mai i nuu maotua mai le nuu o Morese i le eleele maualalo e taʻua o le Shephelah e ola lelei ai faatoʻaga, i saute i sisifo o Ierusalema. O lona masani i le soifuaga i nuu maotua o loo aliali mai i ituaiga faataʻitaʻiga sa ia faaaogā ina ia malamalama ai manatu tāua o ana faalauiloaga.—2:12; 4:12, 13; 6:15; 7:1, 4, 14.
3. I le ā le vaitaimi mataʻina sa auauna ai Mika, ma aiseā na tofia ai o ia e Ieova e avea ma perofeta?
3 Sa soifua Mika i se vaitaimi mataʻutia ma le mataʻina. O le fetuleni mai o mea na tutupu sa avea ma faaliʻaliʻa ane o mala mo malo o Isaraelu ma Iuta. O le paʻū tau amio ma le ifo i tupua sa mauaa ma faatuputeleina i Isaraelu, ma o le māfuaaga lenei o le oo ane o le faaumatiaga o le nuu mai iā Asuria, e foliga mai o le taimi lea o loo soifua pea Mika. Na liliu mai Iuta mai le faia o le mea tonu i le taimi o le nofoaiga a Iotama i le faataʻitaʻia o le amioleaga a Isaraelu, i le taimi o le nofoaiga fouvale a Aasa, ma toe maua ai se faaleleiga i le taimi o le nofoaiga a Esekia. Na faatūina e Ieova Mika e lapataʻia malosi Ona tagata e uiga i mea o le a Ia aumaia iā i latou. Sa avea valoaga a Mika ma mea e lagolagoina ai valoaga a Isaia ma Hosea.—2 Tu. 15:32–20:21; 2 No. mata. 27-32; Isa. 7:17; Ho. 8:8; 2 Kori. 13:1.
4. O le ā e faamaonia ai le moni aʻiaʻi o le tusi o Mika?
4 E anoanoaʻi faamaoniga e faaalia ai le moni aʻiaʻi o le tusi o Mika. Sa talia i taimi uma e tagata Iutaia o se vaega o le kanona faa-Eperu. O le Ieremia 26:18, 19 o loo faasino saʻo atu lava i upu a Mika e faapea: “E fai Siona ma fanua, e fai foi Ierusalema ma faupuegāmaa.” (Mika 3:12) Sa faataunuuina ma le saʻo lenei valoaga i le 607 T.L.M. ina ua olo pala Ierusalema e le tupu Papelonia, “ina ia oo ane i le faatafunaina.” (2 No. 36:19, NW ) E faapena foʻi se valoaga talitutusa e faatatau iā Samaria e faapea o le a fai ma “faupuegāmaa i le fanua,” sa faapena foʻi ona faataunuuina. (Mika 1:6, 7) Na faatafunaina Samaria e Asuria i le 740 T.L.M. ina ua latou ave faatagataotauaina le malo i mātū o Isaraelu. (2 Tu. 17:5, 6) Na mulimuli ane faatoʻilaloina e Alesana le Sili i le senituri lona fā T.L.M. ma mafatia ai i le faaumatiaga e tagata Siū i le taʻitaʻiga a John Hyrcanus I i le senituri lona lua T.L.M. E faatatau i le faaumatiaga mulimuli lenei o Samaria, na taʻua ai e le New Westminster Dictionary of the Bible, 1970, itulau 822, e faapea: “Sa matuā faatamaʻiaina Samaria e ē manumalo, i le taumafaiga ina ia matuā aveesea faamaoniga uma e iloa ai faapea sa iai se aai malosi sa tū i le mea maupuʻepuʻe.”
5. E faapefea i suʻesuʻega i toegamea e maua mai le eleele ona molimau i le faataunuuga o valoaga a Mika?
5 E faaopoopo atu foʻi faamaoniga mai i suʻesuʻega i toegamea mai le eleele i le lagolagoina o faataunuuina o le valoaga a Mika. O le faaumatiaga o Samaria e Asuria o loo faasino atu i ai tala i mea tutupu a Asuria. O se faaaʻoaʻoga, na gugutu mai le tupu Asuria o Sarekona e faapea: “Na ou vagaia ma faatoʻilaloina Samaria (Sa-me-ri-na).”a Peitaʻi ane, atonu o lē na sosoo atu iā Sarekona, o Salemanesa V, o ia tonu lea na faamāeʻaina le faatoʻilaloina. E faatatau iā Salemanesa, na taʻua i se tala tusia i Papelonia e faapea: “Na ia faatamaʻiaina Samaria.”b O le osofaʻia o Iuta i le nofoaiga a Esekia, e pei ona valoia mai e Mika, sa tusitusia lelei e Sanerivi. (Mika 1:6, 9; 2 Tu. 18:13) Sa ia faatonuina ai le saunia o ni ata tetelē se fā sa vaneina i le puipui o lona maota i Nineva sa faaata mai ai le puʻea o Lakisa. I lana maa tafaono na ia taʻua ai: “Na ou vagaia le 46 o ona aai malolosi . . . sa ou aveesea mai (i nei aai) le 200,150 tagata . . . Sa ou faia o ia e pei o se pagota i Ierusalema, le mea sa iai lona maota tautupu, e pei o se manulele i se faga e tuu ai.” Sa ia lisi mai foʻi mea na totogi atu iā te ia e Esekia, e ui lava sa ia taʻu faateleina le aofaʻiga. Na te leʻi taʻua lava le mala na oo i ana ʻautau.c—2 Tu. 18:14-16; 19:35.
6. O le ā e faamaonia ai e aunoa ma se masalosalo e faapea sa faagaeeina le Mika?
6 O le faamaoniaina e aunoa ma se masalosalo e faapea sa faagaeeina le tusi, o le valoaga matilatila lea i le Mika 5:2, lea e valoia mai ai le nofoaga o le a soifua mai ai le Mesia. (Mata. 2:4-6) O loo iai foʻi mau e tutusa lelei ma faamatalaga i Tusitusiga Eleni Kerisiano.—Mika 7:6, 20; Mata. 10:35, 36; Luka 1:72, 73.
7. O le ā e ono fai atu ai e uiga i le malosi o faaupuga a Mika?
7 E ui lava o Mika e sau mai i le vaipanoa maotua o Iuta, e leʻi aunoa ai o ia ma le tomai e faailoa atu ai ia. O nisi o faaupuga sili ona lelei i le Afioga a le Atua o loo maua i lana tusi. O le mataupu e 6 o loo tusia i se felafolafoaʻiga mataʻina. O fesuiaʻiga faafuaseʻi e faapogaia ai le uaʻi atu a lē e faitau a o talanoaina e Mika lea manatu mai i lea manatu, mai le faamalaiaina i le faamanuiaina ma fefoʻifoʻiaʻi ai faapena. (Mika 2:10, 12; 3:1, 12; 4:1) E anoanoaʻi faamatalaga faafaatusa o loo iai: Pe a afio atu Ieova, “e liu suāvai mauga i lalo ia te ia, e māvaevae vanu, pei o le pulu i le afi, faapei o le vai ua tafe ifo i le tofē.”—1:4; tagaʻi foʻi i le 7:17.
8. O le ā o loo aofia ai i vaega taʻitasi o vaega e tolu o le Mika?
8 E ono vaevaeina le tusi i ni vaega se tolu, e amata vaega taʻitasi i le “Faalogologo” ma o loo aofia ai aʻoaʻiga, o lapataʻiga e uiga i le faasalaga, atoa ma folafolaga i faamanuiaga.
LE POGAI E AOGĀ AI
16. (a) Sa faapefea ona faamaonia le aogā o le valoaga a Mika i aso o Esekia? (e) O ā ni timaʻiga malolosi o loo iai i le tusi mo aso nei?
16 Ua toeitiiti nei 2,700 tausaga talu ai, sa faamaonia ai le matuā “aogā” o le valoaga a Mika “e aoai ai,” auā na tali atu Esekia le tupu o Iuta i lana feʻau ma taʻitaʻia le nuu ina ia salamō ma toe faaleleia le tapuaʻiga. (Mika 3:9-12; Iere. 26:18, 19; faatusatusa i le 2 Tupu 18:1-4.) I aso nei ua sili atu foʻi ona aogā lenei valoaga faagaeeina. Faalogologo maia, outou uma o ē faapea mai tou te tapuaʻi i le Atua, i lapataʻiga manino a Mika faasaga i lotu sesē, o tapuaʻiga i faatusa, le pepelo, atoa ma le sauā! (Mika 1:2; 3:1; 6:1) E faamaonia e Paulo nei lapataʻiga i le 1 Korinito 6:9-11, lea o loo ia faapea mai ua uma ona faamamāina Kerisiano moni ma e leai se tasi e lolo atu i le faia o nei mea leaga e fai mo ona tofi le Malo o le Atua. E faigofie lava ma manino le Mika 6:8, o loo taʻua ai e faapea o le finagalo o Ieova mo le tagata ia savavali faatasi ma Ia i le faamasinotonu, agalelei, ma le faamaulalo.
17. O le ā le faalaeiauga ua aumaia e Mika mo i latou o loo auauna i le Atua i lalo o sauāga ma faigatā?
17 Sa avatu le feʻau a Mika i tagata o ē na matuaʻi fevaevaeaʻi lava i se tulaga ua ‘avea ai tagata o le aiga o se tasi ma ona lava fili.’ E masani lava ona talaʻi atu Kerisiano moni i tulaga faapena, ma o nisi e iʻu lava ina faalata ma sauāina i totonu o latou lava aiga. O le tulaga masani lava e manaʻomia ona latou faatalitali ma le onosai iā Ieova, le ‘Atua o lo latou olataga.’ (Mika 7:6, 7; Mata. 10:21, 35-39) E pei o Mika, i le taimi o sauāga po o le feagai ai foʻi ma se tofiga faigatā, o i latou e faalagolago atu ma le lototetele iā Ieova o le a “faatumuina . . . i le mana e le Agaga o Ieova,” i le taʻuina atu o Lana feʻau. Sa vavalo mai foʻi Mika e faapea o lenei lototele o le a mātauina faapitoa lava i “e ua totoe o Iakopo.” O le a pei i latou nei o ‘le leona i nuu ese, i nuu e tele,’ ma i le taimi lava e tasi e pei o sau e faafouina ai ma uaga mai iā Ieova. O nei uiga ua mautinoa le faatinoina e le ‘vaega totoe o Isaraelu (Iakopo)’ o ē na avea ma sui o le faapotopotoga Kerisiano i le uluaʻi senituri.—Mika 3:8; 5:7, 8; Roma 9:27; 11:5, 26.
18. O le ā le valoaga a Mika e fesootaʻi ma le pulega o le Malo o le Atua e ala iā Keriso Iesu?
18 O le soifua mai o Iesu i Peteleema, i le faataunuuga o le valoaga a Malaki, e lē gata ua faamaonia ai le faagaeeina o le tusi ae ua faamalamalama ai foʻi mau o loo siʻomiaina le fuaiupu o loo uiga atu faavaloaga i le oo mai o le Malo o le Atua e ala mai iā Iesu Keriso. O Iesu o ia lea e aliali mai i Peteleema (Le Fale o le Areto) faatasi ma aogā foaʻi ola mo i latou uma e faaalia le faatuatua i lana taulaga. O ia lea o le a “leoleo ia te i latou i le mana o Ieova,” ma o le a oo ina mamalu ma faatupuina le filemu e oo i tuluʻiga o le lalolagi i le lafu ua toe faafoʻisia ma autasi a le Atua.—Mika 5:2, 4; 2:12; Ioa. 6:33-40.
19. (a) O le ā le faalaeiauga e faagaeeina ai le faatuatua ua saunia mo i latou o loo soifua i “aso e gata ai”? (e) Na faapefea ona viiviia e Mika le pule silisili ese a Ieova?
19 E telē se faalaeiauga o loo maua i le valoaga a Malaki e faatatau i “aso e gata ai,” pe a saʻili atu “nuu ese e tele” i aʻoaʻoga mai iā Ieova. “Ona latou tuʻi ai lea i a latou pelu e fai ma uamea o suotosina, o latou tao foi e fai ma polo teu vine; e le sii atu foi le pelu e le tasi nuu i le tasi nuu, latou te le toe aʻoaʻo foi i taua. A e taitasi ma nofo i lalo o lona vine, ma lalo o lona mati; e leai foi se na te faamatau mai; auā ua faapea ona tulei mai ai le siufofoga o Ieova o ʻau.” I le lafoaʻia o tapuaʻiga sesē uma, latou te aufaatasi ma Mika i le taʻutino atu: “O i tatou foi, tatou te savavali i le suafa o Ieova lo tatou Atua e faavavau faavavau lava.” E mautinoa lava e faagaeeina ai le faatuatua e le valoaga a Mika i le saunia mai o se uluaʻi faataʻimuaga o nei mea tutupu mataʻina. E matilatila foʻi, i lona faaeaina o Ieova o ia o le Tupu ma le Pule Silisili Ese e faavavau. Maʻeu le faagaeetia ai i upu e pei ona faapea mai: “E pule foi Ieova ia te i latou i le mauga o Siona e amata i ona po nei, e oo i le faavavau”!—Mika 4:1-7; 1 Timo. 1:17.
[Faaopoopoga i lalo]
a Ancient Near Eastern Texts, faatonutonuina e James B. Pritchard, 1974, itulau 284.
b Assyrian and Babylonian Chronicles, tusia e A. K. Grayson, 1975, itulau 73.
c Ancient Near Eastern Texts, 1974, itulau 288; Insight on the Scriptures, Tusi 2, itulau 894-895.