Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bsi06 itu. 27-29
  • Tusi o le Tusi Paia Numera 22—Le Pese a Solomona

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Tusi o le Tusi Paia Numera 22—Le Pese a Solomona
  • “O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 14
  • Tamaʻi Ulutala
  • LE POGAI E AOGĀ AI
“O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 14
bsi06 itu. 27-29

Tusi o le Tusi Paia Numera 22—Le Pese a Solomona

Lē na Tusia: Solomona

Nofoaga na Tusia Ai: Ierusalema

Māeʻa Ona Tusia: Pe tusa o le 1020 T.L.M.

“E LEAI ni upu aupito sili ona matagofie i le lalolagi e faamatalaina ai le aso, na tuuina atu ai le Pese mataʻina lenei iā Isaraelu.” O le auala lenā sa faamatalaina ai e le Rapi Iutaia e suafa iā Akiba, o lē na soifua i le uluaʻi senituri T.A., lona talisapaia o Le Pese a Solomona.a O le igoa o le tusi o se faapuupuuga o ona upu amata, “O le pese silisili a Solomona.” E tusa ai o mau i le faa-Eperu ia e faaliliuina ai le upu i le upu, e taʻua le tusi o le “Pese o pese,” e faailoa mai ai le matuā silisili ona lelei, e tai pei o le faaupuga “lagi o lagi,” lea e faamatala ai le lagi e sili ona maualuga. (Teu. 10:14) E lē o se tuufaatasiga o ni pese ae o le pese e tasi, “o le pese ua matuā atoatoa lona lelei, o se tasi o pese aupito sili ona lelei o loo iai, po ua tusia foʻi.”b

2 O Solomona le tupu o Ierusalema na tusia le pese lenei, e pei ona aliali mai i lona faatomuaga. Sa matuā agavaa lava Solomona e tusia lenei faaaʻoaʻoga matuā matagofie o le fatuga o solo Eperu. (1 Tu. 4:32) O se ituaiga solo matagofie e tumu i faaupuga uigā ma le felanulanuaʻi o loo faatusatusaina ai le matagofie. O le a sili atu ona talisapaia lenei tusi e le tagata faitau e mafai ona ia faaataina i le mafaufau le tulaga sa iai mea i atunuu i Sasaʻe. (Pese 4:11, 13; 5:11; 7:4) E mataʻina foʻi le māfuaaga na ala ai ona tusia le tusi. O le tupu taʻutaʻua o Solomona, o lē sa maoaʻe lona poto, e mataʻutia lona malosi, e mataʻina lona tamaoaiga, lea e oo lava i le tupu tamaʻitaʻi mai i Seepa sa maofa ma saafi i ai, ae na te leʻi mafaia ona faatosina le teine lē taualoa lea sa ia alofa faananau i ai. Ona o le maumaututū o le alofa o lea teine i le tama leoleo mamoe, na lē taulau ai le tupu. O le māfuaaga lenā, e fetaui lelei ai ona taʻua le tusi o Le Pese o le Alofa Faavalea o Solomona. Sa faagaeeina o ia e Ieova le Atua e tuufaatasia ma tusia lenei pese mo le lelei o ē faitauina le Tusi Paia i tausaga mulimuli ane ai. O Ierusalema na ia tusia ai. Atonu pe tusa o le 1020 T.L.M., i ni tausaga mulimuli ane ina ua māeʻa le fausiaina o le malumalu. I le taimi na ia tusia ai le pese, sa iā Solomona le “toʻaonogafulu o masiofo; e toʻavalugafulu o palake,” faatusatusa i “avā o alo o alii e toʻafitu galau, ma ana palake e tolu galau” sa iai i le iʻuga o lana nofoaiga.—Pese 6:8; 1 Tu. 11: 3.

3 O le avea o Le Pese a Solomona ma tusi o le Tusi Paia e leʻi fesiligia lava i le amataga. Sa manatu i ai o se vaega o le Tusi Paia Eperu a o leʻi taitai oo mai Tausaga o le Alii. Sa aofia ai i le Septuagint faa-Eleni. Sa faaaofia foʻi e Iosefasa i ana tuufaatasiga o tusi e paia. O lona uiga la, e tutusa lelei lava faamaoniga o lona avea ai ma vaega o le Tusi Paia, ma faamaoniga ia o loo faamaonia ai so o se isi lava tusi o Tusitusiga Eperu.

4 Peitaʻi ane, ua fesiligia e nisi le aofia moni ai o lenei tusi i le Tusi Paia, ona o le lē taʻua ai o le Atua. E lē avea le lē taʻua ai o le Atua ma māfuaaga e lē faamaoniaina ai le tusi, e pei ona lē avea foʻi le tau ina taʻua ai o “le Atua” faapea o le a faamaonia ai e avea ma vaega o tusi o le Tusi Paia. O loo maua ai le suafa tauatua i lona faapuupuuga i le mataupu e 8, fuaiupu e 6, lea o loo faapea ai, o le alofa e pei o “le mumū o Ioa.” (NW ) E lē fesiligia le avea o le tusi ma vaega o tusitusiga ia sa faamaonia e Iesu ma faasino atu i ai ina ua ia faapea mai: “E suʻesuʻe outou i Tusi, auā ua outou manatu tou te maua ai le ola faavavau.” (Ioa. 5:39) E lē gata i lenā, o le mataʻina o le auala o loo ia faaataina mai ai le matagofie o le alofa o le tasi i le isi, e pei o lea o loo iai i se uiga faaleagaga, i le va o Keriso ma lana “faatoanofotane,” ua mātauliaina ai Le Pese a Solomona i le tutasi o lona tulaga i tusi ua faamaonia o le Tusi Paia.—Faaa. 19:7, 8; 21:9.

LE POGAI E AOGĀ AI

16 O ā ni lesona o aʻoaʻoina i lenei pese o le alofa, e mafai ona aogā i tagata o le Atua i aso nei? O le faamaoni, alofa faamaoni, atoa ma le tausisi i mataupu silisili a le Atua o loo manino ona faaalia mai ai. O loo aʻoaʻo mai e le pese le matagofie o le amio lelei ma le tulaga mamā o lē e alofa moni. O loo aʻoaʻoina ai foʻi e faapea o le alofa moni e lē mafaatoʻilaloina, e lē matineia, e lē mafai ona faatauina. O le a matuā aogā lava i alii ma tamaʻitaʻi talavou Kerisiano, faapena foʻi tane ma avā, lenei faaaʻoaʻoga talafeagai o le faamaoni pe a tulaʻi mai faaosoosoga atoa foʻi ma faatosinaga.

17 O lenei pese e sili atu foʻi lona aogā i le faapotopotoga Kerisiano. Sa amanaʻia e Kerisiano o le uluaʻi senituri e avea o se tusi o le Tusi Paia, na tusi mai se tasi o i latou e faapea: “O mea uma foʻi na tusia anamua, na tusia ia e aʻoaʻo mai ai iā te i tatou; ina ia tatou maua le faamoemoe e tupu mai i le onosai, ma le faamāfanafana mai o Tusi.” (Roma 15:4) O le tusitala lava lenei, o Paulo, e foliga mai sa ia mafaufau i le alofa tutasi o le teine Sulami i lana leoleo mamoe, auā na ia faapea mai ina ua ia tusi atu i le faapotopotoga Kerisiano: “Auā ua ou maelega alofa iā te outou i le maelega e tatau i le Atua; auā ua uma ona ou faufautane iā te outou i le tane e toʻatasi, ina ia ou momoli iā te outou o le taupou faamaoni iā Keriso.” Sa tusi foʻi Paulo e faatatau i le alofa o Keriso mo le faapotopotoga e pei o le alofa o le tane i le avā. (2 Kori. 11:2; Efe. 5:23-27) E lē gata o Iesu Keriso o le Leoleo Mamoe Lelei mo i latou, ae o ia foʻi o lo latou Tupu o lē ua ofoina i ona soo faauuina le olioli lē mafaatusalia o le ‘faaipoipo’ lea ma ia i le lagi.—Faaa. 19:9, NW; Ioa. 10:11.

18 E mautinoa lava le tele o aogā e maua e nei soo faauuina o Keriso Iesu mai le faaaʻoaʻoga a le teine Sulami. E ao foʻi ona latou faamaoni i lo latou alofa, ia lē faatosinaina i le manaʻo tele i meafaitino o le lalolagi, ma tausia le paleni i lo latou faamaoni seʻia oo ina maua lo latou taui. Ua taulaʻi atu o latou manatu i mea i lugā ma ‘saʻili muamua le Malo.’ E latou te talisapaia upu alofa a lo latou Leoleo Mamoe, o Iesu Keriso. Ua matuā faafiafiaina i latou i le iloaina e faapea e ui lava latou te lē o iloa atu Iesu, ae o loo latalata mai iā i latou ma valaau mai iā i latou ina ia faamalolosi ma ia manumalo i le lalolagi. O le iai o lenā alofa lē matineia, lea ua malosi e pei o “le mumū o Ioa,” mo lo latou Tupu Leoleo Mamoe, o le a latou manumalo moni ai ma iʻu atu ai i le faatasia ma ia o ni suli faatasi i le mamalu o le Malo o le lagi. O le faia faapea o le a faapaiaina ai le suafa o Ioa!—Mata. 6:33; Ioa. 16:33.

[Faaopoopoga i lalo]

a Le Mishnah faa-Iutaia (Yadayim 3:5).

b Le Commentary a Clarke, Tusi III, itulau 841.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga