Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bsi06 itu. 29-32
  • Tusi o le Tusi Paia Numera 23—Isaia

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Tusi o le Tusi Paia Numera 23—Isaia
  • “O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 14
  • Tamaʻi Ulutala
  • LE POGAI E AOGĀ AI
“O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 14
bsi06 itu. 29-32

Tusi o le Tusi Paia Numera 23—Isaia

Lē na Tusia: Isaia

Nofoaga na Tusia Ai: Ierusalema

Māeʻa Ona Tusia: Ina ua mavae le 732 T.L.M.

Vaitaimi o Aofia Ai: Pe tusa o le 778 e oo mai i le mavae o le 732 T.L.M.

SA TUMAU pea ona iai i isi emepaea ma malo laiti o Sasaʻe Tutotonu le vaaiga taufaamataʻu o le tupu sauā o Asuria. Na lagona i le vaipanoa atoa ia tala e faatatau i fouvalega ma le auaufaatasi o nuu. (Isa. 8:9-13) Ua lē o toe umi se taimi ae malaia ai foʻi i nei taupulepulega faavaomalo ia Isaraelu i mātū lea ua fulitua i le tapuaʻiga moni, a o lē mautū pulega a tupu o Iuta sa i le itu i toga. (2 Tu., mata. 15-21) Ua faia auupega fou mo le taua ma faaaogāina, ua atili ai le faamataʻuina i lenā taimi. (2 No. 26:14, 15) O fea e mafai ona sulu atu i ai se tasi mo le puipuiga ma le laveaʻiina? E ui lava sa taʻutaʻu e tagata ma ositaulaga o le malo laʻitiiti o Iuta le suafa o Ieova, ae sa matuā liliuese lava o latou loto, na muamua i Asuria ona toe agaʻi ai lea i lalo i Aikupito. (2 Tu. 16:7; 18:21) Sa tauau ina mou atu le faatuatua i le mana o Ieova. O vaipanoa sa lē matilatila ai ni ifoga i tupua, sa taatele ai tapuaʻiga faatagāfai, e faavae i tū masani ae lē ona o le mataʻu moni i le Atua.

2 O ai nei la, o le a tautala atu mo Ieova? O ai o le a faalauiloaina atu lona mana laveaʻi? Na tali mai Isaia, o lē ua leva ona faia valoaga: “O aʻu lenei! inā auina atu aʻu,” o le tali mai lenā ma le maumauaʻi. O le tausaga lenā na oti ai le tupu lepela o Usia, pe tusa o le 778 T.L.M. (Isa. 6:1, 8) O le uiga o le igoa o Isaia o le “Faaolataga a Ieova,” o le uiga lava foʻi lenā o le suafa o Iesu, e ui o loo tusia e faamuamua le faaiʻuga (“O Ieova le Faaolataga”). Mai lava i le amataga seʻi oo i le faaiʻuga, sa faamatilatila i le valoaga a Isaia lenei mea moni, o Ieova o le faaolataga.

3 O Isaia o le atalii o Amota (e ese mai iā Amosa, le isi perofeta mai i Iuta). (1:1) E lē o taʻua mai e le Tusi Paia lona soifua mai atoa ma lona maliu, e ui lava e taʻua i uputuu a Iutaia e faapea na poipoi o ia i le ili e le tupu amioleaga o Manase. (Faatusatusa i le Eperu 11:37.) O ana tusitusiga, ua iloa ai sa nofo o ia i Ierusalema faatasi ma lana avā o le perofeta fafine pe ā ma le toʻalua ona atalii e iai o la igoa faavaloaga. (Isa. 7:3; 8:1, 3) Sa auauna o ia i le vaitaimi na iai pe ā ma le fā tupu o Iuta o Usia, Iotama, Aasa, ma Esekia; e foliga mai na amata pe tusa o le 778 T.L.M. (ina ua maliu Usia ia pe muamua atu foʻi) ma faaauau mai seʻia oo ina mavae le 732 T.L.M. (lona 14 o tausaga o Esekia), pe e lē itiiti ifo foʻi i le 46 tausaga. E lē taumatea e oo i le tausaga faaiʻu, ua māeʻa foʻi ona tusia lana valoaga. (1:1; 6:1; 36:1) O isi perofeta sa iai i ona aso, o Mika lea sa i Iuta, ae o Hosea ma Oteta sa i le itu i mātū.—Mika 1:1; Ho. 1:1; 2 No. 28:6-9.

4 O Ieova na poloaʻiina Isaia e tusia faamasinoga faavaloaga e pei ona faamaonia mai i le Isaia 30:8: “O lenei, alu ia ma tusi lenei mea i se papa i o latou luma, ia tusi ai foʻi i se tusi, ina ia tumau i aso amuli e faavavau faavavau lava.” Sa iloa e rapi Iutaia anamua e faapea, o Isaia, na tusiaina le tusi ma faaaofia ai le tusi e avea o le uluaʻi tusi a perofeta tetele (Isaia, Ieremia ma Esekielu).

5 Ua faapea mai nisi, na tusia le tusi o Isaia e ni tagata se toʻalua ona ua iai se suiga i le auala ua tusia ai le mataupu 40 e oo i le mataupu muliumuli. Peitaʻi, o le māfuaaga ua faapenei ai, ona ua suia le mataupu o loo talanoaina i le vaega mulimuli. E anoanoaʻi faamaoniga e iloa ai o Isaia na tusia le tusi atoa lea o loo taʻua ai lona igoa. Mo se faaaʻoaʻoga, o loo faaalia le autasi o le tusi i le faaupuga, o “le Paia o Isaraelu,” lea e faa-12 ona maua i le mataupu 1 e oo i le 39, ae faa-13 ona maua i le mataupu e 40 e oo i le 66, o le aofaʻiga e 25 taimi; ae e na o le 6 taimi o loo maua ai i isi Tusitusiga Eperu uma. E faamaonia foʻi e le aposetolo o Paulo le autasi o le tusi e ala i le siiina mai o manatu mai i vaega uma o le valoaga ma faapea mai, o le tusi atoa na tusia e le tusitala e toʻatasi, o Isaia.—Faatusatusa le Roma 10:16, 20; 15:12 ma le Isaia 53:1; 65:1; 11:1.

6 O se mea mataʻina na tupu, e amata mai i le tausaga e 1947, na maua ai nisi o faamaumauga anamua sa i totonu o ana pogisa e lē mamao mai i Khirbet Qumran, e latalata i le talafatai i mātū i sisifo o le Sami Mate. O tusi tāʻai ia o le Sami Mate, lea e aofia ai le valoaga a Isaia. O loo matagofie ona tusia ma faasaoina lelei i le faa-Eperu a o leʻi oo i le taimi o le ʻau Masoreta, ma e pe ā ma le 2,000 tausaga le leva, mai i le iʻuga o le senituri lona lua T.L.M. O ona tusi e tusa ma le afe tausaga e leva atu ai na i lo le manusikulipi aupito i leva o tusi a le ʻau Masoreta sa iai, lea e faavae aʻe ai faaliliuga faaonapōnei o Tusitusiga Eperu. O loo iai ni nai eseesega laiti i le sipelaina o upu ma ni nai eseesega i le kalama, ae e leai se eseesega tau aʻoaʻoga mai le tusi a le ʻau Masoreta. O se faamaoniga malosi lenei e iloa ai o la tatou Tusi Paia i aso nei o loo iai le uluaʻi feʻau a Isaia. E lē gata i lenā, ua taʻusesēina foʻi e nei tusi tāʻai anamua ia le manatu faitio e faapea, e lua tusi o “Isaia,” auā e amata le mataupu e 40 i le laina mulimuli i le vaega o le mataupu e 39, a o le fuaiupu amata o loo faauma i le vaega o loo sosoo mai. O lona uiga la, e leʻi iloa lē na kopiina ia tusitusiga, le manatu e faapea ua sui le tusitala, pe e manatu e vaevae le tusi i ni vaega se lua.a

7 E anoanoaʻi faamaoniga o le moni aʻiaʻi o le tusi a Isaia. E ese mai iā Mose, e leai se isi perofeta e sili ona siiina soo mai e tusitala Kerisiano o le Tusi Paia. E faapena foʻi ona tele faamaoniga faatalafaasolopito ma suʻesuʻega i mea na eli aʻe mai le eleele e faamaonia ai lona moni, e pei o faamaumauga faatalafaasolopito o tupu o Asuria, e aofia ai le papa tafaono a Sanerivi lea o loo tusia ai lana lava faamatalaga e uiga i le vagaia o Ierusalema.b (Isa., mata. 36, 37) O faaputuga o toēga o mea na faaleagaina o le vaipanoa lea sa muaʻi iai le aai o Papelonia, o loo avea pea ma molimau i le faataunuuina o le Isaia 13:17-22.c Sa faamaonia i le faitau afe o tagata Iutaia ia na toe foʻi mai Papelonia, o ē na faasaʻolotoina e le tupu o Kuresa, lea na tusia lona suafa e Isaia i le toeitiiti 200 tausaga muamua atu. Atonu na mulimuli ane faaali atu iā Kuresa lenei tusitusiga faavaloaga, auā ina ua faasaʻolotoina le vaega na totoe o Isaraelu, sa ia taʻua le tofia o ia e Ieova e faia faapea.—Isa. 44:28; 45:1; Esera 1:1-3.

8 E matilatila i le tusi o Isaia ia valoaga e faatatau i le Mesia. Sa taʻua Isaia o “le perofeta Faievagelia,” ona e anoanoaʻi valoaga i mea na tutupu i le soifuaga o Iesu sa faataunuuina. Ua leva ona manatu tagata e faapea, ua faigatā tele ona malamalama le mataupu e 53, e lē gata i le eunuka Aitiope lea o loo taʻua i le Galuega mataupu e 8 ae e faapena foʻi i tagata Iutaia, ae ua manino lona faamatalaga e uiga i mea e oo iā Iesu e pei o se faamatalaga o sē na vaaitino i ai. O loo faamauina i Tusitusiga Kerisiano Eleni le faataunuuga faavaloaga o lenei mataupu mataʻina o le Isaia, e pei ona faaalia i faatusatusaga o loo mulimuli mai: 53 fuai. 1—Ioane 12:37, 38; 53 fuai. 2—Ioane 19:5-7; 53 fuai. 3—Mareko 9:12; 53 fuai. 4—Mataio 8:16, 17; 53 fuai. 5—1 Peteru 2:24; 53 fuai. 6—1 Peteru 2:25; 53 fuai. 7—Galuega 8:32, 35; 53 fuai. 8—Galuega 8:33; 53 fuai. 9—Mataio 27:57-60; 53 fuai. 10—Eperu 7:27; 53 fuai. 11—Roma 5:18; 53 fuai. 12—Luka 22:37. E lē o se isi ae e na o le Atua le puna o nei valoaga saʻo aʻiaʻi.

LE POGAI E AOGĀ AI

34 Po o fea lava le itu e te tagaʻi mai ai, o le tusi o Isaia o se meaalofa sili ona aogā mai iā Ieova le Atua. O loo faailoa mai ai le finagalo mamalu o le Atua. (Isa. 55:8-11) E mafai e failauga i le lautele ona latou utufia mai upu moni o le Tusi Paia i le tusi o Isaia, e pei o se fale e teu ai ʻoa o tala faatusa olaola, ina ia matuā malamalama ai i se manatu e pei lava o faataoto a Iesu. O loo matuā faamamafa mai lava e Isaia iā i tatou le valea o le tagata o lē na te faaaogāina le laau e tasi e fai ai fafie ma toe tā ai se tupua e tapuaʻi i ai. Ua ia faailoa mai iā i tatou faalogona lē lelei o le tagata e taoto i luga o le moega e fai si puupuu ma le ʻie afu e fai si lauiti, ma ua ia faapogaia foʻi i tatou e faalogo atu i le tulemomoe o perofeta o ē e pei o ni ulī gūgū, ua lē lavavā ōu. E pei ona timaʻi mai Isaia, afai tatou te ‘saʻiliʻili i le tusi a Ieova ma faitau i ai,’ e mafai ona tatou talisapaia le feʻau malosi a Isaia mo aso nei.—44:14-20; 28:20; 56:10-12; 34:16.

35 Sa taulaʻi patino atu lava le valoaga i le Malo o le Atua e ala mai i le Mesia. O Ieova le Atua lava ia o le Tupu silisili, ma o ia e faaolaina i tatou. (33:22) Ae faapefea le Mesia lava ia? O le faasilasilaga a le agelu iā Maria e faatatau i le tama o le a fanau mai, ua faaalia ai o le a faataunuuina le Isaia 9:6, 7 pe a ia mauaina le nofoālii o Tavita; “e fai o ia ma tupu i le aiga o Iakopo e faavavau; o lona malo foʻi e leai sona gataaga.” (Luka 1:32, 33) O loo faaalia i le Mataio 1:22, 23 e faapea o le a soifua mai o Iesu i se taupou, o le faataunuuga lenā le Isaia 7:14 ma mātaulia ai o ia o “Emanuelu.” Pe tusa o le 30 tausaga mulimuli ane ai, na talaʻi mai ai e Ioane le Papatiso e faapea “ua latalata mai le malo o le lagi.” O tusitala o Evagelia uma e toʻafā na latou sii maia le Isaia 40:3 e faaalia ai e faapea o Ioane o ia lea o lē e “alaga i le vao.” (Mata. 3:1-3; Mare. 1:2-4; Luka 3:3-6; Ioa. 1:23) I le taimi o lona papatisoga na avea ai Iesu ma Mesia—o Lē ua Faauuina a Ieova, o le tātupu po o le aa o Iese—e pule i nuu ese. O ia e ao ona tuu atu i ai o latou faamoemoega, e faataunuuina le Isaia 11:1, 10.— Roma 15:8, 12.

36 Seʻi mātau le auala o loo faaauau ona faailoa mai ai e Isaia ia le Mesia le Tupu! Sa faitauina e Iesu lona tofiga mai se tusi tāʻai a Isaia ina ia faaalia ai o ia Lē ua Faauuina a Ieova, ona amata lea ona ia “folafola le tala lelei o le malo o le Atua . . . auā,” e pei ona ia fetalai mai, “o le mea lea na auina mai ai aʻu.” (Luka 4:17-19, 43; Isa. 61:1, 2) O loo tumu tala a le ʻau Evagelia e toʻafā i faamatalaga auʻiliʻili e faatatau i le faiva a Iesu i le lalolagi atoa ma le auala na ia maliu ai e pei ona valoia mai i le Isaia mataupu e 53. E ui lava sa latou faalogo i le tala lelei o le Malo ma vaai i galuega ofoofogia a Iesu, ae e leʻi maua lava e Iutaia le uiga, ona o o latou loto lē talitonu, lea e faataunuuina ai le Isaia 6:9, 10; 29:13; ma le 53:1. (Mata. 13:14, 15; Ioa. 12:38-40; Galu. 28:24-27; Roma 10:16; Mata. 15:7-9; Mare. 7:6, 7) Sa avea Iesu iā i latou o se maa e tausuai ai, peitaʻi na avea o ia ma maatulimanu faavae na tuuina e Ieova i Siona lea ua Ia atiina aʻe ai lona fale faaleagaga i le faataunuuina o le Isaia 8:14 ma le 28:16.—Luka 20:17; Roma 9:32, 33; 10:11; 1 Pete. 2:4-10.

37 Sa faaauau ona faaaogā lelei e aposetolo o Iesu Keriso le valoaga a Isaia, ma faatatauina i le faiva. O se faaaʻoaʻoga, i le faaalia e faapea e manaʻomia se ʻautalaʻi ina ia ati aʻe ai le faatuatua, na sii mai e Paulo le Isaia i lona faapea mai: “E matagofie naʻuā o latou vae o ē au mai le tala lelei i le manuia!” (Roma 10:15; Isa. 52:7; tagaʻi foʻi i le Roma 10:11, 16, 20, 21.) Sa sii mai foʻi e Peteru le Isaia i le faaaliaina o le tumau o le tala lelei: “Auā o tagata uma lava e tusa ia ma le mutia, o le matagofie uma foʻi o tagata e pei o le fuga o le vao; e magumagu le mutia, e toʻulu foʻi ona fuga; a o le afioga a le Alii e tumau lea e faavavau lava. O le afioga foʻi lea ua folafolaina atu iā te outou na.”—1 Pete. 1:24, 25; Isa. 40:6-8.

38 E matuā mamalu lava le faaataina mai e Isaia o le faamoemoe o le Malo mo le lumanaʻi! Faauta! O le “lagi fou ma le lalolagi fou,” lea o le a ‘pule ai le tupu ma le amiotonu’ ma e pule foʻi alii ma le tonu. Maʻeu se māfuaaga o le olioli ma le alaga fiafia! (65:17, 18; 32:1, 2) O loo toe taʻua foʻi e Peteru le feʻau fiafia a Isaia i lona faapea mai: “A e faatalitali i tatou i le lagi fou ma le lalolagi fou, pei [ona] folafola mai [e le Atua], e mau ai le amiotonu.” (2 Pete. 3:13) O lenei matua ofoofogia o le Malo o loo faamamaluina atoatoa i mataupu faaiʻu o le Faaaliga.—Isa. 66:22, 23; 25:8; Faaa. 21:1-5.

39 E ui lava o loo taʻusalaina i le tusi o Isaia fili o Ieova atoa ma i latou o loo faapea mai ma le pepelo o ana auauna, ae o loo faaeaea ai foʻi le faamoemoe matagofie o le Malo o le Mesia, lea o le a faapaiaina ai le suafa sili o Ieova. O loo tele ina faamatalaina ai le mea moni ofoofogia e uiga i le Malo o Ieova ma le faamāfanafanaina o o tatou loto ina ia faatalitali ma le olioli “i lana faaolataga.”—Isa. 25:9; 40:28-31.

[Faaopoopoga i lalo]

a Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 1221-1223.

b Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 957; Tusi 2, itulau 894-895.

c Insight on the Scriptures, Tusi 2, itulau 324.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga